{"id":259816,"date":"2019-01-17T16:17:32","date_gmt":"2019-01-17T15:17:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=259816"},"modified":"2019-01-17T16:17:32","modified_gmt":"2019-01-17T15:17:32","slug":"promrzle-biljke-koje-su-proklijale-na-mjesecu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/17\/promrzle-biljke-koje-su-proklijale-na-mjesecu\/","title":{"rendered":"Promrzle biljke koje su proklijale na Mjesecu"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/proklijale-biljke-na-mjesecu-300x210.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"210\" class=\"alignright size-medium wp-image-259699\" \/>Sjemenke pamuka koje su prije nekoliko dana proklijale na Mjesecu, a koje su stigle na Zemljin prirodni satelit kineskom misijom Chang'e-4 na njegovu tamnu stranu, promrzle su.<\/p>\n<p>Mladice ipak nisu mogle da izdr\u017ee hladno\u0107u i temperaturu od minus 130 stepeni Celzijusovih, prenosi Space.com.<\/p>\n<p>Prije nekoliko dana kineski nau\u010dnici <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/15\/proklijale-prve-biljke-na-mjesecu\/\">su objavili fotografije na<\/a> kojima se vidi proklijalo sjeme pamuka. Na Mjesec su, osim sjemenki pamuka, odletjeli i krompir, uljana repica, kvasac i jaja vo\u0107nih mu\u0161ica. Njihove fotografije me\u0111utim, nisu objavljene.<\/p>\n<p>Eksperiment  koji je po\u010deo samo nekoliko sati nakon istorijskog spu\u0161tanja letjelice u krater Von Karman, imao je za cilj da proceni kako biljke i \u017eivotinje rastu i razvijaju se u ovom okru\u017eenju. Mjese\u010deva povr\u0161ina ima nisku gravitaciju, visoki nivo zra\u010denja i ekstremne temperaturne promjene, prenosi B92.<\/p>\n<p>Sjemenke pamuka su bile u stanju da se nose sa ovim te\u0161kim uslovima, barem u po\u010detku, te su postale prve biljke koje su ikada izrasle na povr\u0161ini drugog svijeta.<\/p>\n<p>Eksperiment je uklju\u010divao skladi\u0161te od 2,6 kilograma semenki, vode, zemlju i dvije male kamere kao i sistem za mjerenje temperature.<\/p>\n<p>\u0160ef eksperimenta Liu Hanlong sa Univerziteta \u010conging je rekao da je temeperatura u skladi\u0161tu pala na minus 52 stepena Celzijusovih, \u010dime se eksperiment i zavr\u0161io. Dodao je da to skladi\u0161te nije imalo bateriju, pa nije bilo mogu\u0107e kontrolisati uslove tokom no\u0107i. Ina\u010de, lunarna no\u0107 traje 13 i po dana, a temperatura mo\u017ee da padne i do minus 180 stepeni Celzijusovih.<\/p>\n<p>Kako nau\u010dnici nisu mogli da na Mjesec po\u0161alju jo\u0161 jednu bateriju, druga\u010diji ishod nisu ni o\u010dekivali.<\/p>\n<p>A kada svane dan, tepmeratura \u0107e da poraste, pa \u0107e svi organizmi koji su na Mjesec poslati da se razgrade, a to, dodali su nau\u010dnici ne\u0107e uticati na okolinu Mjeseca, jer \u0107e se razgraditi unutar tog skladi\u0161ta.<\/p>\n<p>Navode i da uzgoj biljaka nije bio primarni cilj ove misije.<\/p>\n<p>Ina\u010de, Misija \u010cang'e 4 je prva misija koja je sletjela na tamnu stranu Mjeseca. Letjelica se na ovaj dio Mjeseca spustila po\u010detkom januara, a na njoj su se na\u0161li instrumenti za istra\u017eivanje tla.<\/p>\n<p>Ovo slijetanje je znak sve ve\u0107ih ambicija Kine u svemiru. Sonda \u010cang'e 3 je 2013. godine postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na Mjesec, poslije sovjetske sonde Luna 24 koja je to u\u010dinila 1976. godine.<\/p>\n<p>Misija \u010cang'e 4 je, pored ostalog, i radio osmatranje i ispitivanje strukture i sastava terena.<\/p>\n<p>Sonda je lansirana 8. decembra. protekle godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sjemenke pamuka koje su prije nekoliko dana proklijale na Mjesecu, a koje su stigle na Zemljin prirodni satelit kineskom misijom Chang'e-4 na njegovu tamnu stranu, promrzle su. Mladice ipak nisu mogle da izdr\u017ee hladno\u0107u i temperaturu od minus 130 stepeni Celzijusovih, prenosi Space.com. Prije nekoliko dana kineski nau\u010dnici su objavili fotografije na kojima se vidi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-259816","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259816"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259816\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}