{"id":257989,"date":"2018-12-12T07:51:19","date_gmt":"2018-12-12T06:51:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=257989"},"modified":"2018-12-12T07:51:19","modified_gmt":"2018-12-12T06:51:19","slug":"zanimljive-cinjenice-o-ljudskoj-psihi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/12\/12\/zanimljive-cinjenice-o-ljudskoj-psihi\/","title":{"rendered":"Zanimljive \u010dinjenice o ljudskoj psihi"},"content":{"rendered":"

\"\"Psiholozi uporno prou\u010davaju ljudski mozak i na\u010din na koji on funkcioni\u0161e, te broj iznena\u0111enja stalno raste. Me\u0111utim, postoji nekoliko stvari koje su manje poznate a Bright Side prenosi one koje \u0107e vas posebno iznenaditi.
\nLjudi sa visokim koeficijentom inteligencije nemaju mnogo prijatelja<\/p>\n

Kada su na\u0161i preci po\u010deli formirati zajednice, \u010dinili su to da bi lak\u0161e pre\u017eivjeli, lovili \u017eivotinje i pro\u0161irili svoja plemena. Danas ljudi jo\u0161 uvijek formiraju prijateljstva, ali ne iz istih razloga.<\/p>\n

Me\u0111utim, istra\u017eivanje koje je provedeno nedavno pokazuje kako ljudima koji imaju visok IQ ne treba puno prijatelja jer je njihov mozak zauzet rje\u0161avanjem ozbiljnijih problema te previ\u0161e komunikacije smatraju gubitkom vremena. Me\u0111utim, psiholozi ne odobravaju ovakav na\u010din \u017eivota te forsiraju ljude koji se izoliraju da se \u010de\u0161\u0107e dru\u017ee sa \u0161to vi\u0161e razli\u010ditih tipova ljudi jer to poma\u017ee u razvoju mozga i pobolj\u0161ava zdravlje i raspolo\u017eenje.
\n
\nDepresivni ljudi boje vide na druga\u010diji na\u010din<\/strong><\/p>\n

Ljudi koji pate od depresije \u010desto govore kako je \u017eivot izgubio sve boje, a ova izjava ima medicinsku potvrdu. Mozak osobe koja je u depresiji postaje osjetljiviji na boje te lo\u0161e razazire nijanse i ja\u010dinu boje.
\n
\nOni koji se hvale da \u0107e uraditi dosta toga, na kraju ne urade ni\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Jednostavno je, ako \u017eelite uraditi ne\u0161to veliko ili novo, ne govorite nikome o svojim planovima. Svi oni koji tro\u0161e dosta vremena hvale\u0107i se stvarima koje \u0107e uraditi na kraju ne urade ni\u0161ta od onoga \u0161to su naveli, dok ljudi koji rade u ti\u0161ini obavljaju mnogo vi\u0161e.<\/p>\n

Razmi\u0161ljanje na stranom jeziku poma\u017ee u dono\u0161enju bitnih odluka<\/strong><\/p>\n

Nekoliko novih istra\u017eivanja pokazuju da za dono\u0161enje velikih i bitnih odluka morate razmi\u0161ljati na stranom jeziku, jer \u0107ete tako aktivirati racionalniji dio mozga koji \u0107e vam pomo\u0107i da situaciju vidite jasnije te je samim tim lak\u0161e i rije\u0161ite.<\/p>\n

Mla\u0111i ljudi \u010de\u0161\u0107e pate od depresije nego stariji<\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanje provedeno u razli\u010ditim dijelovima svijeta pokazuje da ljudi koji imaju manje od 30 godina podnose vi\u0161e stresa i pate od anksioznosti i depresije. Oni se smatraju najnesretnijim ljudima na svijetu.
\n
\nMogu\u0107e je sre\u0107u kupiti novcem<\/strong><\/p>\n

Psiholozi koji su rekli da je sre\u0107a ne\u0161to \u0161to nema cijenu to nisu mislili doslovno. Osje\u0107aj sre\u0107e mo\u017eete kupiti onda kada novac koji ste planirali potro\u0161iti na sebe potro\u0161ite na nekoga iz va\u0161e porodice ili na neke va\u0161e prijatelje. Onda kada razveselimo nekoga drugog, razveselimo i sebe te popravljamo svoje samopouzdanje te samim time postajemo dosta sretniji.<\/p>\n

klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Psiholozi uporno prou\u010davaju ljudski mozak i na\u010din na koji on funkcioni\u0161e, te broj iznena\u0111enja stalno raste. Me\u0111utim, postoji nekoliko stvari koje su manje poznate a Bright Side prenosi one koje \u0107e vas posebno iznenaditi. Ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije nemaju mnogo prijatelja Kada su na\u0161i preci po\u010deli formirati zajednice, \u010dinili su to da bi lak\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-257989","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=257989"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257989\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=257989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=257989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=257989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}