![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/siromastvo.jpg\")
U riziku od siroma\u0161tva se nalazi 23,6 odsto gra\u0111ana, a jo\u0161 10 odsto stanovni\u0161tva ima rizik od od socijalne isklju\u010denosti (materijalno su deprimirani ili \u017eive u doma\u0107instvima veoma niskog inteziteta rada), pokazuje istra\u017eivanje Monstat o dohotcima i uslovima \u017eivota gra\u0111ana ura\u0111enoj po novoj metodologiji uskla\u0111enoj sa standardima EU.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je trajalo pet godina od 2013. godine, i pokazuje da je u me\u0111uvremenu do\u0161lo do manjeg pada stope rizika siroma\u0161tva koja je tada bila 25,2 odsto.<\/p>\n
Statistika prvi put obuhvata i takozvanu deprivaciju, odnosno mogu\u0107nost doma\u0107instva da priu\u0161ti ono \u0161to bi bilo normalna za kvalitetan \u017eivot u 21 vijeku. Tako da je preuzet standard EU o devet stavki koje su indikatori tih normalnih uslova \u017eivota.<\/p>\n
To su adekvatno zagrijavanje stana, da mogu kupiti ve\u0161 ma\u0161inu, televizor, automobil i telefon, da svi \u010dlanovi doma\u0107instva mogu oti\u0107i na najmanje sedam dana godi\u0161njeg odmora van ku\u0107e, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priu\u0161titi neo\u010dekivani tro\u0161ak iz redovnih prihoda i da redovno mogu pla\u0107ati kiriju ili rate za stan kao i komunalne ra\u010dune za doma\u0107instvo<\/p>\n
Prema ovim podacima pro\u0161le godine svega 35,2 odsto stanovni\u0161ta je moglo da pokrije tro\u0161kove za tri od ovih devet stavki, \u010detiri stavke je pokrivalo 13,9 osto doma\u0107instava a svega 5,3 odsto je moglo da priu\u0161ti pet ovih tro\u0161kova normalnog \u017eivota.<\/p>\n
Istra\u017eivanje pokazuje i da u 2017. godini 31,7 odsto djece odrasta u doma\u0107instvima koji imaju rizik od siroma\u0161tva. To je \u010dak i vi\u0161e nego godinu ranije kada je procenat iznosio 30,9 odsto, ali manji nego na po\u010detku istra\u017eivanja u 2013. kada je iznosio 34,7 odsto. U doma\u0107instvima koji imaju rizik od siroma\u0161tva i socijalne iskulju\u010divosti odrasta 40,1 odsto djece.<\/p>\n
Gini koeficijent, koji predstavlja mjeru nejednakosti raspodjele primanja izme\u0111u 20 odsto najsiroma\u0161nijih gra\u0111ana i 20 odsto najbogatijih, iznosi za pro\u0161lu godinu 36,7 odsto. \u0160to je cifra ve\u0107a ve\u0107e je i njednakost. Gini koeficijent za prosjek u EU je 30,5.<\/p>\n
Mjeri se i nejednakost prihoda, tako je 20 odsto najbogatijih pro\u0161le godine prihodovalo 7,6 puta vi\u0161e nego 20 odsto najsiroma\u0161nijih. Ovaj odnos bio je ve\u0107i na po\u010detku istra\u017eivanja 2013. godine – 8,5 puta. Prosjek u Evropskoj Uniji je da bogati imaju pet puta ve\u0107a primanja od najsiroma\u0161nijih. Najbolji odnos je na Islandu gdje je to 3,4 puta, prenosi portal Vijesti<\/p>\n
Apsulutna linija siroma\u0161tva za pro\u0161lu godinu iznosi 192,42 eura po ekvivalentnu odrasle osobe. Ovdje postoji rast od \u0161est eura za pet godina. Stopa siroma\u0161tva nije ra\u010dunata za pro\u0161lu godinu, ve\u0107 je posljednja iz 2015. koja pokazuje da je 9,5 odsto gra\u0111ana imalo prihode ispod apsolutne linije siroma\u0161tva.<\/p>\n
Jaz siroma\u0161tva, koji pokazuje dubinu siroma\u0161tva, dio je 2015. godine tri odsto a godinu ranije 1,4 odsto.<\/p>\n
Relativna linija siroma\u0161tva u 2017. godini \u010dini 2.097 eura prihoda godi\u0161ne po \u010dlanu doma\u0107instva. Odnosno \u010detvero\u010dlano doma\u0107instvo koje ima ukupne godi\u0161nje prihode manje od 8.388 eura, smatra se realativno siroma\u0161nim. Naprimjer linija siroma\u0161tva u \u0160vajcarskoj je 26,5 hiljada eura po \u010dlanu doma\u0107instva godi\u0161nje ili 26 puta vi\u0161e nego u Crnoj Gori.<\/p>\n
Direktorica Monstata Gordana Radojevi\u0107 kazala je da je istra\u017eivanjem obuhva\u0107eno pet hiljada doma\u0107instava koje su pratili tokom proteklih pet godina. Ona je navela da je ra\u0111eno prema standardima EU i da su od Eurostata dobili pohvalu i potvrdu za kvalitet istra\u017eivanja i da \u0107e ono od sada biti ra\u0111eno svake godine prema ovoj metodologiji.<\/p>\n
Kordinatorka sistema UN za Crnu Goru Fiona Mekkluni kazala je da su dobijeni kvalitetni podaci na osnovu kojih Vlada treba da uradi plan borbe protiv siroma\u0161tva i da se na osnovu upore\u0111ivanja ovih podataka u budu\u0107em vremenu mo\u017ee vidjeti da li \u0107e biti ostvaren napredak.<\/p>\n
Predstavnik UNICEF-a Ekatarina \u010cen navela je da su podaci o siroma\u0161tvu djece u Crnoj Gori visoki, da dr\u017eava mora da obezbjedi pobolj\u0161anje kroz podsticanje i pove\u0107anje dje\u010djih dodataka i omogu\u0107avanja roditeljima kvalitetnu brigu o djeci u ustanovama kako bi \u0161to vi\u0161e roditelja moglo da radi a ne da moraju smanjivati svoju aktivnost kako bi se brinuli o djeci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U riziku od siroma\u0161tva se nalazi 23,6 odsto gra\u0111ana, a jo\u0161 10 odsto stanovni\u0161tva ima rizik od od socijalne isklju\u010denosti (materijalno su deprimirani ili \u017eive u doma\u0107instvima veoma niskog inteziteta rada), pokazuje istra\u017eivanje Monstat o dohotcima i uslovima \u017eivota gra\u0111ana ura\u0111enoj po novoj metodologiji uskla\u0111enoj sa standardima EU. Istra\u017eivanje je trajalo pet godina od 2013. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-258131","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258131","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=258131"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/258131\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=258131"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=258131"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=258131"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}