{"id":257481,"date":"2018-12-02T07:54:55","date_gmt":"2018-12-02T06:54:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=257481"},"modified":"2018-12-02T07:54:55","modified_gmt":"2018-12-02T06:54:55","slug":"kako-strah-moze-da-ubije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/12\/02\/kako-strah-moze-da-ubije\/","title":{"rendered":"Kako strah mo\u017ee da ubije"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-137496\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/02\/strah.jpg\" alt=\"\" width=\"232\" height=\"90\" \/>Volter Kenon, fiziolog i istra\u017eiva\u010d sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard, je 1942. godine objavio akademski rad pod naslovom koji podsje\u0107a na naslov nekog horor filma &#8211; &#8220;Vudu smrt&#8221;, podsje\u0107a Nacionalna geografija, izdanje na srpskom jeziku.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, Kenon je bio u potpunosti ozbiljan. U radu je tvrdio da istorijski podaci o natrpirodnim smrtnim slu\u010dajevima, uklju\u010duju\u0107i i one navodno izazvane vudu kletvama, uop\u0161te nijesu bili natprirodni. Umesto toga, Kenon ka\u017ee da je mogu\u0107e da su \u017ertve preminule zbog sopstvenog straha.<\/p>\n<p>Kenon je bio nau\u010dnik koji je skovao frazu &#8220;bori se ili bje\u017ei&#8221;, koncept koji se jo\u0161 uvijek koristi kao skra\u0107enica za raznolikost biolo\u0161kih promjena, kroz koja na\u0161a tijela prolaze kada su suo\u010dena sa stresnom situacijom. Dakle, jasno je imao uvid u to kako reagujemo na strah.<\/p>\n<p>&#8220;Strah, kao \u0161to je poznato, jedan je od duboko usa\u0111enih i dominantnih emocija&#8221;, napiso je Kenon. &#8220;\u010cesto se samo sa pote\u0161ko\u0107ama mo\u017ee iskoreniti. Povezan je sa dubokim fiziolo\u0161kim poreme\u0107ajima rasprostranjenih u organizmu. Postoje dokazi da neki od ovih poreme\u0107aja, ako traju, mogu \u0161tetno da djeluju&#8221;.<\/p>\n<p>U to vrijeme, Kenon je znao da strah mo\u017ee da izazove poplavu hormona koje mogu da tijelo, a posebno srce, dovesti u neravnote\u017eu, kao i da strah mo\u017ee dovesti osobu do toga da izbjegava hranu i vodu, a kasnije je odvede u preranu smrt. Zahvaljuju\u0107i njegovoj reputaciji, doktorova teorija nije bila smije\u0161na.<\/p>\n<p>Bilo je potrebno nekoliko decenija daljih istra\u017eivanja kardiovaskularnog sistema kako bismo shvatili kako strah i stres preplavljuju cijelo tijelo. A tek devedesetih godina pro\u0161log vijeka su ljekari otkrili bolest srca koja ubija i savr\u0161eno zdrave ljude. Stresom indukovana kardiomiopatija, ili sindrom slomljenog srca.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Volter Kenon, fiziolog i istra\u017eiva\u010d sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard, je 1942. godine objavio akademski rad pod naslovom koji podsje\u0107a na naslov nekog horor filma &#8211; &#8220;Vudu smrt&#8221;, podsje\u0107a Nacionalna geografija, izdanje na srpskom jeziku. Me\u0111utim, Kenon je bio u potpunosti ozbiljan. U radu je tvrdio da istorijski podaci o natrpirodnim smrtnim slu\u010dajevima, uklju\u010duju\u0107i i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-257481","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=257481"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/257481\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=257481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=257481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=257481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}