{"id":257851,"date":"2018-12-09T07:00:53","date_gmt":"2018-12-09T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=257851"},"modified":"2018-12-09T07:50:07","modified_gmt":"2018-12-09T06:50:07","slug":"transformativna-moc-kolektivnog-bijesa-najjace-je-oruzje-potlacenih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/12\/09\/transformativna-moc-kolektivnog-bijesa-najjace-je-oruzje-potlacenih\/","title":{"rendered":"Transformativna mo\u0107 kolektivnog bijesa najja\u010de je oru\u017eje potla\u010denih"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Hawzhin Azeez<\/strong><\/p>\n

Jedna od najve\u0107ih tragedija koja je sna\u0161la potla\u010dene koju su bili\/e prisiljeni\/e internalizirati jest poricanje legitimiteta njihovih osje\u0107aja i emocionalnih odgovora na njihovo konstantno ugnjetavanje. Potla\u010denima je uskra\u0107eno pravo na vlastite emocije \u0161to predstavlja katastrofalni raskol izme\u0111u tijela i uma. Osje\u0107aji poput ljutnje i boli tako postaju korozivni, zagu\u0161uju\u0107i, toksi\u010dni. Svojom oksidiraju\u0107om destruktivno\u0161\u0107u oni gu\u0161e, prodiru u tkivo i komadaju kolektivno tijelo i svijest ugnjetavanih nepovratno ga pretvaraju\u0107i u bezobli\u010dnu masu bezna\u0111a i na sebe usmjerene mr\u017enje. No, kada taj amalgam emocija jednom iza\u0111e na povr\u0161inu u kolektivnom iskazu gnjeva, on postaje najve\u0107om ljubavnom simfonijom ikad komponiranom \u2013 simfonijom koja uni\u0161tava nasilne, kolonijalne imperije i stvara temelje sasvim novog svijeta.<\/p>\n

Ponovno zagospodariti vlastitim osje\u0107ajima te povratiti pravo na ljutnju za potla\u010dene, predstavlja jedan od najve\u0107ih dostupnih im alata u borbi za oslobo\u0111enje upravo zato \u0161to tla\u010ditelji, kolonizatori, vladaju\u0107e i elitne klase prepoznaju transformativnu mo\u0107 kolektivnog bijesa i kolektivne boli.<\/p>\n

I ba\u0161 zato \u0161to je se toliko boje, tla\u010ditelji za nas stvaraju alternativni protu-narativ. Govore nam da bismo trebali\/e prona\u0107i demokratske, miroljubive, sterilne na\u010dine izra\u017eavanja na\u0161eg ogor\u010denja i nezadovoljstva u devetom krugu pakla opresivnog sistema sustavno usmjerenog protiv nas. Trebali\/e bismo \u0161utke dopustiti da sva na\u0161a krv bude uredno prolivena unutar prethodno definiranih granica sustava – poput poslu\u0161ne dje\u010dice koja, boje\u0107i svoj crte\u017e, uvijek pa\u017eljivo ostaju unutar linija. Takva nam se o\u010dekivanja zadaju u sustavima koji ne ostavljaju mjesta mirnim prosvjedima. U sustavima \u010diji su zatvori do vrha ispunjeni na\u0161im ljudima, na\u0161om djecom, na\u0161im aktivistima\/kinjama, na\u0161im demokratski izabranim \u010delnicima\/ama. U sustavima \u010diji su zatvori toliko prepuni da po\u010dinju nama puniti stadione. U sustavima u kojima je na\u0161e javno pogubljenje pretvoreno u omiljeni nacionalni sport. U sustavima gdje je on-line aktivizam, a kamoli uli\u010dni aktivizam, dovoljan da vas ubije \u2013 ili jo\u0161 gore, da nestanete pod nerazja\u0161njenim okolnostima. U sustavima koji, nakon \u0161to su sa zemljom sravnili na\u0161e gradove, demoliraju \u010dak i na\u0161a groblja ne bi li izbrisali na\u0161 svaki trag iz straha od toga \u0161to bi i najmanji ostatak na\u0161eg postojanja mogao u\u010diniti na\u0161em kolektivnom sje\u0107anju i na\u0161oj kolektivnoj svijesti. Oni \u017eele sterilni odgovor u nimalo sterilnom sistemu. Demokraciju unutar ne-demokracije. Mirne iskaze nezadovoljstva u raljama nasilja.<\/p>\n

Breme racionalne, razumne, miroljubive, humane reakcije je na le\u0111ima potla\u010denih, \u010dak i kada ih se ubija na najnasilnije, najoodvratnije, u\u017easne na\u010dine koji ru\u0161e sve granice ljudskog ugovora; \u010dak i kada ih se oslikava i stalno prikazuje kao divlju, iracionalnu, neukro\u0107enu \u017eivotinju, histeri\u010dnu, buntovnu, nerazumnu, ludu.<\/p>\n

Jo\u0161 gore, oni koji tvrde da stoje uz nas reproduciraju iste ideologije uti\u0161avanja protiv nas. Govorite o svojoj patnji, ka\u017eu, ali govorite akademski, budite antropolog, dru\u0161tveni znanstvenik – samo ne budite \u010dovjek \u2013 koristite neemocionalne iskaze tako da ja mogu nau\u010diti, a da mi ne bude previ\u0161e nelagodno. Govorite o va\u0161im ljudima koji umiru, o masakrima i genocidima tako da mogu konzumirati va\u0161u bol u svrhu nadogradnje svojih akademskih\/novinarskih\/kulturalnih voajerskih interesa, jer vi ste, na kraju krajeva, samo oru\u0111e moje intelektualne znati\u017eelje ili dobro\u010diniteljskih aspiracija.<\/p>\n

Potla\u010deni, kolonijalizirani, u\u0161utkani imaju pravo na svoj gnjev, na svoje predstavljanje i izra\u017eavanje ogromne boli i patnje na sve na\u010dine koje smatraju prikladnima – to uklju\u010duje “nerede”, to uklju\u010duje oru\u017eani otpor, to uklju\u010duje vra\u0107anje prava na bijes, prava da osje\u0107amo i izrazimo, i prava da razbijemo svaki prozor, svaku ideologiju i zatvor, svaku ciglu, svaki kamen na puteljcima i stazama sistema i institucija i dr\u017eava i dru\u0161tava koji opravdavaju svoje svakodnevne pokolje, svakodnevna ubojstva, svakodnevno brisanje same egzistencije i boli i patnje koje stvaraju.<\/p>\n

Potla\u010deni moraju shvatiti da se njihovi mehanizmi pre\u017eivljavanja moraju pro\u0161iriti i na razmatranje na\u010dina na koje smo kolektivno dopustili da \u010dak i na\u0161i osje\u0107aji budu kolonjalizirani. I da psihologija na\u0161eg oslobo\u0111enja treba prigrliti emocionalne odgovore koji su divlje iracionalni, potpuno neakademski i neprikladni za javnu potro\u0161nju, potpuno samodostatni i savr\u0161eno, apsolutno, beskompromisno, potpuno prilago\u0111eni na\u0161em iscijeljenju i stoga osloba\u0111aju\u0107e.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od najve\u0107ih tragedija koja je sna\u0161la potla\u010dene koju su bili\/e prisiljeni\/e internalizirati jest poricanje legitimiteta njihovih osje\u0107aja i emocionalnih odgovora na njihovo konstantno ugnjetavanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-257851","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257851","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=257851"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257851\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=257851"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=257851"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=257851"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}