![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/12\/maske-zlo-300x258.jpg\")
Oni uvek smatraju da su njihovi ciljevi najva\u017eniji i spremni su da zbog toga svjesno nanesu \u0161tetu drugima. Ali svi oni \u2013 i narcisi i psihopate i sadisti \u2013 imaju ne\u0161to zajedni\u010dko: D-faktor, tvrde nau\u010dnici,<\/p>\nOni uvek smatraju da su njihovi ciljevi najva\u017eniji i spremni su da zbog toga svjesno nanesu \u0161tetu drugima. Ali svi oni \u2013 i narcisi i psihopate i sadisti \u2013 imaju ne\u0161to zajedni\u010dko: D-faktor, tvrde nau\u010dnici,<\/p>\n
Zlo\u0107a mo\u017ee da ima razli\u010dita lica. Ljudi mogu da budu neizmjerno egoisti\u010dni, zlobni, narcisoidni ili sadisti\u010dki nastrojeni. Neki imaju pretjerane prohtjeve \u2013 za njih je dovoljno dobro samo ono najbolje. Drugi misle da moralna na\u010dela za njih ne va\u017ee. Postoje psihopate i makijavelisti. Kod ovih drugih, cilj opravdava sredstvo. Oni manipuli\u0161u drugima bez ikakvog saosje\u0107anja, pi\u0161e DW.<\/p>\n
Koliko god da su te razorne sklonosti razli\u010dite, sve one se temelje na jednoj mra\u010dnoj li\u010dnoj karakteristici, zaklju\u010dili su psiholozi u jednoj studiji objavljenoj pro\u0161le jeseni.<\/p>\n
“Postoje desetine mra\u010dnih osobina, ali sve mogu da se svedu na isti princip: ljudi bezobzirno slijede svoje ciljeve, pa \u010dak i ako time nanose \u0161tetu drugima\u201c, obja\u0161njava Morten Moshagen, profesor na Univerzitetu u Ulmu. Taj zajedni\u010dki imenitelj nau\u010dnici nazivaju \u201dmra\u010dni faktor\u201c ili \u201cD-faktor\u201c.<\/p>\n
Kod ljudi s povi\u0161enim D-faktorom podlost mo\u017ee da se ogleda na razli\u010dite na\u010dine. Moshagen ka\u017ee da je neko ko je egoista, \u010desto i psihopata, a da neko ko vara poreske organe, s velikom vjerovatno\u0107om naginje zlobi.<\/p>\n
Psiholozi u D-faktoru vide koncept za prepoznavanje problemati\u010dnih ljudskih osobina. Kako obja\u0161njava profesor Moshagen, vi\u0161e nije nu\u017eno istra\u017eivati da li je neki \u010dovjek sadista, narcis ili psihopata: \u201cD-faktor se pokazao kao stabilna tendencija u pona\u0161anju, i to tokom mnogo godina.\u201c Razmjere tog faktora nau\u010dnici, izme\u0111u ostalog, utvr\u0111uju pomo\u0107u jednog upitnika.<\/p>\n
Ta tendencija razli\u010dito je izra\u017eena u raznim \u017eivotnim dobima. \u201cNajpodno\u0161ljiviji su ljudi stari oko 50 godina\u201c, isti\u010de Moshagen. I navodi da su, nasuprot tome, 20-godi\u0161njaci i ljudi stariji od 70 godina skloni zlo\u0107i.<\/p>\n
On procjenjuje da oko pet odsto stanovnika spada u osobe sa \u201csocijalno problemati\u010dnim li\u010dnim obilje\u017ejima\u201c. To je pojam kojem on, kao nau\u010dnik, daje prednost kada govori o toj problematici.<\/p>\n
Ali, da li je zlo\u0107a zaista nepromjenljiva sudbina? Teolog Mihael U\u010d iz Evangelisti\u010dkog centra za pitanja svetonazora, suprotstavlja se konceptu \u201cmra\u010dnog faktora\u201c i nagla\u0161ava: \u201cKao \u010dovjek uvijek imam \u0161ansu da se odlu\u010dim izme\u0111u dobra i zla.\u201c<\/p>\n
On ne vjeruje u nepromjenljivo \u201czlo\u0107udno jezgro\u201c. Profesor U\u010d nagla\u0161ava da svako od nas ima destruktivne sklonosti, pa je zato va\u017eno podsticati ono pozitivno u ljudima. \u201cGdje je granica izme\u0111u zdravog narcizma kod kojeg se cijene sopstvene sposobnosti i bolesnog pona\u0161anja, nesposobnosti za \u017eivot u zajednici\u201c, pita taj nau\u010dnik.<\/p>\n
Psiholog Moshagen priznaje da ne zna gdje po\u010dinje zlo\u0107a, odnosno \u201cono stvarno dru\u0161tveno problemati\u010dno\u201c. Ali on i njegove kolege, Ingo Cetler sa Univerziteta u Kopenhagenu i Benjamin E. Hilbig sa Univerziteta Koblenc-Landau, planiraju da pobolj\u0161aju upitnik za utvr\u0111ivanje \u201cmra\u010dnog faktora\u201c.<\/p>\n
Mada Moshagen ka\u017ee da informacije koje osoba daje sama o sebi nijesu ba\u0161 precizne, on je, ipak, uvjeren da je kod pove\u0107ane vrijednosti D-faktora mogu\u0107e predvidjeti to da li \u0107e neko u budu\u0107nosti da postane problemati\u010dan.<\/p>\n
<\/p>\n Devet tamnih osobina li\u010dnosti u D-faktoru<\/p><\/blockquote>\n <\/strong><\/p>\n \u00a0 Sebi\u010dnost:<\/strong> pretjerana briga za vlastite interese.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Makijavelizam:<\/strong> Manipulativno pona\u0161anje, emocionalna hladno\u0107a i strate\u0161ki fokus na li\u010dne interese.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Nedostatak etike i morala.<\/strong><\/p>\n Narcisoidnost:<\/strong> Pretjerana ljubav prema sebi i stalno traganje za vlastitim interesima.<\/p>\n Superiornost:<\/strong> Uvjerenje da imate vi\u0161e prava i privilegija od drugih.<\/p>\n Psihopatija:<\/strong> Nedostatak emocija i empatije, neosjetljivost, la\u017ene tendencije i impulsivnost.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Sadizam:<\/strong> Voljno nano\u0161enje bola drugima fizi\u010dkom, seksualnom ili psiholo\u0161kom agresijom.<\/p>\n Dru\u0161tveni i materijalni interes:<\/strong> Stalna potraga za nagradama, kao \u0161to su dru\u0161tvena podr\u0161ka, materijalne stvari, prepoznavanje i uspjeh.<\/p>\n \u00a0\u00a0\u00a0 Okrutnost:<\/strong> tendencija da se osoba pona\u0161a okrutno, bilo kroz nasilje, zlostavljanje, kra\u0111u i poni\u017eavanje, me\u0111u ostalima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Oni uvek smatraju da su njihovi ciljevi najva\u017eniji i spremni su da zbog toga svjesno nanesu \u0161tetu drugima. Ali svi oni \u2013 i narcisi i psihopate i sadisti \u2013 imaju ne\u0161to zajedni\u010dko: D-faktor, tvrde nau\u010dnici, Zlo\u0107a mo\u017ee da ima razli\u010dita lica. Ljudi mogu da budu neizmjerno egoisti\u010dni, zlobni, narcisoidni ili sadisti\u010dki nastrojeni. Neki imaju pretjerane […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":196394,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-259913","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259913"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259913\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/196394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}