{"id":257520,"date":"2018-12-03T07:25:11","date_gmt":"2018-12-03T06:25:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=257520"},"modified":"2018-12-03T07:25:11","modified_gmt":"2018-12-03T06:25:11","slug":"jugoslavija-nuznost-ili-zelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/12\/03\/jugoslavija-nuznost-ili-zelja\/","title":{"rendered":"Jugoslavija – nu\u017enost ili \u017eelja?"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Igor Despot<\/strong><\/p>\n

Od hrvatske samostalnosti naovamo hrvatska historiografija poku\u0161ava opravdati hrvatski ulazak u prvu Jugoslaviju. Na znanstvenim skupovima naricalo se o ulasku u balkansko blato i nu\u017enosti toga \u010dina jer bi ina\u010de Italija i Srbija raskomadale Hrvatsku, no vrlo rijetko se priznavalo da je to tada\u0161nja \u017eelja hrvatskoga naroda. Rezultati prvih izbora za Narodnu skup\u0161tinu 1920. u kojima su prvi put pravo biranja imali svi mu\u0161karci, ukazuju na zanimljiv fenomen. Jedina stranka koja se zalagala za hrvatsku samostalnost, Hrvatska stranka prava, dobila je ravno 10.880 glasova te osvojila dva zastupni\u010dka mandata, a na izborima 1923. godine nije pre\u0161la ni izborni prag.<\/p>\n

Kada vidimo slike prepunog Markovog trga gdje ljudi proslavljaju izlazak iz Monarhije ili stvaranje Jugoslavije, o\u010dito je da tada\u0161njim ljudima pripisujemo dana\u0161nje stavove \u0161to je historiografski potpuno proma\u0161ena metoda. Dr\u017eava se ra\u0111ala te\u0161ko, u borbama uo\u010di i u vrijeme Prvoga svjetskog rata, bila je daleko od idealne, ali gornji statisti\u010dki podatci kao i \u010dinjenica da je na lokalnim izborima u Zagrebu pobjedu ostvarila Socijalisti\u010dka radni\u010dka partija Jugoslavije (komunista) s 40 posto glasova, ne mogu se ignorirati.<\/p>\n

Nastanak jugoslavenske ideje (kao kulturnog, a nakon mogu\u0107eg raspada Carstava i politi\u010dkog jedinstva) mo\u017eemo pratiti kroz dobar dio devetnaestog stolje\u0107a, ali po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a u programima ve\u0107ine politi\u010dkih stranaka u Hrvatskoj imamo formulacije o zajedni\u010dkom jugoslavenskom narodu. Balkanski ratovi akceleriraju \u017eelju za stvaranjem zajedni\u010dke dr\u017eave pa se na skupovima u Splitu i \u0160ibeniku otvoreno poziva savezni\u010dke (srpske i crnogorske) bajunete na oslobo\u0111enje hrvatskog naroda iz Monarhije. To ne radi bilo tko, nego gradona\u010delnici Katalini\u0107 i Krstelj \u0161to dovodi do raspu\u0161tanja splitske i \u0161ibenske op\u0107ine i to oru\u017ejem.<\/p>\n

Knji\u017eevnik Milan Marjanovi\u0107 izlazi s formulacijom o Jugoslavenima – narodu u nastajanju te se u krugovima Napredne omladine povla\u010de paralele izme\u0111u Talijana i Jugoslavena gdje se tvrdi da Jugoslaveni imaju vi\u0161e zajedni\u010dkih karakteristika nego su imali Talijani uo\u010di ujedinjenja. Naravno da je to mi\u0161ljenje podlo\u017eno kritici, da je veoma te\u0161ko prihvatiti da se tri vjere, povijesti u razli\u010ditim Carstvima i kulturnim krugovima, nekoliko standardiziranih jezika te dva pisma mogu samo tako prebrisati, ali postojao je tada\u0161nji romanti\u010darski pogled na budu\u0107u Jugoslaviju \u0161to se tako\u0111er ne mo\u017ee ignorirati.<\/p>\n

Tijekom Prvog svjetskog rata ve\u0107ina stanovni\u0161tva lojalno se borila za cara i Monarhiju, krenuli su u osvetu svoga prijestolonasljednika te su stradavali u borbama u Srbiji, Bukovini, Galiciji i na So\u010dkom frontu. No, bilo je i takvih koji su od po\u010detka rata odlu\u010dili da se za takvu Monarhiju ne\u0107e boriti i koji su se zaputili u dobrovoljce u Srbiju. Milostislav Bartulica nam je u svojim sje\u0107anjima koja se \u010duvaju u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu ostavio sljede\u0107u re\u010denicu: \u201eTo smo i mi omladinci revolucionarni dokazali pohrliv\u0161i listom na hiljade u dobrovoljce \u010dim je Austrija predala srpskoj vladi prijete\u0107i ultimatum.\u201c I tu mo\u017eemo raspravljati jesu li ta sje\u0107anja potpuno vjerodostojna budu\u0107i da su pisana u Kraljevini Jugoslaviji, je li uistinu bilo ba\u0161 na tisu\u0107e dobrovoljaca ili ih je bilo zna\u010dajno manje, ali ne mo\u017eemo ignorirati da su ve\u0107 tada pokrenute novine Jugoslavenski glasnik, a da su kasnije isti ti omladinci oti\u0161li u Ameriku i po\u010deli objavljivati novine imena Jugoslavenska dr\u017eava koje su pomogle u formiranju Jadranske legije koja se trebala boriti u sklopu srpske vojske pod posebnim oznakama.<\/p>\n

Dr\u017eava SHS kao prijelazna faza<\/strong><\/p>\n

Posljednji mjeseci Monarhije razdoblje su posebne \u017eivosti me\u0111u zagovornicima stvaranja jugoslavenske dr\u017eave i u zemlji i u emigraciji. Vrlo je malo politi\u010dkih snaga koje to razdoblje nisu vidjele kao zgodnu priliku da se napusti Monarhija. Me\u0111u njima se isti\u010du Ivo Pilar, nadbiskup vrhbosanski Stadler, general Stjepan Sarkoti\u0107, koji iznose planove o reformi Monarhije na trijalisti\u010dkim principima. No ve\u0107ina politi\u010dara se ipak okuplja u blok zagovaratelja izlaska iz Monarhije i stvaranja Jugoslavije. U zemlji je to okupljanje po\u010delo u o\u017eujku 1918., a zavr\u0161eno u listopadu iste godine stvaranjem Narodnog vije\u0107a i kona\u010dnim izlaskom iz Monarhije na sjednici Hrvatskog sabora 29. listopada. Dr\u017eava SHS bila je zami\u0161ljena kao prijelazna faza do formiranja\u00a0 Jugoslavije, pa iako su ministri imali nekih zanimljivih inicijativa, o njoj ne treba tro\u0161iti rije\u010di.<\/p>\n

Stjepan Radi\u0107 je vrlo \u010desto zadnjih godina pogre\u0161no interpretiran kao protivnik ujedinjenja. On to zasigurno nije bio i cijelo njegovo djelovanje nam to pokazuje. Re\u010denica iz njegovog govora o srljanju kao guske u maglu vrlo se \u010desto interpretira kao odbijanje Jugoslavije. To je potpuno pogre\u0161no. Radi\u0107 je zajedno s Pribi\u0107evi\u0107em 1900. pokrenuo Glas ujedinjene hrvatske, srpske i slovena\u010dke omladine, tijekom Balkanskih ratova je hvalio saveznike i slavenska komponenta je bila jedna od osnovnih u njegovom djelovanju. Na sjednicama Narodnog vije\u0107a zalagao se samo za usporavanje cijelog procesa i nastojao posti\u0107i neke garancije za federaciju. Jedini zastupnik uz njega koji je bio za usporavanje procesa bio je prava\u0161 Dragutin Hrvoj. Ostalima se \u017eurilo, jednima zbog nu\u017enosti (pitanje Dalmacije), a drugima jer im garancije nisu trebale.<\/p>\n

Zanimljivo je da se sli\u010dna rasprava o pogre\u0161ci prilikom ulaska u Jugoslaviju vodi i u Srbiji. Tamo\u0161nji argumenti idu prema tome da je Srbiji Antanta 1915. godine nudila veliko pro\u0161irenje prema zapadu te ostvarenje sna o Velikoj Srbiji. Tu se vrlo \u010desto ignorira da su ti planovi ra\u0111eni zato jer se \u017eeljelo Bugarsku priklju\u010diti Antanti. U tom paketu Srbija bi izgubila ratom ste\u010denu Makedoniju, a na to Nikola Pa\u0161i\u0107 nije mogao pristati nakon velikih srpskih \u017ertava te ve\u0107 uvelike zapo\u010dete kolonizacije Makedonije.<\/p>\n

Za\u0161to nova dr\u017eava nastala prije stotinu godina nije imala \u0161anse za opstanak bez brojnih turbulencija, atentata, nemira? Zbog \u010detiri paralelna koncepta i shva\u0107anja \u0161to Jugoslavija jest i \u0161to bi trebala biti. Sudarala su se razumijevanja Jugoslavije kao pro\u0161irene Srbije u kojem je pre\u010danski dio shva\u0107an kao oslobo\u0111eno podru\u010dje bez posebnih prava, Jugoslavije kao federacije, Jugoslavije kao zajednice Jugoslavena te Jugoslavije kao tamnice makedonskog, albanskog i hrvatskog naroda iz koje treba iza\u0107i i stvoriti zasebne dr\u017eave ili se priklju\u010diti ve\u0107 postoje\u0107im dr\u017eavama u susjedstvu.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to nova dr\u017eava nastala prije stotinu godina nije imala \u0161anse za opstanak bez brojnih turbulencija, atentata, nemira? Zbog \u010detiri paralelna koncepta i shva\u0107anja \u0161to Jugoslavija jest i \u0161to bi trebala biti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-257520","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257520","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=257520"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257520\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=257520"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=257520"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=257520"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}