{"id":256749,"date":"2018-11-18T07:00:54","date_gmt":"2018-11-18T06:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256749"},"modified":"2018-11-17T22:51:28","modified_gmt":"2018-11-17T21:51:28","slug":"srbija-nepravedno-ponizena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/18\/srbija-nepravedno-ponizena\/","title":{"rendered":"Srbija nepravedno poni\u017eena"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Jean-Christophe Buisson<\/strong><\/p>\n

\u201eZasrali smo\u201c, otelo se jednom visoko pozicioniranom slu\u017ebeniku protokola Jelisejske palate koji je bio zadu\u017een za raspore\u0111ivanje \u0161efova dr\u017eava i vlada na po\u010dasnim tribinama, postavljenim ispod Trijumfalne kapije, u nedjelju 11. novembra, povodom komemoracije Dana primirja. Dok su oko doma\u0107ina, Emanuela Makrona, sjedili predsjednici Rusije, Sjedinjenih Dr\u017eava, Italije i Rumunije, zemalja saveznica Francuske u Velikom ratu, ali i bugarski i turski predsjednik, te kancelarka Njema\u010dke koja je prije jednog vijeka bila na \u010delu neprijateljskih zemalja, jedan \u010dovjek, izuzetno visok, bio je toliko uni\u017een da samo \u0161to u zemlju nije propao, naime, bio je zamoljen da se smjesti na suprotnoj tribini, izvan dometa kamera, me\u0111u manje zna\u010dajnim liderima, diplomatama i raznoraznim zvani\u010dnicima. Njegovo ime? Aleksandar Vu\u010di\u0107, predsjednik Srbije.<\/p>\n

Zemlja radi koje je Francuska u\u0161la u rat 1914. u ime diplomatskog i geopoliti\u010dkog savezni\u0161tva, ali i tijesnih istorijskih veza (1389. godine, zvona pari\u0161ke crkve Notr Dam pozdravila su ono \u0161to se tada smatralo pobjedom srpskih hri\u0161\u0107ana nad osmanskim muslimanima u boju na Kosovu), vojnih veza (jedan srpski ministar vojske u XIX vijeku bio je Francuz: Ipolit Monden) i privrednih veza (1914. godine, 4\/5 dr\u017eavnog duga Srbije je u rukama francuskog kapitala koji je zna\u010dajno investiran u rudnike, \u017eeljezni\u010dki saobra\u0107aj i banke u Srbiji).<\/p>\n

Zemlja koja je u Velikom ratu izgubila 1,2 miliona svoje djece: 28 % svog stanovni\u0161tva \u2013 tu\u017ean rekord.<\/p>\n

Zemlja koja ve\u0107 godinu dana ni\u017ee ceremonije, po\u010dasti, manifestacije u slavu toplog prijateljstva i drugarstva iskovanog u zajedni\u010dkim bitkama, koje simboli\u0161u hiljade grobova francuskih juna\u010dina (Poilus) i srpskih solunaca \u0161to se ni\u017eu na grobljima u Solunu, Monastiru, Skoplju ili Beogradu \u2013 svih teritorija koje su zajedni\u010dki oslobodile srpske i francuske divizije Isto\u010dnog fronta.<\/p>\n

Tu zemlju, koja je do\u0161la u Pariz sa svojom poputninom patnji, bola i \u017ertava palih za savezni\u010dke interese, Francuska je odlu\u010dila da ponizi 11. novembra.<\/p>\n

Zemlja koja je prije sto godina toliko ganula Francusku stra\u0161nim mu\u010deni\u0161tvom koje je podnosila od austrougarskih, njema\u010dkih i bugarskih trupa, ali i od albanskih razbojnika \u0161to su nasrtali na njenu vojsku dok se povla\u010dila u zimu 1916, da su Francuzi osnivali na desetine udru\u017eenja za pomo\u0107, humanitarnih organizacija i \u201edana Srbije\u201c gdje su sakupljani novac, odje\u0107a, hrana i knjige kako bi bili poslani tamo daleko, \u201eu zemlju junak\u00e2\u201c.<\/p>\n

Zemlja \u010diji je kralj, Petar Kara\u0111or\u0111evi\u0107, toliko volio Francusku da je 1870. godine stupio u njenu vojsku (u jednu regimentu Legije stranaca) da bi se borio protiv Pruske.<\/p>\n

Zemlja koja je u julu 1914. Saveznicima dala njihovu prvu \u017ertvu (jednog gimnazijalca od 16 godina, palog u bombardovanju Beograda austrijskim topovima) a u avgustu njihovu prvu pobjedu (u Cerskoj bici).<\/p>\n

Zemlja koja je \u010detiri godine veli\u010dana na konferencijama Sorbone (ponekad u prisustvu predsjednika Remona Poenkarea) i objavljivanjem na desetine knjiga (me\u0111u kojima je bio i strip: \u201eAvanture malog srpskog vojnika\u201c), bro\u0161ura koje su slavile \u201etaj narod mali po brojnosti stanovni\u0161tva a veliki po du\u0161i\u201c, tekstova Apolinera, Pjera Lotija ili Edmona Rostana.<\/p>\n

Zemlja koja je uspjela da obnovi vojsku uz pomo\u0107 svojih francuskih saveznika na Krfu i Bizerti na\u0161av\u0161i u Aja\u010diju, Bastiji, Nici, Grenoblu, Parizu, Sent-Etjenu ili Bordou gradove koji su prihvatili ra\u0161irenih ruku hiljade njenih \u0161kolaraca i studenata \u0161to su se spasavali od rata, gladi i bolesti.<\/p>\n

Zemlja koja je poslije rata proglasila mar\u0161ala Fran\u0161e d\u2019Eperea za po\u010dasnog vojvodu (generala) svoje vojske i po\u010dasnog gra\u0111anina svoje prestonice, Beograda, za doprinos u njenom osloba\u0111anju 1. novembra 1918.<\/p>\n

Tu zemlju, koja je do\u0161la u Pariz sa svojom poputninom patnji, bola i \u017ertava palih za savezni\u010dke interese, Francuska je odlu\u010dila da ponizi 11. novembra. Da, ponizi: ova rije\u010d nije prejaka. Mo\u017eemo samo da zamislimo \u0161ta je Aleksandar Vu\u010di\u0107 mogao da osje\u0107a dok je gledao nasmijana lica onih koji su sjedili preko puta njega, izme\u0111u Trampa, Putina i Makrona, opakog Red\u017eepa Tajipa Erdogana, turskog sultana, nasljednika genocidnog Osmanskog carstva, ili Ha\u0161ima Ta\u010dija, predsjednika zemlje koju on ne priznaje, i koja je, bez ikakve sumnje, 1914. bila samo regija u okviru Srbije. Po povratku u domovinu, predsjednik Srpske dr\u017eave je priznao da je bio na isku\u0161enju da ustane i napusti tribinu, ali da je odustao smatraju\u0107i neprili\u010dnim da izazove skandal, ma koliko bio opravdan, na taj sveti dan. Veoma je ljubazan.<\/p>\n

Da, Jelisejska palata je \u201ezasrala\u201c. I premda je francuski ambasador u Srbiji, Frederik Mondoloni, u ponedjeljak uputio izvinjenje u ime Pariza (koje je Vu\u010di\u0107 prihvatio), to nije sprije\u010dilo negodovanje u Beogradu. Spomenik zahvalnosti Francuskoj, \u201e\u00c0 la France\u201c, podignut u parku Kalemegdan, na kome pi\u0161e: \u201eVolimo Francusku kao \u0161to je ona nas voljela\u201c, sada je i\u0161aran \u2013 a upravo je bio restaurisan. \u010culi su se i zahtjevi da se ulice Pariska i Francuska preimenuju. Lokalna \u0161tampa je digla veliku pra\u0161inu.
\n\u0160estog decembra Emanuel Makron treba da do\u0111e u Beograd. Njegov doma\u0107in, predsjednik Vu\u010di\u0107, obe\u0107ao mu je \u201eveli\u010danstven\u201c do\u010dek, tek toliko da mu stavi do znanja da sa srpske strane, kada je rije\u010d o slavljenju prijateljstva izme\u0111u na\u0161e dve zemlje, krvlju zalivenog, nipo\u0161to se ne mo\u017ee \u201ezasrati\u201c. Ovoga puta, mogu\u0107e je da se Francuska osjeti poni\u017eenom.<\/p>\n

Buka<\/a>\/Le Figaro<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zemlja koja je u Velikom ratu izgubila 1,2 miliona svoje djece: 28 % svog stanovni\u0161tva \u2013 tu\u017ean rekord<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":256750,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256749"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256749\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/256750"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}