{"id":259638,"date":"2019-01-14T08:52:55","date_gmt":"2019-01-14T07:52:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=259638"},"modified":"2019-01-14T08:52:55","modified_gmt":"2019-01-14T07:52:55","slug":"ko-to-salje-tajansvene-signale-zemljanima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/14\/ko-to-salje-tajansvene-signale-zemljanima\/","title":{"rendered":"Ko to \u0161alje tajansvene signale Zemljanima"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-96355\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/radioteleskop.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"166\" \/>Niko sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017ee re\u0107i \u0161ta je proizvelo <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/09\/do-zemlje-stigao-radio-signal-iz-svemira\/\">tajanstvene signale<\/a> koji pristi\u017eu iz udaljene galaksije ili galaksija, a koji su nedavno uo\u010deni teleskopom u Kanadi. Postoji pet teorija o \u010demu se radi, prenosi portal Index.hr.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici smatraju da bi te signale mogla proizvesti rotiraju\u0107a neutronska zvijezda, dvije zvijezde u procesu spajanja, blizar, crna rupa i nepoznata civilizacija.<\/p>\n<p><strong>Brzo rotiraju\u0107a neutronska zvijezda<\/strong><\/p>\n<p>Neutronske zvijezde su uru\u0161ena jezgra divovskih zvijezda koje su bile mnogo ve\u0107e od na\u0161eg Sunca. Pre\u010dnika su oko 10 kilometara, a imaju masu oko dva puta ve\u0107u nego \u0161to je ima na\u0161a mati\u010dna zvijezda. Usljed vlastite gravitacije uru\u0161avaju se do te mjere da se ve\u0107ina protona i elektrona stapa u neutrone.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici smatraju da bi brzo rotiraju\u0107e neutronske zvijezde s jakim magnetskim poljem mogle uzrokovati ovakav tip signala.<\/p>\n<p><strong>Dvije zvijezde u procesu spajanja<\/strong><\/p>\n<p>Dvije neutronske zvijezde koje su procesu spajanja tako\u0111e bi mogle biti odgovorne za misteriozne signale.<\/p>\n<p>Ovo obja\u0161njenje dr\u017ei vodu ako se radio-talasi registruju samo jednom, ali ne i za dva ponavljaju\u0107a signala.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Artist\u2019s impression of the hottest and most massive touching double star\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/mndNcAn2WRk?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p><strong>Blizar<\/strong><\/p>\n<p>Blizar je brzo rotiraju\u0107a neutronska zvijezda koja se uru\u0161ava pod vlastitom te\u017einom i formira crnu rupu.<\/p>\n<p>On bi mogao objasniti pojedina\u010dne radi-talase, ali tako\u0111e ne bi mogao prouzrokovati ponavljaju\u0107e brze provale radio-talasa, zbog toga \u0161to rezultira uni\u0161tenjem zvijezde.<\/p>\n<p><strong>Crna rupa<\/strong><\/p>\n<p>Crne rupe bi mogle na razli\u010dite na\u010dine objasniti radio-talase. Moglo bi se, primjera radi, raditi o tome da je rupa uvukla neutronsku zvijezdu, da se crna rupa uru\u0161ava u samu sebe ili da se sudarila s tamnom materijom.<\/p>\n<p><strong>Tehnolo\u0161ki napredna civilizacija<\/strong><\/p>\n<p>Manje popularno obja\u0161njenje je da se radi o nekoj vrsti vanzemaljskog svemirskog broda koji je proizvela tehnolo\u0161ki napredna civilizacija. Radio talasi dolaze iz razli\u010ditih smjerova i s razli\u010ditih udaljenosti, zato vjerovatno dolaze iz razli\u010ditih galaksija, pa je malo vjerovatno da je toliko puno razli\u010ditih vanzemaljskih civilizacija proizvodilo istu vrstu signala na isti na\u010din, obja\u0161njavaju jedni nau\u010dnici, dok drugi ne isklju\u010duju ni takvu mogu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji pet teorija o \u010demu se radi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-259638","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259638"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259638\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}