{"id":259038,"date":"2019-01-01T11:10:21","date_gmt":"2019-01-01T10:10:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=259038"},"modified":"2019-01-01T11:10:21","modified_gmt":"2019-01-01T10:10:21","slug":"prije-100-godina-donijet-zakon-po-kojem-srbi-slave-novu-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/01\/prije-100-godina-donijet-zakon-po-kojem-srbi-slave-novu-godinu\/","title":{"rendered":"Prije 100 godina donijet zakon po kojem Srbi slave Novu godinu"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/jelka.jpg\" alt=\"\" width=\"250\" height=\"284\" class=\"alignright size-full wp-image-71182\" \/>U Srbiji je prije 100 godina donijet zakon po kojem se stari i novi kalendar izjedna\u010davaju i po kojem su Srbi prvi put 1920. godinu do\u010dekali po Gregorijanskom kalendaru.<\/p>\n<p>Etnolog Dragoljub Antoni\u0107 za Tanjug ka\u017ee da je 10. januara 1919. donijet zakon o izjedna\u010davanju Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i da do tada Srbi nisu koristili taj kalendar, niti su slavili Novu godinu po Gregorijanskom kalendaru.<\/p>\n<p>&#8220;Mi smo se uvek dr\u017eali starog kalendara i po njemu je sada 7.527. godina&#8221;, ka\u017ee Antoni\u0107 i dodaje da je neobi\u010dna bila \u017eurba da se ve\u0107 10. januara 1919. godine donese taj zakon, iako je mir u Versaju tek potpisan 28. juna 1919. godine.<\/p>\n<p>Kako navodi, nejasno je za\u0161to se Srbija kao dr\u017eava pobjednica u Prvom svjetskom ratu odrekla svog kalendara.<\/p>\n<p>&#8220;Ta \u017eurba je bila od strane rimske kurije, to nije nikakva tajna, rimokatoli\u010dkog sedi\u0161ta u Rimu i oni su po svaku cenu hteli to da nametnu i osim kalendara nametnuli su jo\u0161 dve stvari &#8211; latini\u010dno pismo, koje se do tada nije koristilo u Srba i himna Bo\u017ee pravde je dobila dodatak&#8221;, navodi Antoni\u0107.<\/p>\n<p>Proslave Nove godine su po\u010dele u Jugoslaviji \u0161ezdesetih godina, ka\u017ee Antoni\u0107 i dodaje da je to bilo u doba jeftinih kredita, dobrog materijalnog standarda.<\/p>\n<p>Kako ka\u017ee, prije toga Srbi su slavili Bo\u017ei\u0107, a prije Bo\u017ei\u0107a tri praznika kada su davali poklone &#8211; Detinci, Materice i Oci.<\/p>\n<p>&#8220;Tada je to sve ugurano u ovo i progla\u0161eno je da treba ne\u0161to da se na\u0111e pod jelkom ili pod Badnjakom za Bo\u017ei\u0107, a to u stvari sa vjerom i na\u0161om pravoslavnom tradicijom nema neke velike veze&#8221;, obja\u0161njava Antoni\u0107.<\/p>\n<p>Ka\u017ee i da je neizostavna jelka u vrijeme do\u010deka Nove godine do\u0161la sa sjevera, iz krajeva zimzelenog drve\u0107a, a da je Deda Mraz izmi\u0161ljen za potrebe Koka-kole, te da su mu dati &#8220;prerogativi&#8221; Svetog Nikole i Bo\u017ei\u0107 Bate.<\/p>\n<p>&#8220;Sve je to izmi\u0161ljeno za potrebe potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva, ali ja nisam strog prema tome, ako ve\u0107 volimo da se bavimo virtuelnom stvarno\u0161\u0107u, verujemo u Supermena, neke druge stvari, onda mo\u017eemo da verujemo i u Deda Mraza&#8221;, ka\u017ee Antoni\u0107.<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, u narodu na po\u010detku prelazak na Gregorijanski kalendar nije lako prihva\u0107en, a Srpska pravoslavna crkva nikada nije ni prihvatila taj kalendar.<\/p>\n<p>Dodao je da je 1945. godine ta Nova godina progla\u0161ena za dr\u017eavni praznik i dobijala su se tri slobodna dana, koja su se spajala i u januaru se dobijalo sedam slobodnih dana, \u0161to je pomoglo da se i proslava Nove godine kao praznik prihvati.<\/p>\n<p>Protojerej Ljubomir Stojanovi\u0107 ka\u017ee da Crkva uvijek nastupa tako da ne gospodari vjerom, ve\u0107 da bude pomaga\u010d radosti.<\/p>\n<p>Kako ka\u017ee, smisao praznika je u tome da \u010dovjek promi\u0161lja sebe i vidi sebe i u vje\u010dnosti.<\/p>\n<p>&#8220;Jovan Zlatousti ka\u017ee da Hri\u0161\u0107ani nisu ni protiv koga, niti protiv i\u010dega, ve\u0107 ube\u0111uju svakog \u010doveka da se bore za jedan dan &#8211; dan nezalazni, za ve\u010dni \u017eivot, a onda \u0107e i ovi ostali dani biti lepi i vrlo je va\u017eno da na taj na\u010din razumemo poruku Crkve, ne kao grubo me\u0161anje, ve\u0107 kao poku\u0161aj da na smislen na\u010din slu\u017ei boljitku \u010doveka i sveta&#8221;, ka\u017ee Stojanovi\u0107.<\/p>\n<p>Navodi da je na na\u0161im prostorima proslava Nove godine uvedena u vrijeme komunizma kada je bo\u017ei\u0107ni post obesmi\u0161ljavan svinjokoljima, a Nova godina nametana kao ritual nove religije koja se zvala ateizam.<\/p>\n<p>&#8220;Crkva strpljivo postupa, uva\u017eavaju\u0107i kulturu razli\u010ditosti, imamo pravoslavne Grke, Rumune koji slave po Gregorijanskom kalendarom i mi ne sporimo ni\u0161ta, ve\u0107 iz primera iz pro\u0161losti poku\u0161avamo da ne obesmislimo na\u0161e svedo\u010denje nekim novim nametanjem&#8221;, navodi Stojanovi\u0107.<\/p>\n<p>Kako ka\u017ee, Crkva uva\u017eava kulturu razli\u010ditosti i ne osporava \u010dovjeku pravo i dodaje da nemali broj Srba koji \u017eivi pravoslavnu tradiciju kiti jelke i po\u0161tuje i bo\u017ei\u0107ne obi\u010daje.<\/p>\n<p>&#8220;Potrebno je uvi\u0111ati kulturu razli\u010ditosti, a najva\u017enije je djeci ne uskra\u0107ivati radost&#8221;, ka\u017ee Stojanovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Srbiji je prije 100 godina donijet zakon po kojem se stari i novi kalendar izjedna\u010davaju i po kojem su Srbi prvi put 1920. godinu do\u010dekali po Gregorijanskom kalendaru. Etnolog Dragoljub Antoni\u0107 za Tanjug ka\u017ee da je 10. januara 1919. donijet zakon o izjedna\u010davanju Julijanskog i Gregorijanskog kalendara, u doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-259038","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259038"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259038\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}