{"id":258803,"date":"2018-12-28T06:00:00","date_gmt":"2018-12-28T05:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=258803"},"modified":"2018-12-28T00:36:51","modified_gmt":"2018-12-27T23:36:51","slug":"merkelina-ostavstina-je-uspon-desnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/12\/28\/merkelina-ostavstina-je-uspon-desnice\/","title":{"rendered":"Merkelina ostav\u0161tina je uspon desnice"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Jerko Bakotin<\/strong><\/p>\n

Njema\u010dku Kr\u0161\u0107ansko-demokratsku uniju (CDU) nakon osamnaest godina vi\u0161e ne vodi Angela Merkel, redovno progla\u0161avana \u2018najmo\u0107nijom \u017eenom svijeta\u2019. Uvod je to u njezin odlazak s du\u017enosti njema\u010dke kancelarke na kojoj je bila trinaest godina i koju bi trebala napustiti nakon saveznih izbora 2021. Na strana\u010dkom kongresu odr\u017eanom 7. prosinca nova \u0161efica CDU-a postala je Annegret Kramp-Karrenbauer, tijesno pobijediv\u0161i u drugom krugu Friedricha Merza. O tome \u0161to Merkel ostavlja iza sebe, budu\u0107nosti njema\u010dke politike i dru\u0161tva, \u0161ansama njema\u010dke ljevice i pokretu Aufstehen (Ustanimo) koji je nedavno pokrenula istaknuta, ali kontroverzna politi\u010darka stranke Ljevica Sahra Wagenknecht, razgovaramo s Ingarom Soltyjem, analiti\u010darom Zaklade Rosa Luxemburg bliske Ljevici i urednikom \u010dasopisa \u2018Das Argument\u2019.<\/p>\n

– Ostav\u0161tina Angele Merkel nije ba\u0161 dobra. \u2018Economist\u2019 je Njema\u010dku jednom okrstio kao \u2018nevoljkog hegemona\u2019. Merkel je pokazala da je pod njezinim vodstvom Njema\u010dka tijekom globalne financijske i krize eurozone mogla dominirati, ali ne i zaista hegemonijski voditi. Tijekom 1980-ih europski proces integracije usmjeren je na neoliberalnu putanju. Kao rezultat, jugoisto\u010dna Europa je deindustrijalizirana. Unato\u010d tome, umjesto da su problemu pristupili u korijenu, putem aktivne dr\u017eavne paneuropske industrijske politike, Merkel i tada\u0161nji ministar financija Wolfgang Sch\u00e4uble su strukturalno-deficitarnim ekonomijama na europskoj periferiji pristupili kao da je problem u javnom dugu. Prikazali su stvar kao moralnu dramu, u smislu \u017eivota iznad vlastitih mogu\u0107nosti. Odabrana strategija te\u017eila je rezanju tro\u0161kova rada u ime kompetitivnosti. Tzv. spa\u0161avanje Gr\u010dke zapravo je bilo drugo spa\u0161avanje banaka \u2013 89 posto novca oti\u0161lo je kreditorima, uglavnom njema\u010dkim i francuskim bankama. Gr\u010dka je osiroma\u0161ena. Nametnute su stroge politike \u0161tednje: rezanje socijalne potro\u0161nje i pla\u0107a u javnom sektoru, zabrana zapo\u0161ljavanja, privatizacija, smanjivanje radnih prava. Europske radni\u010dke mase su pod njema\u010dkim vodstvom prisiljene platiti za krizu koju su izazvali bankari. Mnogi su hvalili naizgled humanitarni stav Merkel tijekom izbjegli\u010dke krize, zaboravljaju\u0107i da vanjska politika zapada desetlje\u0107ima izaziva sukobe i preseljenja, od \u2018rata protiv terorizma\u2019 i izvoza oru\u017eja do nametanja \u2018slobodne\u2019 trgovine globalnom jugu. No Merkel je i \u0161to se ti\u010de upravljanja izbjegli\u010dkom krizom bila nesposobna voditi. Htjela je demonstrirati internacionalni pristup. Iako je rekla \u2018mi to mo\u017eemo\u2019, za to nije osigurala sredstva. Pod njezinim vodstvom Njema\u010dka je uvela amandmane o uravnote\u017eenom prora\u010dunu. Ono \u0161to je trebao biti lagan zadatak \u2013 integracija jednog ili dva milijuna izbjeglica, osiguravanje stanovanja i zaposlenja za njih \u2013 prepu\u0161teno je op\u0107inama, koje su zbog \u0161tednje bile u financijskim te\u0161ko\u0107ama. Izbjegli\u010dka kriza postala je stimulacijski program za krajnju desnicu, koja je bila u opadanju. Kopredsjednik Alternative za Njema\u010dku (AfD) Alexander Gauland slavio je \u2018izbjegli\u010dku krizu\u2019 kao najbolju stvar koja im se mogla dogoditi. AfD je posljedica njezine politike. Nadalje, njezin prezidencijalni stil je depolitizirao politiku te izbrisao razlike izme\u0111u ljevice i desnice, \u0161to je jo\u0161 jedan razlog uspona krajnje desnice. To je njezina ostav\u0161tina.
\n\u0160teta za ljevicu<\/p>\n

Postoje teze da njezin odlazak najavljuje kraj stabilnog liberalno-demokratskog poretka. CDU je s Annegret Kramp-Karrenbauer ipak izabrao kontinuitet?<\/strong><\/p>\n

Kramp-Karrenbauer je zaista najbli\u017ea tome da nastavi put Angele Merkel. Smatra se da bi Jens Spahn ili Friedrich Merz predstavljali sna\u017ean pomak udesno. Ne samo da je Kramp-Karrenbauer desna kr\u0161\u0107anska konzervativka \u2013 primjerice, protivi se reproduktivnim pravima \u2013 nego je u kampanji demonstrirala bliskost krupnom biznisu. Zastupala je korporativne porezne olak\u0161ice, koje njema\u010dka kapitalisti\u010dka klasa gura jo\u0161 od dolaska Donalda Trumpa na vlast. Kramp-Karrenbauer \u017eeli odvesti Njema\u010dku u \u2018trku prema dolje\u2019, isklju\u010divo u korist kapitala. Nakon \u0161to je Trump smanjio poreze za kapital i bogate, isto je uradilo jedanaest od trideset i pet zemalja OECD-a. Neke su zemlje na druge na\u010dine smanjile radni\u010dka prava, poput Austrije gdje je desno-konzervativna vlada uvela dvanaestosatni radni dan ili Macronovih prekariziraju\u0107ih reformi tr\u017ei\u0161ta rada u Francuskoj. Uzimaju\u0107i u obzir njema\u010dku kompetitivnu prednost, politike Kramp-Karrenbauer dodatno \u0107e poja\u010dati pritisak na periferiju EU-a. O\u010dekujem da \u0107e ona zao\u0161triti klasnu borbu odozgo. No ne\u0107e to napraviti u otvoreno agresivnom stilu, kao \u0161to bi to uradio Merz, predstavnik hedge fonda Blackrock, njema\u010dki Macron, nego u Merkelinom depolitiziraju\u0107em prezidencijalnom stilu.<\/p>\n

Ho\u0107e li velika koalicija opstati do 2021, odnosno do narednih saveznih izbora?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e najzna\u010dajnija posljedica izbora Kramp-Karrenbauer biti \u0161teta za ljevicu. Merz predstavlja sve \u0161to je krivo s globalnim kapitalizmom. Bez obzira na to ho\u0107e li velika koalicija izdr\u017eati do 2021, nakon \u0161to Merkel ode i s mjesta kancelarke vodstvo SPD-a ne bi moglo opravdati ulazak u veliku koaliciju s Merzom kao vo\u0111om CDU-a i kandidatom za kancelara. Narednih godina bilo bi im lak\u0161e da se obnove, prikazuju\u0107i se kao dru\u0161tvena savjest spram njegovog \u2018tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma\u2019. Sada mala velika koalicija CDU\/CSU-a i SPD-a \u010dak ne bi imala ve\u0107inu, jer je CDU nedavno po anketama imao 28 posto podr\u0161ke, a SPD 14 posto.<\/p>\n

Sahra Wagenknecht iz stranke Ljevica ustvrdila je da \u2018Merkel 2.0\u2019 nije rje\u0161enje, jer \u0107e nastaviti politike koje su dovele do rasta AfD-a?<\/strong><\/p>\n

Sve neoliberalne savezne vlade stvarale su socijalnu i ekonomsku polarizaciju s rekordnim nivoima nejednakosti. Broj milijardera se tijekom globalne financijske krize udvostru\u010dio \u2013 narastao je sa 102 na 200 od 2007. \u2013 dok se udio pla\u0107a konstantno smanjivao. To je SPD-ove glasa\u010de prvo pretvorilo u neglasa\u010de, a potom ih odvelo krajnjoj desnici. Reforme u sklopu Agende 2010. \u2013 koje su proveli SPD i Zeleni, a naredne vlade nastavile \u2013 dovele su do toga da \u010detvrtina svih radnika radi u sektoru niskih pla\u0107a. Oni podnose teret njema\u010dkog izvoznog modela rasta. Istovremeno su reforme Schr\u00f6derovog savjetnika Petera Hartza dovele industrijsku radni\u010dku \u2018srednju\u2019 klasu u duboku nesigurnost. Siroma\u0161tvo, stalna ekonomizacija, psihi\u010dka iscrpljenost i strah su sile koje pogone gnjev. Njega krajnja desnica uspijeva usmjeriti protiv stranaca. Uspon desno-autoritarnog nacionalizma po\u010deo je s krizom eurozone i \u2018izbjegli\u010dkom krizom\u2019, no u stvarnosti on je zaka\u0161njeli rezultat Agende 2010. Ve\u0107 smo za vrijeme Merkel svjedo\u010dili zaokretu udesno. Centar nastoji preokrenuti uspon krajnje desnice tako da prihva\u0107a njihove politike i retoriku. Ne shva\u0107aju da time samo normaliziraju i ja\u010daju krajnje desni \u2018original\u2019. Nedavne ankete pokazuju da su glasa\u010dima najva\u017enije teme poput obrazovanja ili dru\u0161tvene pravde. Ipak, politi\u010dkim diskursom toksi\u010dno dominiraju migracije. Va\u017ean razlog tome je \u010dinjenica da je SPD, koji jo\u0161 uvijek ima radni\u010dku bazu, naro\u010dito na zapadu, u\u0161ao u veliku koaliciju. Posljedi\u010dno, oni se ne mogu resocijaldemokratizirati. Ljevica je jedina stranka koja vidi alternativu ekonomiji \u0161tednje, tr\u017ei\u0161ta, izvozne orijentacije i forsiranju privatnog iznad javnog. Svi drugi, od Zelenih do AfD-a, ne vide alternativu neoliberalnom kapitalizmu. Kao rezultat, \u010ditav politi\u010dki diskurs svodi se na kulturne ratove. To je izraz dezintegracije dru\u0161tva koju je prouzrokovao neoliberalizam. Ne doti\u010du se pitanja koja zaista utje\u010du na milijune \u2013 siroma\u0161tvo u starosti, nesigurnost zaposlenja, stanovanje. Me\u0111utim, uspon krajnje desnice ne mo\u017ee i ne\u0107e biti zaustavljen dok se ne zaustave tr\u017ei\u0161ne politike koje uni\u0161tavaju dru\u0161tvo.
\nSPD se ne mo\u017ee obnoviti<\/p>\n

Kakvom vidite perspektivu ljevice u Njema\u010dkoj? Teoretska lijeva \u2018crveno-crveno-zelena\u2019 vlada SPD-a, Ljevice i Zelenih sada je i aritmeti\u010dki nemogu\u0107a.<\/strong><\/p>\n

Otvoreni ili neizre\u010deni projekt njema\u010dke ljevice jo\u0161 od stvaranja stranke Ljevica bio je kreiranje antineoliberalne reformske vlade zajedno sa Zelenima i SPD-om, pod pretpostavkom da SPD prekine s tr\u017ei\u0161nim, neoliberalnim politikama \u2018tre\u0107eg puta\u2019. Danas je takva vlada nemogu\u0107a, ne samo aritmeti\u010dki nego i politi\u010dki. SPD se ne mo\u017ee obnoviti. Njegovi vo\u0111e ne mogu re\u0107i: \u2018Gledajte, sve \u0161to smo radili od 2002. bilo je potpuno pogre\u0161no.\u2019 Novi lideri nisu na pomolu. SPD sudjeluje u vlasti \u0161esnaest od posljednjih dvadeset godina. Svi ljevi\u010dari su oti\u0161li u Ljevicu, a novi strana\u010dki kadrovi imaju potpuno tehnokratsku ideju politike. Dok trenutni klasni rat, koji se vodi odozgo, zahtijeva dru\u0161tvenu mobilizaciju odozdo, vo\u0111e SPD-a ne znaju kako biti u opoziciji ni kako raditi i\u0161ta drugo osim upravljati zajedno s dominantnim silama. Ovome se ne treba veseliti ili zbog toga trijumfirati. To je tragedija, jer erozija socijaldemokracije koristi krajnjoj desnici, a ne ljevici.<\/p>\n

Zeleni su raskinuli s tradicionalnim na\u010dinom strana\u010dkog vodstva: jedan kandidat iz lijevog, drugi iz pragmati\u010dnog krila stranke. Sada stranku vodi dvoje desni\u010dara. Ona se mo\u017ee posve pomaknuti prema homogenom, urbanom, kozmopolitskom miljeu glasa\u010da s vi\u0161im pla\u0107ama. Zbog homogenosti stranka si mo\u017ee priu\u0161titi patroniziraju\u0107i prezir prema ruralnim glasa\u010dima desnice, zbog \u010dega djeluje kao \u2018antifa\u0161isti\u010dka\u2019. Njezine ekonomske, socijalne i obrazovne politike djeluju na \u0161tetu radni\u010dke klase. Ne \u010dudi da je stranka orijentirana ka koaliciji s CDU-om koji bi vodile Merkel ili Kramp-Karrenbauer.<\/p>\n

Ljevica je usamljena. Nalazi se u desetpostotnom getu, no ne mo\u017ee u njemu ostati. Neoliberalno uni\u0161tavanje dru\u0161tva i uspon desnice postavljaju pitanje kako promijeniti Njema\u010dku, i to zauzimanjem vlasti. Strana\u010dko vodstvo predla\u017ee ispravnu strategiju transformativnog organiziranja. Da bi se izgradila protumo\u0107 neoliberalizmu, moramo biti prisutni u dru\u0161tveno-klasnim borbama. No trebat \u0107e barem petnaest-dvadeset godina dok Ljevica ne postane stranka koja povezuje dru\u0161tvene sektore, koja je utjecajna ne samo na primjer u zdravstvu, kao \u0161to je to sada, nego i u osnovnom industrijskom sektoru, u kojem je relativno slaba. Pitanje je imamo li toliko vremena. \u0160to \u0107e ostati od osnove materijalnog progresa, univerzalne emancipacije i sindikalne mo\u0107i? Kamo \u0107e sti\u0107i krajnja desnica sa svojim pseudoalternativama ukoliko ljevica nije u stanju osigurati stvarne alternative? Mislim da je ova strate\u0161ka dilema oko toga kako zadobiti mo\u0107 u su\u0161tini internih strana\u010dkih podjela, izme\u0111u pokreta Ustanimo koji je pokrenula Wagenknecht i vodstva stranke, Katje Kipping i Bernda Riexingera, koji zastupaju transformativno organiziranje. Pitanje migracija je, u odre\u0111enom obujmu, tek simptom razlika u strate\u0161kom pristupu.<\/p>\n

Wagenknecht nastoji kroz pokret Aufstehen privu\u0107i ljude koji su glasali za AfD, no napadaju je da po pitanju migracija radi previ\u0161e ustupaka desnici?<\/strong><\/p>\n

Wagenknecht smatra da mnogi radnici koji su glasali za AfD nisu desni\u010dari, nego da podupiru tu stranku iz osje\u0107aja nesigurnosti. Ona postavlja ispravna pitanja. Kako da ljevica djeluje u dru\u0161tvu u kojem erodira povjerenje u stranke i politi\u010dki sistem, a raste \u017eelja za karizmatskim vo\u0111ama koji vladaju iznad stranaka? Na francuskim izborima tradicionalne stranke nisu igrale ulogu, Macron je stvorio vlastiti pokret. Trump vlada s vi\u0161e od 54 milijuna svojih sljedbenika na Twitteru, mimo republikanskog establi\u0161menta. Te cezaristi\u010dke \u017eelje su vrlo opasne, ali i stvarne. U Njema\u010dkoj je Wagenknecht za mnoge jedini vidljivi lijevo-populisti\u010dki kriti\u010dar statusa quo. Ali ispravna pitanja ne zna\u010di da dajete i ispravne odgovore. Wagenknecht \u010desto postavlja klasnu politiku protiv politike identiteta, stvaraju\u0107i podjele na ljevici. Time \u0107e te\u0161ko preoteti radnike AfD-u, jer to ja\u010da AfD-ovu poruku o kulturnim ratovima. Nadalje, #aufstehen je pokrenula samostalno, bez konzultacija s vodstvom Ljevice, \u0161to je dovelo do unutarstrana\u010dke opozicije. Ona nastoji mobilizirati bazu Zelenih i SPD-a protiv njihovog vlastitog vodstva, kako bi gurnula te stranke ulijevo. Time bi se potvrdila dru\u0161tvena ve\u0107ina za rehabilitaciju dr\u017eave blagostanja i mirotvornu vanjsku politiku. Pokreti odozdo su slabi, pa Aufstehen poku\u0161ava mobilizaciju odozgo, \u0161to je te\u0161ko. Imate 140 tisu\u0107a ljudi koji su se prijavili u pokret \u2013 klikom mi\u0161a. Ali na isti se na\u010din i ispisujete. Neki javni doga\u0111aji Aufstehena nisu bili jako dinami\u010dni. To nije usporedivo sa Sandersovim pokretom ili Momentumom u Britaniji. Iz tih razloga sam skepti\u010dan u vezi #aufstehena. No treba kritizirati ljevi\u010dare koji se nadaju njegovoj propasti. Neuspjeh #aufstehena oslabit \u0107e i njegove pobornike i protivnike. Kao ljevi\u010dare vi\u0161e toga nas spaja nego razdvaja. Dobra vijest je da je strana\u010dko vodstvo po\u010detkom prosinca uputilo poruku jedinstva. Postoje razlike \u0161to se ti\u010de migracija, ali nije da ne mogu biti prevladane.<\/p>\n

\u0160to se mo\u017ee o\u010dekivati na vanjsko-politi\u010dkom planu? EU je krizi, a s Donaldom Trumpom i povratkom Rusije raspada se dosada\u0161nji svjetski poredak?<\/strong><\/p>\n

Stvarno njema\u010dko vodstvo u Europi pretpostavljalo bi neku vrstu europeizacije industrijske politike i osiguranja za nezaposlene. Njema\u010dke elite oklijevaju to napraviti. Istovremeno postoji konsenzus da treba zadr\u017eati euro. Njegovim napu\u0161tanjem Njema\u010dka bi izgubila kompetitivnu prednost, jer bi nova njema\u010dka valuta oja\u010dala. Me\u0111utim, nametanje kompetitivnog ekonomskog modela ostatku Europe sve je opasnije. S destrukcijom potra\u017enje na europskom jugu, njema\u010dki izvoz sve vi\u0161e ovisi o vanjskim tr\u017ei\u0161tima kao \u0161to su SAD, Kina i poluperiferne regije.<\/p>\n

Time ekonomske okolnosti guraju Njema\u010dku prema te\u017enji zadobijanja vi\u0161e mo\u0107i u me\u0111unarodnoj areni. O Njema\u010dkoj se govorilo kao o ekonomskom divu i vanjskopoliti\u010dkom patuljku. Sada se vanjska politika pomi\u010de prema imperijalisti\u010dko-realisti\u010dkoj poziciji. Dvijetisu\u0107itih je predsjednik Horst K\u00f6hler morao odstupiti zato \u0161to je rekao da Njema\u010dka mora \u0161tititi svoje investicije po svijetu i slijediti politiku orijentiranu na interese, a ne na vrijednosti. Srednjoro\u010dno je zemlja ovisna o ameri\u010dkom sigurnosnom aparatu. Njema\u010dka ne posjeduje nuklearno oru\u017eje ili sna\u017enu mornaricu. Me\u0111utim, 2017. je Merkel izjavila da \u0107e u budu\u0107nosti \u2018Njema\u010dka u odre\u0111enom stupnju morati sama brinuti o vlastitoj sigurnosti\u2019. Najavljeno je podvostru\u010denje vojnih tro\u0161kova do 2024. Raste izvoz oru\u017eja. Tu su i zahtjevi da zemlja dobije stalno mjesto u Vije\u0107u sigurnosti UN-a. Vidjet \u0107emo jo\u0161 koraka koji idu u smjeru njema\u010dkog \u2018povratka na svjetsku pozornicu\u2019.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ingar Solty: Iako je Angela Merkel u izbjegli\u010dkoj krizi rekla \u2018mi to mo\u017eemo\u2019, za to nije osigurala sredstva. Ono \u0161to je trebao biti lagan zadatak \u2013 integracija jednog ili dva milijuna izbjeglica \u2013 prepu\u0161teno je op\u0107inama, koje su zbog \u0161tednje bile u financijskim te\u0161ko\u0107ama. Izbjegli\u010dka kriza tako je postala stimulacijski program za krajnju desnicu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":258804,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-258803","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258803","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=258803"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258803\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/258804"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=258803"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=258803"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=258803"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}