{"id":259735,"date":"2019-01-16T08:01:23","date_gmt":"2019-01-16T07:01:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=259735"},"modified":"2019-01-16T08:01:23","modified_gmt":"2019-01-16T07:01:23","slug":"amazona-sumraka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/16\/amazona-sumraka\/","title":{"rendered":"Amazona sumraka"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"\"Novi brazilski predsjednik svojim je sponzorima po\u017eurio isporu\u010diti podru\u010dje bazena Amazone, najvrjedniji resurs kojim raspola\u017ee njegova zemlja. Procjenjuje se da bi posljedice tog poteza mogle biti katastrofalne za cijelo \u010dovje\u010danstvo<\/p>\n

Jair Bolsonaro, ekstremno desni neoliberal koji je upravo zasjeo na mjesto predsjednika Brazila, \u2018\u010detvrte najve\u0107e demokracije na svijetu\u2019, sve\u010dano je inauguriran prvog dana ove godine, a ve\u0107 nekoliko sati kasnije donio je prve dekrete. Me\u0111u ostalim, Bolsonaro je svojim sponzorima po\u017eurio isporu\u010diti najvrjedniji resurs kojim raspola\u017ee njegova zemlja, ujedno i jedan od najva\u017enijih ekosustava na Zemlji, zajedno s njezinim stanovnicima. Uz konzervativni udar na ljudska prava \u017eena, LGBT zajednice i drugih manjina, novi brazilski predsjednik predao je cijelo podru\u010dje bazena rijeke Amazone direktno u ruke nekoliko industrijskih lobija, jednim potezom za \u010dije se posljedice ve\u0107 procjenjuje da bi mogle biti katastrofalne za cijelo \u010dovje\u010danstvo.<\/p>\n

Odsad pa ubudu\u0107e ovlasti certificiranja domoroda\u010dkih teritorija vi\u0161e ne\u0107e biti u nadle\u017enosti Nacionalne indijanske fondacije (FUNAI), vladine agencije koja je dotad bila dio Ministarstva pravosu\u0111a i koja se bavila i ostalim programima va\u017enima za opstanak autohtonih brazilskih naroda, primjerice stanovanjem, zdravstvom i o\u010duvanjem jezika. Agenciji su oduzete i ovlasti demarkacije takozvanih quilombosa, ruralnih naselja u kojima \u017eive potomci robova kojima su biv\u0161e ljevi\u010darske vlade, u skladu s ustavom, dodjeljivale zemlju na za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima kao oblik kompenzacije za ropstvo, ina\u010de ukinuto tek 1888. Te su ovlasti sada preba\u010dene na Ministarstvo poljoprivrede, a ministricom poljoprivrede imenovana je Tereza Cristina Correa da Costa Dias, agronomkinja iz dr\u017eave Mato Grosso do Sul u kojoj \u017eivi 2,6 milijuna ljudi i 21,5 milijuna grla stoke. Poljoprivredni lobi jedan je od najja\u010dih u Brazilu, dio trijade kolokvijalno nazvane Biblia, boi e bala (Biblija, govedina i meci) koja ozna\u010dava najmo\u0107nije tamo\u0161nje elite, upravo one koje su Bolsonara dovele na vlast.<\/p>\n

Da Costa Dias eksponentica je poljoprivrednog lobija koju je katoli\u010dka organizacija za prava sjedila\u010dkih naroda CIMI uvrstila na crnu listu protivnika tih prava jer je, me\u0111u ostalim, od vlade biv\u0161eg predsjednika Michela Temera tra\u017eila da ukine nacionalnu politiku za odr\u017eivi razvoj tradicionalnih naroda koja je na snazi od 2007. Ministrica je ljetos predvodila kongresnu skupinu koja je u tom tijelu progurala takozvani Zakon o otrovu kojim \u0107e se olak\u0161ati upotreba toksi\u010dnih pesticida, a u svojoj dr\u017eavi potpisivala je porezne olak\u0161ice za najve\u0107u svjetsku kompaniju za preradu mesa JBS S.A, od koje je zauzvrat primala donacije za kampanju.<\/p>\n

Po uzoru na ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa, Bolsonaro je na Twitteru opravdao ovaj potez tvrdnjom da ti \u2018potomci biv\u0161ih robova\u2019 imaju pravo na \u010dak 13 posto brazilske kopnene povr\u0161ine, koliko se nalazi pod nekim oblikom za\u0161tite, te da na tolikoj ogromnoj povr\u0161ini \u017eivi manje od milijun ljudi, \u0161to on smatra nepravednim. Rekao je da te ljude iskori\u0161tavaju i njima manipuliraju nevladine organizacije, pa ponovio obe\u0107anje iz kampanje da pripadnici sjedila\u010dkih naroda vi\u0161e ne\u0107e dobiti nijedan centimetar zemlje. Agencije za za\u0161titu Amazone okvalificirao je kao nepotrebne i ideolo\u0161ke te rekao da nema potrebe da se sjedila\u010dke narode \u2018tretira kao \u017eivotinje u zoolo\u0161kom vrtu\u2019.<\/p>\n

Bolsonaro je ovim dekretima prakti\u010dki derogirao ustav koji je brazilska vlada donijela 1988., nakon zavr\u0161etka 21-godi\u0161nje vojne diktature u kojoj su sjedila\u010dki narodi koji nastanjuju podru\u010dje Amazone brutalno proganjani kako bi se napravilo mjesta \u2018razvoju\u2019. Tim je ustavom ovim zajednicama priznato pravo na nesmetani \u017eivot na teritorijima njihovih predaka, a nakon dono\u0161enja ustava promijenio se i pristup sada ukinute agencije FUNAI, koja je dotad imala zada\u0107u kontaktirati plemena i raseljavati ih, da bi kasnije bila usvojena politika izbjegavanja kontakta i priznavanja prava na tradicionalni na\u010din \u017eivota bez uplitanja izvana. Jedan od projekata vojnog re\u017eima bio je onaj izgradnje \u017eeljezni\u010dke pruge krajem 1970-ih, koja je prepolovila mineralima bogat rezervat Yanomami. U vrijeme izgradnje pruge na to su podru\u010dje nahrupili deseci tisu\u0107a sto\u010dara, \u0161pekulanata zemljom i kopa\u010da zlata koji su vodu zagadili \u017eivom i donijeli bolesti koje su desetkovale lokalne zajednice. Bolsonaro je sada naumio ukinuti Yanomamiju status rezervata, a ljude koji tamo \u017eive \u2018integrirati u dru\u0161tvo\u2019, \u0161to pokazuje da se dr\u017eavna politika prema domoroda\u010dkim zajednicama vra\u0107a na pozicije od prije dono\u0161enja ustava, odnosno na one koje su vrijedile u vrijeme vojne diktature.<\/p>\n

Na podru\u010dju Amazone postoji 436 teritorija formalno ozna\u010denih kao \u2018autonomne sjedila\u010dke zone\u2019, a iz otprilike polovice njih pripadnici autohtonih naroda ve\u0107 su protjerani.<\/p>\n

Nasrtaji rudara, kopa\u010da, farmera i ilegalnih sjeka\u010da \u0161ume kojima je zemlja potrebna za ispa\u0161u stoke nikada, me\u0111utim, nisu prestali, a budu\u0107i da su sve te aktivnosti protuzakonite, sve \u0161to se tamo doga\u0111a prakti\u010dki spada u organizirani kriminal u kojemu ponekad sudjeluju siroma\u0161ni pojedinci, no naj\u010de\u0161\u0107e ipak krupni kapital. Podmetanje po\u017eara najjednostavnija je metoda uni\u0161tavanja amazonske pra\u0161ume, nakon \u010dega se zemlja pretvara u livade za ispa\u0161u. Deforestacija Amazone donekle je bila zaustavljena u vrijeme dva mandata sada politi\u010dkog zatvorenika, biv\u0161eg predsjednika Luiza In\u00e1cija Lule da Silve iz Radni\u010dke partije, no njegova nasljednica Dilma Rousseff tako\u0111er iz PT-a odobrila je 2013. zakon o \u0161umama kojim je izvr\u0161ena op\u0107a amnestija za one koji su ilegalno sjekli \u0161umu na malim imanjima. Iako se ova odluka nije odnosila na velike kompanije, ona je doprinijela atmosferi neka\u017enjivosti, pa je u idu\u0107ih \u010detiri od \u0161est godina zabilje\u017een rast deforestacije.<\/p>\n

Kada je i Rousseff u montiranom procesu opozvana zbog sumnji na korupciju, na njezino mjesto postavljen je tehnokrat i eksponent desnice Michel Temer, koji je proveo niz zakonskih mjera u korist poljoprivrednog lobija, a u zamjenu za podr\u0161ku u kongresu, tijelu \u010dijih je polovica zastupnika ve\u0107 bila povezana s tim lobijem. Temer je drasti\u010dno srezao prora\u010dunska sredstva za dr\u017eavne agencije koje se bave za\u0161titom Amazone, prosje\u010dno izme\u0111u 40 i 50 posto, a u o\u017eujku pro\u0161le godine donesena je jo\u0161 jedna odluka o op\u0107oj amnestiji kojom je ilegalnim sjeka\u010dima \u0161ume opro\u0161teno ukupno 2,2 milijarde dolara ispisanih globi. Agencije su izgladnjene do mjere da su postale prakti\u010dki disfunkcionalne, pa su pripadnici autohtonih naroda prisiljeni sami se naoru\u017eavati i boriti protiv ilegalnih upada na za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja. U reporta\u017ei objavljenoj u listopadu pro\u0161le godine novinari National Geographica posjetili su nomadsko pleme Aw\u00e1, \u010dijih pripadnika ima jo\u0161 samo nekoliko stotina. Oni \u017eive u rezervatu Ararib\u00f3ia, u blizini kojeg se nalazi otvoreni rudnik \u017eeljeza, \u017eeljezni\u010dkom prugom povezan s lukom S\u00e3o Lu\u00eds na Atlantiku, odakle je 2017. izvezeno 162 milijuna tona \u017eeljezne jezgre, uglavnom u Kinu. Nakon nasrtaja Temerove vlade na relevantne agencije na \u010ditavom podru\u010dje rezervata ostao je jedan jedini kontrolni punkt koji \u010duvaju tri nenaoru\u017eana rend\u017eera.<\/p>\n

Prema najsvje\u017eijim podacima, u protekle dvije godine zabilje\u017een je najve\u0107i porast deforestacije Amazone u posljednjih deset godina. Izme\u0111u kolovoza 2017. i srpnja 2018. posje\u010deno je skoro 8.000 kvadratnih kilometara \u0161ume, \u0161to je 14 posto vi\u0161e nego godinu ranije i najvi\u0161e od 2008. Gotovo polovica emisija stakleni\u010dkih plinova u tom periodu bila je uzrokovana podmetnutim \u0161umskim po\u017earima u cilju \u010di\u0161\u0107enja terena, a neovisni istra\u017eiva\u010dki institut IMAZON zabilje\u017eio je i porast razine degradacije \u0161ume u cijelom bazenu Amazone od 218 posto. Ista agencija tvrdi i da je uni\u0161tavanje \u0161ume naro\u010dito intenzivno bilo u vrijeme tri mjeseca predizborne kampanje koja su prethodila pobjedi Bolsonara, najvi\u0161e u dr\u017eavama Acre i Amazonas, u kojima je Bolsonaro ostvario zna\u010dajne rezultate.<\/p>\n

Rekordnu sje\u010du stabala zabilje\u017eila je i Par\u00e1, jedna od devet brazilskih dr\u017eava na kojima se prostire bazen Amazone, a najvi\u0161e je na njezinom teritoriju stradala zona za\u0161ti\u0107enog okoli\u0161a Triunfo do Xingu, podru\u010dje na kojemu privatno vlasni\u0161tvo nije u potpunosti zabranjeno, \u0161to ga \u010dini naro\u010dito ranjivim. Za\u0161ti\u0107ena zona rijeke Xingu grani\u010di s distriktom S\u00e3o Felix do Xingu, administrativnom jedinicom u dr\u017eavi Par\u00e1 s najvi\u0161e stoke u cijelom Brazilu. U cijeloj toj dr\u017eavi, koja se prostire na 1,2 milijuna kvadratnih kilometara, dr\u017eavni Sekretarijat za okoli\u0161 i odr\u017eivi razvoj SEMAS ima zaposlenih 20 rend\u017eera.<\/p>\n

Brazil je, ina\u010de, 2012. prestigao SAD na mjestu najve\u0107eg svjetskog proizvo\u0111a\u010da mesa i dosegnuo oko 15 posto me\u0111unarodnog tr\u017ei\u0161ta govedine. S 211 milijuna grla 2016. \u2013 vi\u0161e nego stanovnika \u2013 bio je druga zemlja svijeta po veli\u010dini stada, odmah iza Indije. Te je godine izvezao 12 milijardi dolara mesa, najvi\u0161e u Kinu, Hong Kong, Saudijsku Arabiju i Rusku Federaciju. Nakon Bolsonarove objave dekreta koji se odnose na institucionalne promjene za\u0161tite prirode, ali i na najavu privatizacije dr\u017eavnih kompanija, svjetski mediji zabilje\u017eili su porast indeksa burze S\u00e3o Paula od 3,56 posto. Vrijednost dionica kompanije za proizvodnju struje Electrobras narasla je za 20 posto, a proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja Forjas Taurus za 47 posto, jer je Bolsonaro najavio i labavljenje zakona o regulaciji oru\u017eja kao odgovor na epidemiju kriminala. Organizacija Global Environmental Change objavila je, pak, uo\u010di izbora da ameri\u010dki investicijski fondovi BlackRock, Vangaurd i State Street imaju ukupno od 20 posto udjela u ameri\u010dkim kompanijama Archer Daniels Midland i Bunge, koje imaju velike operacije proizvodnje govedine i soje u Brazilu. Nevladina organizacija upozorila je tada da ti investicijski fondovi, ina\u010de najve\u0107i u SAD-u, zbog toga imaju \u2018direktan interes utjecati na pona\u0161anje tr\u017ei\u0161ta u vrijeme predizborne kampanje\u2019.<\/p>\n

Koordinator Greenpeacea za Brazil Marcio Astrini izjavio je da prema mi\u0161ljenju znanstvenika \u2018\u0161uma prestaje biti \u0161uma\u2019 kada razina deforestacije dosegne razinu od 20 do 30 posto, pri \u010demu je uni\u0161tavanje \u0161ume u Amazoni danas vrlo blizu 20 posto. S obzirom na to da ove industrije sada na vlasti imaju svoga \u010dovjeka, za pretpostaviti je da \u0107e kriti\u010dna granica ubrzo biti prije\u0111ena, nakon \u010dega bi biolo\u0161ka funkcija Amazone mogla biti nepovratno uni\u0161tena.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema najsvje\u017eijim podacima, u protekle dvije godine zabilje\u017een je najve\u0107i porast deforestacije Amazone u posljednjih deset godina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-259735","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259735","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259735"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259735\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259735"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259735"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259735"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}