{"id":259034,"date":"2019-01-01T10:52:02","date_gmt":"2019-01-01T09:52:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=259034"},"modified":"2019-01-01T10:52:02","modified_gmt":"2019-01-01T09:52:02","slug":"koliko-na-internetu-kosta-neciji-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2019\/01\/01\/koliko-na-internetu-kosta-neciji-identitet\/","title":{"rendered":"Koliko na internetu ko\u0161ta ne\u010diji identitet?"},"content":{"rendered":"

\"\"O kra\u0111i identiteta govori se ve\u0107 godinama, ali tek nedavno su krenula istra\u017eivanja o tome koliko ustvari ti trgovci zara\u0111uju na njima i koliko ko\u0161ta ne\u010diji identitet. Iako bi mo\u017eda ve\u0107ina pomislila kako su njihovi li\u010dni podaci dragocjeni, \u010dini se kako prosje\u010dni Britanac, recimo, na internetu vrijedi samo \u2013 deset funti. Naime, The Independent je otkrio kako se tr\u017ei\u0161te li\u010dnim podacima na dark webu ubrzano razvija, a cijene podataka variraju u zavisnosti od njihove vrijednosti.<\/p>\n

Li\u010dne informacije prodaju se za samo deset funti, dok potpuni online identitet neke osobe vrijedi otprilike 820 funti. Potpuni \u201cpaket\u201d podataka ili, kako ga zovu, fullz uklju\u010duje podatke poput imena, prezimena, adrese, online lozinki, bankarskih podataka i ostalih klju\u010dnih informacija. Analiti\u010dar i stru\u010dnjak za dark web Simon Migliano ka\u017ee kako je fullz klju\u010d za online prevare i upozorava da je potra\u017enja za takvim podacima u porastu. \u201cTe informacije mogu se iskoristiti za otvaranje kreditnog ra\u010duna, kreditnih kartica i zajmova koje onda cyber kriminalci mogu isprazniti\u201d, rekao je Migliano. \u201cPostoji cijeli spektar vrednovanja fullza, u zavisnosti od vjerodostojnosti profita koji bi se mogao ste\u0107i tim informacijama.\u201d<\/p>\n

Dakle, nemaju svi ljudi istu \u201ccijenu\u201d. Nekoliko je faktora u igri koji odre\u0111uju visinu cijene, poput kvaliteta, pouzdanosti i reputacije prodavca, ali i koli\u010dine podataka i visine kreditne sposobnosti.<\/p>\n

Migliano je sastavio indeks cijena na tr\u017ei\u0161tu dark weba koje se dijele u kategorije poput li\u010dnih finansija, dokaza identiteta, online podataka za shopping, putovanje, zabave, naru\u010divanja hrane, dru\u0161tvenih mre\u017ea i e-mailova. Prosje\u010dna cijena za britanski paso\u0161 je 40 funti, podaci neke osobe za pristup Facebooku koptaju oko \u010detiri funte, online bankovni podaci 167 funti, a korisni\u010dki podaci za Netflix \u0161est funti. Najskuplji su podaci bankovnih ra\u010duna i korisni\u010dki podaci za online uplate poput PayPala.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de tr\u017ei\u0161ta na dark webu, ona imaju sli\u010dan izgled i sistem bodovanja kao one na eBayu. NA primjer, onaj koji prodaje podatke ocjenjuje se s \u201cjeftin i dobar\u201d ili \u201cA+\u201d, nije dopu\u0161ten povrat novca, a ne koriste se ni tajne lozinke nego treba u nekoliko klikova ozna\u010diti \u201cprevara\u201d i \u201cli\u010dni podaci i kartice\u201d te \u0107e se izlistati nepregledan niz podataka na prodaju, prenose nezavisne.com.<\/p>\n

Tako, za deset funti mogu\u0107e je kupiti ime, prezime, adresu, zanimanje, datum ro\u0111enja i djevoja\u010dko prezime Poljakinje koja boravi u Bristolu. Glamurozniji identitet, poput Amerikanca koji na American Express kartici ima limit od deset hiljada dolara, sa svim njegovim li\u010dnim podacima poput imena i prezimena, lozinka, datuma i godine ro\u0111enja, adrese, broja telefona, broja socijalnog osiguranja, maj\u010dinog djevoja\u010dkog prezimena, broja pina i broja kartice, nudi se za 248 dolara. \u0160to je manje dostupnih informacija o osobi, to cijena pada. Na ilegalnom tr\u017ei\u0161tu svoju cijenu imaju \u010dak i mrtvi. Identitet preminule osobe prodaje se za otprilike dva dolara. Jedan oglas koji navodi Quartz glasi: \u201cOvo je popis za xx mrtvog dr\u017eavljanina VB fullz. Imajte na umu da dobijate podatke mrtve kartice. U nekim slu\u010dajevima ona \u0107e mo\u017eda raditi, ali mi to ne\u0107emo provjeravati niti to garantujemo. Informacije koje dobijate mo\u017eete iskoristiti za izvla\u010denje telefonske linije ili kredita. Oni koji znaju kako unov\u010diti takve informacije u\u017eiva\u0107e\u201d.<\/p>\n

Koliko je tr\u017ei\u0161te preplavljeno \u201crobom\u201d, pokazuje i to \u0161to stru\u010dnjaci ve\u0107 isti\u010du kako vi\u0161e nije pitanje je li ne\u010diji identitet ukraden, nego koliko su ga puta ve\u0107 ukrali. Ipak, nije sve tako crno. Istra\u017eiva\u010d Andrei Barysevich, koji se bavi sigurnosnim i obavje\u0161tajnim prijetnjama u kompaniji Recorded Future, ka\u017ee kako u dana\u0161nje vrijeme niko nije imun od kra\u0111e podataka, ali postoje na\u010dini kako da se za\u0161titimo od njih. \u201cNa sli\u010dan na\u010din kako smo nau\u010dili prihvatiti opasnosti virusa gripa i razvili na\u010dine kako da minimalizuejmo rizik, tako se moramo nau\u010diti jednostavnoj, ali efektivnoj praksi cyber higijene\u201d, ka\u017ee Barysevich.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci preporu\u010duju da se za svaki online ra\u010dun koristi druga lozinka, da ne otvaramo sumnjive e-mail adrese i linkove, pazimo koga primamo u svoj krug prijatelja na dru\u0161tvenim mre\u017eama i registrujemo se na online usluge koje prate aktivnosti na kreditnim karticama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O kra\u0111i identiteta govori se ve\u0107 godinama, ali tek nedavno su krenula istra\u017eivanja o tome koliko ustvari ti trgovci zara\u0111uju na njima i koliko ko\u0161ta ne\u010diji identitet. Iako bi mo\u017eda ve\u0107ina pomislila kako su njihovi li\u010dni podaci dragocjeni, \u010dini se kako prosje\u010dni Britanac, recimo, na internetu vrijedi samo \u2013 deset funti. Naime, The Independent je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-259034","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=259034"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/259034\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=259034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=259034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=259034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}