{"id":259384,"date":"2019-01-09T09:41:34","date_gmt":"2019-01-09T08:41:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=259384"},"modified":"2019-01-09T09:41:34","modified_gmt":"2019-01-09T08:41:34","slug":"izmedu-misije-i-biznisa-sta-je-preduslov-da-mediji-na-zapadnom-balkanu-postanu-odrziviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/09\/izmedu-misije-i-biznisa-sta-je-preduslov-da-mediji-na-zapadnom-balkanu-postanu-odrziviji\/","title":{"rendered":"Izme\u0111u misije i biznisa: \u0160ta je preduslov da mediji na Zapadnom Balkanu postanu odr\u017eiviji?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Mr Davor Marko<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-259385 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/davor-marko.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"250\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/davor-marko.jpg 200w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/davor-marko-75x94.jpg 75w\" sizes=\"(max-width: 200px) 100vw, 200px\" \/>Za nove poslovne modele, posebno za ogla\u0161iva\u010de ali i za alternativne izvore finansiranja koji su zasnovani na direktnom odnosu sa medijskom publikom, dve klju\u010dne stvari su \u2013 kvalitetan i autenti\u010dan medijski sadr\u017eaj, kao i brojnost odnosno vernost medijske publike (ili zajednice) koja odre\u0111eni medij prati i njegove sadr\u017eaje redovno konzumira. I naravno spremnost te publike, ili zajednice okupljene oko medija, da medijski sadr\u017eaj ili sam medij podr\u017ee.<\/p>\n<p>Na nedavno odr\u017eanim \u2018Medijskim danima Zapadnog Balkana\u2019 u Skopju, na kojem se najvi\u0161e govorilo o medijskim slobodama i kvalitetnom medijskom izve\u0161tavanju, jedna od osnovnih poruka predstavnika medijskih zajednica iz svih zemalja na\u0161eg regiona glasila je: Evropska unija i dalje treba podr\u017eavati nezavisne medije, kroz tehni\u010dku pomo\u0107 i finansiranje produkcije medijskog sadr\u017eaja. Iako se jedan od panela na ovome skupu doticao mogu\u0107nosti investicija u medijski sektor, te novih poslovnih modela medija u digitalnom okru\u017eenju, i na\u010dina monetizacije kvalitetnog sadr\u017eaja putem alternativnih modela (poput crowdfundinga, razli\u010ditih formi pretplate, itd.), jasna poruka i zaklju\u010dak bili su kako su svi ovi modeli jo\u0161 uvek daleka budu\u0107nost za medije.<\/p>\n<p>Takav ishod diskusije na vrlo va\u017enom panelu po medijsku odr\u017eivost, navodi na zaklju\u010dak da je \u2019donatorska kultura\u2019, razvijena na temelju vrlo intenzivne medijske pomo\u0107i tokom 1990-ih i po\u010detkom 2000-ih, ostavila traga po razvijanje medijskog biznisa u zemljama regiona. Prvo je &#8216;kultura doniranja&#8217; uticala na razvoj specifi\u010dnog &#8216;mindset&#8217;-a koji uposlene u medijima ometa u promi\u0161janju novih izvora prihoda koji nisu javni prihodi (bud\u017eetsko finansiranje), donacije, marketin\u0161ke i komercijalne delatnosti, a posebno su izra\u017eeni u domeni digitalnog poslovanja. Kako bi prevazi\u0161li ovaj &#8216;transformacioni Rubikon&#8217;, sami mediji sebi moraju postaviti dva va\u017ena pitanja:<\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Koja je svrha njihovog postojanja, da li su oni nevladina organizacija ili su biznis, i na koji na\u010din jedno ili drugo opredeljenje uti\u010de na njihovu odr\u017eivost?<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 Koja je njihova vrednost i na koji se na\u010din ta vrednost mo\u017ee iskoristiti za predstavljanje ogla\u0161iva\u010dkoj industriji i investitorima?<\/li>\n<\/ul>\n<p>I pri tome trebaju imati na umu slede\u0107e: Mediji nisu svrha sami sebi, pa ni njihova misija i opredeljenje da su &#8216;nezavisni&#8217; nije vi\u0161e dovoljna za razvijanje poslovnih modela.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta su mediji danas: Misija ili biznis?<\/strong><\/p>\n<p>Kako mediji sebe defini\u0161u, kakav im je status? Da li su oni pre svega brend (kao \u0161to je nekada u Srbiji B92 bio simbol otpora re\u017eimu Slobodana Milo\u0161evi\u0107a), ili imaju misiju da ponude svojim publikama sadr\u017eaje koji nedostaju na medijskom tr\u017ei\u0161tu (recimo to je slu\u010daj sa razli\u010ditim istra\u017eiva\u010dkim portalima), ili da izve\u0161tavaju na jezicima manjina u svojim zemljama? Ili su to kompanije koje kao deo svojih aktivnosti imaju registrovanu i medijsku delatnost odnosno pru\u017eaju medijske i informativne usluge (kao \u0161to je slu\u010daj sa velikim medijskim korporacijama)? Ili su oni registrovani kao nevladine organizacije \u010dija je primarna delatnost izdava\u010dka, pa izdaju bilo \u0161tampana izdanja ili web sajtove. Sve ove opcije su legitimne, no ne pru\u017eaju sve jednaku po\u010detnu poziciju u razvoju biznis modela.<\/p>\n<p>Veliki broj medija koji su bili korisnici donatorske pomo\u0107i, da uzmemo Bosnu i Hercegovinu kao primer, registrovani su kao nevladine organizacije sa specifi\u010dnom misijom da doprinose &#8216;demokratizaciji i stvaraju informisane i svesne gra\u0111ane&#8217;. Ovo sjajno zvu\u010di za donatore, ali biznis ovu kategoriju ne poznaje.<\/p>\n<p>Sa druge strane, mediji civilnog dru\u0161tva ili mediji zajednice (community media) model je koji poznaju i praksa i zakonodavstva kako razvijenih evropskih zemalja, tako i zemalja Zapadnog Balkana. Takvi mediji isklju\u010divo zavise od donacija i od javnog finansiranja, dok kapacitete za privla\u010denje nekih drugih izvora prihoda jo\u0161 uvek nemaju.<\/p>\n<p>Sve je vi\u0161e medija koji su registrovani kao biznis, odnosno kao kompanije (recimo od 2.200 medija u Srbiji, ne\u0161to vi\u0161e od 800 je registrovano na taj na\u010din), i \u010diji je primarni cilj monetizacija osnovne delatnosti. Kada su veliki mediji, posebno oni koji deluju u prestonicama i velikim gradovima ili su deo nekih ve\u0107ih korporacija, problema nema \u2013 i oni se nalaze na radaru ogla\u0161iva\u010da, no za manje i, posebno, lokalne medije, ovo predstavlja veliki izazov.<\/p>\n<p>Zato je va\u017eno da svaki medij bude spreman i sposoban da proceni svoju vrednost, i da je &#8216;proda&#8217; potencijalnim finansijerima.<\/p>\n<p><strong>Koja je prava vrednost medija?<\/strong><\/p>\n<p>Drugo va\u017eno pitanje za medije jeste \u2013 koja je njihova prava vrednost, odnosno koji su osnovni elementi koji tu vrednost \u010dine? Puka tvrdnja da je neki medij nezavistan, da nije politi\u010dki kompromitovan i da redovno kritikuje vlast, za nove poslovne modele vi\u0161e nije primarna odrednica.<\/p>\n<p>Za nove poslovne modele, posebno za ogla\u0161iva\u010de ali i alternativne izvore finansiranja koji su zasnovani na direktnom odnosu sa medijskom publikom, dve klju\u010dne stvari su \u2013 kvalitetan i autenti\u010dan medijski sadr\u017eaj, kao i brojnost odnosno vernost medijske publike (ili zajednice) koja odre\u0111eni medij prati i njegove sadr\u017eaje redovno konzumira. I naravno spremnost te publike, ili zajednice okupljene oko medija, da medijski sadr\u017eaj ili sam medij podr\u017ee.<\/p>\n<p>Studija \u201ePrava mera medija\u201c analizira koji sve podaci o medijima u Srbiji postoje i mogu\u0107e je do njih do\u0107i iz javno dostupnih baza i izvora, koji sistemi merenja preferencija medijske publike postoje, odnosno \u0161ta unutar medijske industrije fali da bi se odredila prava vrednost jednog medija. Vrednost sa kojom taj medij sebe mo\u017ee predstaviti ogla\u0161iva\u010dima, marketin\u0161koj industriji i drugim potencijalnim izvorima finansiranja. Studija nudi i komparativni pregled situacije u zemljama regiona, uklju\u010duju\u0107i i Makedoniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Bugarsku i Sloveniju. Jedan od generalnih zaklju\u010daka glasi da je na nivou medijske industrije, i razli\u010ditih sistema merenja i vrednovanja medijske ponude, potrrebno usaglasiti minimum standarda i razviiti jedinstvenu i op\u0161teprihva\u0107enu metodologiju medijskog merenja. To bi pomoglo i ogla\u0161iva\u010dima, investitorima da prepoznaju koji su mediji vredni ulaganja, kao i samim medijima da sebe predstavlje na verodostojan i merljiv na\u010din.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta to zna\u010di u praksi?<\/strong><\/p>\n<p>\u0160ta bi to zna\u010dilo u praksi? Ukoliko ste vi lokalni medij XX iz mesta BB, a imate vernu publiku koja broji 2.000 ljudi i koja vas redovno prati bilo zbog specifi\u010dnog sadr\u017eaja (lokalne informacije, kvalitetne reporta\u017ee ili zanimljive pri\u010de) ili se sa vama identifikuje zbog va\u0161e misije ili zbog toga \u0161to simpati\u0161e va\u0161e novinare ili va\u0161 brend, vi imate dobru polaznu osnovu da u direktnoj vezi sa publikom zatra\u017eite finansijsku podr\u0161ku. Ta podr\u0161ka mo\u017ee imati elemente pretplate (subscription), ili donacija (podr\u0161ka mediju na bazi micropaymenta \u2013 malog nov\u010danog iznosa), grupnog finansiranja (crowdfundinga) na bazi donacija ili nagrada. Ukoiko sama publika u vama prepoznaje vrednost, ona \u0107e biti spremna i da vas podr\u017ei. Takvih primera u regionu nema mnogo ali skori primeri Lupiga iz Hrvatske, Autonomije ili KRIK-a iz Srbije pokazuje da su i takvi izvori finansiranja mogu\u0107i. Sna\u017ena veza sa pubikom, zajednicom okupljenom oko odre\u0111enog medija, pru\u017ea priliku i za bolje predstavljanje ogla\u0161iva\u010dkoj industriji, a to je ve\u0107 dobra osnova za nove poslovne modele koji su medijima u na\u0161em regionu itekako potrebni.<\/p>\n<blockquote><p>Napomena: Ovaj tekst je izvorno objavljen na <a href=\"http:\/\/respublica.edu.mk\/blog\/izmedu-misije-i-biznisa-sta-je-preduslov-da-mediji-na-zapadnom-balkanu-postanu-odrziviji\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">respublica.edu.mk<\/a>, a PCNEN ga prenosi na osnovu memoranduma o saradnji sa ovim makedonskim online medijem.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mediji nisu svrha sami sebi, pa ni njihova misija i opredeljenje da su &#8216;nezavisni&#8217; nije vi\u0161e dovoljna za razvijanje poslovnih modela<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-259384","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259384"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259384\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}