{"id":256881,"date":"2018-11-21T07:54:29","date_gmt":"2018-11-21T06:54:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256881"},"modified":"2018-11-21T07:57:09","modified_gmt":"2018-11-21T06:57:09","slug":"dosta-s-neuroznanstvenim-glupostima-o-ruzicastim-i-modrim-mozgovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/21\/dosta-s-neuroznanstvenim-glupostima-o-ruzicastim-i-modrim-mozgovima\/","title":{"rendered":"Dosta s neuroznanstvenim glupostima o ‘ru\u017ei\u010dastim’ i ‘modrim’ mozgovima!"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Catherine Bennett<\/strong><\/p>\n

Nema genetskih razloga zbog kojih bi \u017eene trebale biti u nepovoljnom polo\u017eaju na radnom mjestu – osim ako ih netko ne tra\u017ei<\/p>\n

Dosta s neuroznanstvenim glupostima o ‘ru\u017ei\u010dastim’ i ‘modrim’ mozgovima!<\/p>\n

U tjednu lo\u0161ih vijesti, evo zrake sunca: znanstvenici su otkrili ne\u0161to \u0161to \u0107e nam promijeniti \u017eivote. Mu\u0161karci i \u017eene se, kona\u010dno je dokazano, posve razlikuju! Ovo je, dobro zaklju\u010dujete, sa\u017eetak razvikanog istra\u017eivanja koje je dospjelo na naslovnicu Times magazina. “Mu\u0161karci i \u017eene doista razmi\u0161ljaju razli\u010dito”, ka\u017eu znanstvenici\/e.<\/p>\n

Naslov drugog \u010dlanka ne\u0161to je specifi\u010dniji. “Spolne razlike: \u017eenska empatija i mu\u0161ka logika”. Dr. Varun Warrier, znanstvenik i istra\u017eiva\u010d, izjavio je kako su “ove spolne razlike u op\u0107oj populaciji vrlo o\u010dite”.<\/p>\n

Rijetko se dogodi da psiholo\u0161ka studija ima tako opse\u017ean i topao prijem kao ovo istra\u017eivanje \u010detvero istra\u017eiva\u010da\/ica sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge. Pomalo je obeshrabruju\u0107e za njihove kolege\/ice to \u0161to su rezultati podigli vi\u0161e pra\u0161ine nego polje istra\u017eivanja. Nijedan ekvivalentni naslov, poput “Mu\u0161ki i \u017eenski um iznena\u0111uju\u0107e su sli\u010dni!” nije pozdravljen na sli\u010dan na\u010din, poput primjerice radova Cordelie Fine o destruktivnim zabludama o oro\u0111enim umovima.<\/p>\n

Dodu\u0161e, novo istra\u017eivanje nai\u0161lo je i na kritike. Gina Rippon, profesorica kognitivne neuroznanosti na Sveu\u010dili\u0161tu Aston, rezervirana je zbog pouzdanosti upitnika (u online upitniku su se ispitanici\/e izja\u0161njavali\/e o tvrdnjama poput “Mogu lako predvidjeti kako \u0107e se netko osje\u0107ati”). Rippon je primijetila da su ispitanici\/e, u dobi izme\u0111u 16 i 89 godina, imali “dosta vremena da prime rodne poruke kojima \u0107e biti izlo\u017eeni\/e”.<\/p>\n

Osim toga, neuroznanstvenik i autor Dean Burnett istaknuo je da prou\u010davanje spolnih razlika mozgova “uop\u0107e ne promatra mozak”.<\/p>\n

Op\u0107enito, me\u0111utim, poruka, kao i izvorno istra\u017eivanje, podr\u017eava ru\u017ei\u010dasto-modru dihotomiju razmi\u0161ljanja o ljudskom pona\u0161anju. S obzirom na istaknutost ovog istra\u017eivanja i nedostatak kritika, njegov kulturni utjecaj sigurno bi mogao nadi\u0107i svakodnevnu vijest, te oblikovati razmi\u0161ljanje o crtama li\u010dnosti, pa \u010dak i utjecati na javne politike i zapo\u0161ljavanje, osobito ako “vrlo jasne” spolne razlike u istra\u017eivanju mogu opravdati suptilnu spolnu diskriminaciju. Zamislimo, na primjer, korist Cambridgeovog istra\u017eivanja za BBC, gdje se \u017eene dugo smatralo suvi\u0161e temperamentnima za neke novinarske poslove. Zamislimo kako bi ti rezultati mogli koristiti kompanijama koje se brane pred nalazima Hampton-Alexander pregleda koji pokazuju da se pro\u0161le godine broj izvr\u0161nih direktorica u najve\u0107im britanskim tvrtkama smanjio s 15 na 12.<\/p>\n

Opravdanja tih tvrtki otrcana su. “Sve su dobre direktorice ve\u0107 zauzete”. Sli\u010dna je opravdanja pronalazio David Cameron dok se trsio da prona\u0111e \u017eenu kalibra Borisa Johnsona Ili Michaela Govea.<\/p>\n

Sada se, pak, ekonomski, pravosudni, politi\u010dki, medicinski i tehnolo\u0161ki \u017eenomrsci mogu pozvati na Zbornik Nacionalne akademije znanosti, izdava\u010da istra\u017eivanja, i popratne medijske napise poput ovog u Daily Mailu: “Istra\u017eiva\u010di s Cambridgea testirali su 670 tisu\u0107a osoba i zaklju\u010dili da su mu\u0161karci obi\u010dno bolji u analizi i rje\u0161avanju problema i bolje se snalaze u tehni\u010dkim poslovima i slije\u0111enju pravila”.<\/p>\n

Iz perspektive mjerenja utjecaja, sli\u010dnost izme\u0111u tih nalaza i implicitnih stavova koji isklju\u010duju \u017eene iz “poslova koji se zasnivaju na pravilima”, mogla bi ote\u017eati utvr\u0111ivanje jesu li za nejednakosti na poslu doista odgovorne razlike ili stavovi.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, neke nejednakosti mogu biti uzrokovane medijskim senzacionalizmom oko istra\u017eivanja nazvanog “Testiranje teorije spolnih razlika u empatiji i sistematizaciji i teorije autizma ekstremno mu\u0161kog mozga na uzorku od pola milijuna ljudi”.<\/p>\n

Kapa dolje slu\u017ebi za odnose s javno\u0161\u0107u Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge, koja je ispravno predvidjela da \u0107e izraz “najve\u0107e istra\u017eivanje ikad” pove\u0107ati vjerojatnost da istra\u017eivanje dobije, s obzirom na metodologiju, neopravdanu pozornost. “Nemogu\u0107nost predvi\u0111anja individualnih razlika u empatiji i sistematizaciji, budu\u0107i da su one rezultat nepoznatih interakcija genetskih, hormonalnih i ekolo\u0161kih \u010dimbenika”, manje je zvu\u010dno i zanimljivo od najave istra\u017eivanja o “psiholo\u0161kim razlikama me\u0111u spolovima”.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dima\/cama je vjerojatno bilo jasno da neupadljivo upozorenje da njihova generalizacija ne bi trebala potaknuti stereotipe vjerojatno ne\u0107e doprijeti do osoba koje tra\u017ee potvrdu svojih stavova o, primjerice, znanstvenicama koje \u010de\u0161\u0107e pla\u010du, ili ne zaslu\u017euju karijeru fizi\u010darki, kako tvrdi jedan talijanski profesor. \u0160to god istra\u017eivanje pokazuje ili ne pokazuje o spolnim razlikama definitivno nije sprije\u010dilo poklonike Jamesa Damorea \u2013 kojeg je Google otpustio nakon komentara o \u017eenskim mozgovima kojima vi\u0161e odgovaraju dru\u0161tvena i umjetni\u010dka podru\u010dja \u2013 da na dru\u0161tvenim mre\u017eama tra\u017ee osvetu.<\/p>\n

S kojom se izjavom sla\u017eete? S onom od psihologinje Cordelie Fine, kako “neuroznanstvenici\/e u socijalno osjetljivim podru\u010djima poput spola i roda trebaju biti vrlo oprezni\/e (…) mnoga su istra\u017eivanja pogre\u0161na, mnoga se tendenciozno tuma\u010de (…) no, mnoga zaklju\u010duju da su uro\u0111ene razlike djelomi\u010dno odraz na\u0161eg rodno stratificiranog dru\u0161tva”, ili pak s ovom izmijenjenom verzijom, da “neuroznanstvenici\/e u socijalno osjetljivim podru\u010djima kao \u0161to su spol, \u010dak i ako shvate da metodolo\u0161ki nedostatan istra\u017eiva\u010dki rad mo\u017ee poja\u010dati stereotipe koji osobama mogu ote\u017eati pristup obrazovanju i poslovima, trebaju na prvo mjesto staviti promociju, bez obzira na posljedice”.<\/p>\n

Bez obzira na to \u010dine li vas odgovori na gore navedeno vi\u0161e ili manje sposobnima za sastavljanje namje\u0161taja, oni mogu biti itekako indikativni za va\u0161e sposobnosti da radite u istra\u017eiva\u010dkom timu Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nema genetskih razloga zbog kojih bi \u017eene trebale biti u nepovoljnom polo\u017eaju <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256881","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256881","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256881"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256881\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256881"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256881"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256881"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}