{"id":260049,"date":"2019-01-22T06:13:44","date_gmt":"2019-01-22T05:13:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=260049"},"modified":"2019-01-22T08:23:46","modified_gmt":"2019-01-22T07:23:46","slug":"korisnost-filozofije-na-klasican-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/22\/korisnost-filozofije-na-klasican-nacin\/","title":{"rendered":"Korisnost filozofije na klasi\u010dan na\u010din"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Miguel \u00c1ngel Padilla<\/strong><\/p>\n

Danas su prirodne znanosti i tehnologija istisnule humanisti\u010dke znanosti te se mo\u017ee \u010diniti vrlo neprakti\u010dnim govoriti o filozofiji jer to naizgled ne donosi puno koristi. Me\u0111utim, iako to mo\u017eda izgleda \u010dudno, trebamo se upitati \u010demu ona slu\u017ei i sjetiti se da se filozofija povezuje sa znanjem u cjelini.<\/p>\n

Istina je da se filozofija tijekom vremena ograni\u010dila na puku intelektualnu spekulaciju koja nije stvarno povezana s ljudskim problemima. U vrijeme institucio\u00adnalizacije filozofije bilo je uobi\u010dajeno mu\u010diti se pred neshvatljivim besmislicama gdje je sve bilo relativno i sve mogu\u0107e, pa je i svaki zaklju\u010dak bio mogu\u0107. Profesor koji je s osje\u0107ajem prenosio ideje velikih ljudi iz pro\u0161losti bio je izuzetak. O\u010dito je da filozofija shva\u0107ena na takav na\u010din donosi vrlo malo koristi. Stoga je va\u017ean zadatak obnoviti stvarni smisao filozofije, onaj koji je ona imala za drevne filozofe; smisao filozofije koja je korisna i potrebna ljudskom bi\u0107u, filozofije na klasi\u010dan na\u010din, koja nije filozofija klasika ni prou\u010davanje drevnih filozofa, ve\u0107 filozofski stav koji su pravi filozofi uvijek imali.<\/p>\n

Prou\u010davanje filozofa i njihovih djela korisno je zbog ljepote rije\u010di i zbog prakti\u010dnih savjeta koji nam, kada su valjani, duboki i korisni, slu\u017ee da se s jasno\u0107om suo\u010dimo s vlastitim \u017eivotom, te\u0161ko\u0107ama i snovima. Ali va\u017enije od toga da znamo \u0161to su drugi \u00adpou\u010davali jest da mi sami \u2013 uz pomo\u0107 njihovih primjera i mudrosti \u2013 nau\u010dimo misliti i razlu\u010divati; to je pravi doprinos filozofije na klasi\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Pojam filozofije pripisuje se Pitagori koji je podu\u010davao o redu, proporcijama, prirodi i univerzumu te njihovim razli\u010ditim razinama. Govorio je o muzici sfera i matematici kao na\u010dinu da se izrazi taj red. Kada mu je jednom netko rekao da je mudrac, taj je veliki \u010dovjek odgovorio: \u201cNe, ja nisam mudrac, nisam sofos; ja sam filo-sofos, onaj koji voli mudrost.\u201d To nas podsje\u0107a na Sokratove rije\u010di da on malo toga zna te vjerojatno zbog toga prepoznaje koliko toga ne zna, a upravo mu to omogu\u0107uje da u\u010di.<\/p>\n

To je stav onoga tko \u017eeli spoznati. Naravno da Pitagora nije izmislio filozofiju; smatra se da je \u010dovjek po\u010deo filozofski promi\u0161ljati onog trenutka kada je sebe po\u010deo razlikovati od svog najanimalnijeg dijela, \u0161to nije ni\u0161ta drugo nego pitati se \u0161to se nalazi iza stvarnosti koja nam je dostupna pomo\u0107u osjetila, \u017eeljeti razumjeti uzrok stvari i kretati se prema mudrosti\u2026 A to \u017eivotinje ne mogu. Filozofija u\u010di po\u0161tovanju svih aspekata \u017eivota prirode i vrednovanju razine funkcioniranja \u017eivotinja, ali \u017eivotinja ne mo\u017ee filozofirati, ne mo\u017ee se pitati o smislu.<\/p>\n

Bit je filozofije, te ljubavi prema spoznaji koja nas poti\u010de da \u017eelimo znati, \u017eivotna potreba; nije dovoljno \u017eivjeti, mi \u017eelimo znati \u010demu slu\u017ei \u017eivot; nije dovoljno slijediti sudbinu, zakone prirode ili instinkte koji nas sad vuku na ovu, sad na onu stranu; \u017eelimo znati za\u0161to smo ovdje i koji je smisao \u017eivota.<\/p>\n

Suvremena znanost prvenstveno prou\u010dava kako se odvijaju procesi, ali se ne obi\u010dava zapitati zbog \u010dega. Suprotno tome, filozofija tra\u017ei smisao postojanja. Zato se ka\u017ee da je \u010dovjek postao filozof kada se zapitao otkud dolazi, koji je smisao \u017eivota\u2026<\/p>\n

Filozofija na klasi\u010dan na\u010din ima jo\u0161 jednu specifi\u010dnost: pru\u017ea nam cjelovitu perspektivu i dopu\u0161ta dovo\u0111enje stvari u vezu. Kada tijekom povijesti promatramo velike filozofe koji su \u010dovje\u010danstvu ostavili zapisane istinske spoznaje, shva\u0107amo da su imali sposobnost promatranja iz svih kuteva, drugim rije\u010dima da filozofija obuhva\u0107a znanost, umjetnost, mistiku, sociologiju, etiku i ono neizrecivo duboko.<\/p>\n

Vizija cjeline omogu\u0107uje razumijevanje svih aspekata \u017eivota; tada stvari prestaju biti kontradiktorne i postaju komplementarne. Pristupiti spoznaji iz razli\u010ditih kuteva ne zna\u010di puno u\u010diti, a da na kraju ne znamo ni\u0161ta, ve\u0107 poku\u0161ati razumjeti mjesto i ulogu svega u prirodi.<\/p>\n

Umjetnost \u017eivljenja<\/strong><\/p>\n

Filozofija u starim \u0161kolama bila je ne\u0161to prakti\u010dno \u0161to je \u010dovjeku pomagalo u svakodnevnom \u017eivotu. Suvremeni pristup \u017eivotu pretvara \u010dovjeka u nedosljedno bi\u0107e: on naslu\u0107uje, ali se mora pokoravati dru\u0161tvenim konvencijama i moralu obi\u010daja koji je promjenjiv. To bi klasi\u010dnom filozofu bilo nepojmljivo jer on je bio zadovoljniji time da zna samo \u010detiri stvari koje mo\u017ee primijeniti i uistinu ih primjenjivati u \u017eivotu, nego da zna mnogo, a da ni\u0161ta od toga ne primjenjuje.<\/p>\n

Mogli bismo se tako\u0111er zapitati koja je uloga filozofije u okolnostima rata, gladi, nezaposlenosti i drugih problema s kojima se danas suo\u010davamo. Razvili smo toliko sofisticiranih sredstava na globalnoj razini da smo povjerovali da \u0107e ona rije\u0161iti sve probleme, a pritom smo zaboravili na onoga tko se nalazi iza svih tih pronalazaka \u2013 na ljudsko bi\u0107e. Kakva je razlika vozi li netko prekooceanski brod umjesto kanua ako nije razvio osobine koje ga \u010dine boljim? Na\u0161e XXI. stolje\u0107e dovelo nas je do velikih postignu\u0107a, ali sve se to mo\u017ee uru\u0161iti ako se ne nau\u010dimo me\u0111usobnom po\u0161tovanju.<\/p>\n

Mo\u017eda se \u010dovjekova sre\u0107a nalazi u pronala\u017eenju njegovog prirodnog mjesta. Filozofija je uvijek osiguravala metode za to i poticala obrazovanje. Otkud dolazi koncept obrazovanja? Iz filozofije.<\/p>\n

Dana\u0161njem obrazovanju vi\u0161e nije cilj formirati ljudska bi\u0107a, ve\u0107 radnike u slu\u017ebi ekonomije. Ali tko \u010dovjeku mo\u017ee prenijeti znanje ste\u010deno tijekom cijele povijesti? Jer ako ne postoji nitko tko je zadu\u017een za izgra\u0111ivanje ljudskog bi\u0107a, logi\u010dno je da \u0107e se \u010dovjek pretvoriti u \u017eivotinju. S druge strane, s osobom koja zna vladati sobom nije lako upravljati, a mediji danas prestaju biti dru\u0161tveno dobro i pretvaraju se u biznis.<\/p>\n

Pred ovakvom situacijom filozofija na klasi\u010dan na\u010din u sredi\u0161te postavlja ljudsko bi\u0107e, \u0161to donosi mnoge koristi na individualnom i socijalnom planu.<\/p>\n

Za\u0161to je filozofija na klasi\u010dan na\u010din korisna pojedincu?<\/p>\n