{"id":260190,"date":"2019-01-24T07:42:57","date_gmt":"2019-01-24T06:42:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=260190"},"modified":"2019-01-24T07:42:57","modified_gmt":"2019-01-24T06:42:57","slug":"da-li-svijetu-zaista-trebaju-milijarderi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/24\/da-li-svijetu-zaista-trebaju-milijarderi\/","title":{"rendered":"Da li svijetu zaista trebaju milijarderi?"},"content":{"rendered":"

Autor: Lawrence Wittner<\/strong><\/p>\n

\"\"U martu 2018, Forbes je objavio da postoji 2.208 milijardera iz 72 zemlje i teritorije. Zajedno, ova grupa je vrijedila 9,1 trilion dolara, \u0161to je pove\u0107anje od 18 procenata od prethodne godine. Amerikanci su predvodili listu sa rekordnih 585 milijardera, zatim Kina koja je, uprkos svojoj posve\u0107enosti komunizmu, imala rekordnih 373. Prema izvje\u0161taju Yahoo Finance krajem novembra 2018. godine, bogatstvo ameri\u010dkih milijardera pove\u0107alo se za 12 posto tokom 2017. godine, dok je kinesko bogastvo poraslo za 39 posto.<\/p>\n

Ova ogromna bogatstva stvorena su na sli\u010dan na\u010din onima koje su skupili plja\u010dka\u0161ki baruni krajem devetnaestog stolje\u0107a. Bogatstvo od 163 milijarde dolara koje je bilo u rukama porodice Walton je raslo nevjerovatnom brzinom zahvaljuju\u0107i njihovom gigantskom biznisu, Walmart, najve\u0107em privatnom poslodavcu u Sjedinjenim Dr\u017eavama, dok su plate njihovih radnika najni\u017ee. Jeff Bezos (\u010dije je bogatstvo sko\u010dilo za 78,5 milijardi dolara u jednoj godini na nevjerovatnih 160 milijardi dolara, \u010dine\u0107i ga najbogatijim \u010dovjekom na svijetu), pla\u0107ao je pateti\u010dno niske plate u Amazonu godinama dok ih nisu prisilili \u0161trajkovi i pritisak javnosti. Sredinom 2017. godine, Warren Buffett (75 milijardi dolara), tada drugi najbogatiji \u010dovjek na svijetu, primijetio je da je “pravi problem” s ameri\u010dkom ekonomijom to \u0161to je “neproporcionalno nagra\u0111ivala ljude na vrhu”.<\/p>\n

Situacija je na drugim mjestima ista. Od 1980-ih, udio nacionalnog dohotka koji se pla\u0107a radnicima zna\u010dajno opada \u0161irom svijeta, \u010dime se pogor\u0161ava nejednakost u bogatstvu. \u201eBum milijardera. . . Simptom neuspjelog ekonomskog sistema\u201d, napominje Winnie Byanyima, izvr\u0161ni direktor razvojne dobrotvorne organizacije Oxfam International. “Ljudi koji prave na\u0161u odje\u0107u, sklapaju na\u0161e telefone i uzgajaju na\u0161u hranu se iskori\u0161tavaju.”<\/p>\n

Kao rezultat toga, daljnja koncentracija bogatstva dovela je do porasta ekonomskih nejednakosti \u0161irom svijeta. Prema izvje\u0161taju Oxfama iz januara 2018. godine, tokom prethodne godine oko 3,7 milijardi ljudi – oko polovine svjetske populacije – nije iskusilo pove\u0107anje svog bogatstva. Umjesto toga, 82 posto globalnog bogatstva ostvarenog u 2017. oti\u0161lo je do najbogatijih jedan posto. U Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, ekonomska nejednakost je nastavila da raste, pri \u010demu je udio nacionalnog dohotka od najsiroma\u0161nije polovice stanovni\u0161tva stalno opadao. Situacija je bila jo\u0161 gora u zemlji sa drugom najve\u0107om ekonomijom, Kinom. Ovde, uprkos dve decenije spektakularnog ekonomskog rasta, ekonomska nejednakost rasla je najbr\u017eim tempom na svijetu, ostavljaju\u0107i Kinu kao jednu od najnejednakijih zemalja na planeti. U svom globalnom istra\u017eivanju, Oxfam je izvijestio da 42 milijardera posjeduju isto toliko bogatstva koliko i polovina svjetske populacije.<\/p>\n

Nakon razmi\u0161ljanja, te\u0161ko je shvatiti za\u0161to milijarderi misle da trebaju posjedovati tako ogromne koli\u010dine novca i za\u0161to im treba jo\u0161. Uostalom, oni mogu jesti i piti tek ograni\u010dene koli\u010dine kao \u0161to mogu tek u ograni\u010denom obimu koristiti vile, jahte, dijamante, krzna i privatne avione koje posjeduju. \u0160ta vi\u0161e \u017eele?<\/p>\n

Kada su u pitanju \u017eelje, odgovor je: mnogo! Zato voze 4 miliona dolara vrijedan Lamborghini Venenos, kupuju mega-zgrade za svoje konje, uzimaju 80.000$ vrijedne \u201csafarije\u201d u privatnim avionima, kupuju zlatne \u010da\u010dkalice, stvaraju megaklosete veli\u010dine domova, \u017eive u penthouse hotelskim apartmanima od 15.000 dolara, instaliraju luksuzne tu\u0161eve za svoje pse , pokrivaju im stepenice u zlatu i grade luksuzne bunkera za pre\u017eivljavanje. Donald Trump odr\u017eava penthouse stan u Trump Toweru koji navodno vrijedi 57 miliona dolara i koji je u mramoru i zlatu. Me\u0111u njegovim brojnim drugim posjedima su i dva privatna aviona, tri helikoptera, pet privatnih rezidencija i 17 golf igrali\u0161ta \u0161irom Sjedinjenih Dr\u017eava, \u0160kotske, Irske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.<\/p>\n

Pored toga, milijarderi posve\u0107uju ogromnu energiju i novac vladama. “Oni ne stavljaju svoje bogatstvo ispod svojih madraca”, primijetio je senator Bernie Sanders; \u201cKoriste to bogatstvo da pro\u0161ire svoju mo\u0107. Tako imate bra\u0107u Koch i \u0161a\u010dicu milijardera koji ula\u017eu stotine miliona dolara na izbore.\u201d Tokom izbora u SAD-u 2018. godine , ameri\u010dki milijarderi dali su ogromnu koli\u010dinu novca za izbore, postaju\u0107i dominantni finansijeri brojnih kandidata. Sam Sheldon Adelson je ulo\u017eio preko 113 miliona dolara na savezne izbore.<\/p>\n

Ova vrsta novca ima veliki utjecaj na ameri\u010dku politiku. Tri bogate porodice – Kohovi, Merceri i Adelsoni – odigrali su centralnu ulogu u finansiranju prebacivanja republikanske stranke na krajnju desnicu i njeno preuzimanje saveznih i dr\u017eavnih ureda. Prema tome, iako ankete pokazuju da ve\u0107ina Amerikanaca favorizuje pove\u0107anje poreza na bogate, stro\u017eije zakone, borbu protiv klimatskih promjena i podr\u0161ku radni\u010dkim sindikatima, republikanska Bijela ku\u0107a, Kongres, Vrhovni sud i regulatorne agencije kretale su se upravo u suprotnom smjeru, podr\u017eavaju\u0107i prioritete bogatih.<\/p>\n

Sa toliko mnogo uloga, milijarderi su \u010dak i direktno komandovali trima glavnim svjetskim silama. Donald Trump je postao prvi milijarder koji je uhvatio ameri\u010dko predsjedni\u0161tvo, pridru\u017eiv\u0161i se ruskom predsjedniku, Vladmiru Putinu (za kojeg se pretpostavlja da je skupio bogatstvo od najmanje 70 milijardi dolara), i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu (procjenjuje se da ima neto vrijednost od 1,51 milijardi dolara). Trojica oligarha brzo su razvili prijatan odnos i razmijenili brojne politi\u010dke stavove.<\/p>\n

Dodu\u0161e, neki milijarderi su potpisali ugovor o davanju, obe\u0107avaju\u0107i da \u0107e ve\u0107inu svog bogatstva posvetiti filantropiji. Ipak, plutokratska filantropija zna\u010di da se primjenjuju prioriteti super-bogatih (naprimjer, finansiranje privatnih \u0161kola), a ne prioriteti op\u0161te javnosti (kao \u0161to je finansiranje javnih \u0161kola). \u0160tavi\u0161e, ti isti milijarderi gomilaju bogatstvo mnogo br\u017ee nego \u0161to ga daju. Filantrop Bill Gates je 2010. godine vrijedio 54 milijarde dolara, tj. godine kada je objavljeno njegovo obe\u0107anje; dok danas njegovo bogatstvo iznosi 90 milijardi dolara.<\/p>\n

Sveukupno gledano, kako se bogatstvo koncentrira u sve manje i manje ruku, ve\u0107ina ljudi \u0161irom svijeta su o\u010digledni gubitnici.<\/p>\n

E-pogledi<\/a>\/Counterpunch<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sveukupno gledano, kako se bogatstvo koncentrira u sve manje i manje ruku, ve\u0107ina ljudi \u0161irom svijeta su o\u010digledni gubitnici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-260190","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=260190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/260190\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=260190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=260190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=260190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}