{"id":256669,"date":"2018-11-16T07:00:40","date_gmt":"2018-11-16T06:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256669"},"modified":"2018-11-15T22:38:04","modified_gmt":"2018-11-15T21:38:04","slug":"zasto-je-nase-obrazovanje-palanacko","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/16\/zasto-je-nase-obrazovanje-palanacko\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je na\u0161e obrazovanje palana\u010dko?"},"content":{"rendered":"

Autor: Adnan Pe\u010dkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Palanka mrzi sve \u0161to je druga\u010dije, konstantno gu\u0161i individualizam, morali\u0161e, te je uvijek iznad svega drugog. Pro\u017eeta je kroz sve segmente dru\u0161tva: politiku, sport, ekonomiju, obrazovanje, svugdje se mo\u017ee na\u0107i, a djeluju\u0107i kroz sve segmente dru\u0161ta ona poku\u0161ava da sa\u010duva samu sebe.<\/p>\n

Promicanjem etni\u010dkog i religijskog kolektivizma pri \u010demu su “oni drugi” neprijatelji, gu\u0161e\u0107i bilo koju vrstu individualizma ili pojedina\u010dnih vrijednosti, nepodsti\u010du\u0107i univerzalne vrijednosti kao \u0161to su empatija, multikulturalizam, ljudska prava i tako dalje, na\u0161e obrazovanje nije ni\u0161ta do slika i prilika onoga \u0161to je Radomir Konstantinovi\u0107 nazvao Duhom palanke (Filosofija palanke, 1969).<\/p>\n

“Kada su njema\u010dke trupe ulazile u Zagreb ljudi su bili sretni, bacali su cvije\u0107e na njema\u010dke vojnike”, navodi se u knjizi za istoriju za deveti razred osnovne \u0161kole koja se koristi u Br\u010dko Distriktu. [1]<\/p>\n

Ovi navodi naravno ne slu\u017ee ni\u010demu drugom osim ideolo\u0161koj indoktrinaciji u\u010denika i predstavljanju Zagrep\u010dana (Hrvata) kao saradnika nacisti\u010dkog re\u017eima, a istovremeno predstavljaju\u0107i svoju naciju\/etniju kao antifa\u0161iste. Osim toga ovo je jasna podjela na lo\u0161e i dobre momke ili crno-bijelo posmatranje odre\u0111ene pojave, \u0161to je tako\u0111er u “duhu palanke”. Neosporno je i to da etno-nacionalisti\u010dke elite na ovaj na\u010din poku\u0161avaju nacionalizovati ideju antifa\u0161izma na ovim prostorima, te istovremeno predstaviti sebe kao jedine antifa\u0161iste u regiji.<\/p>\n

Logika tako\u0111er nije ne\u0161to \u010dime se bosanskohercegova\u010dko obrazovanje mo\u017ee pohvaliti. Nasuprot logici nalazi se indoktrinacija. Konstantinovi\u0107 smatra da je, izme\u0111u ostalog, “palanka idealni \u2013 jednoobrazni u sebe zatvoreni svijet”. Tako Profesor Asim Mujki\u0107 ka\u017ee da “takvo obrazovanje nastoji kultivirati etnonacionalisti\u010dke dispozicije kod djece i napraviti ih \u2018dobrim\u2019 pripadnicima ovog ili onog etnosa”. [2] Na taj na\u010din bosanskohercegova\u010dko obrazovanje zatvara u\u010denike\/ce u svoju etni\u010dku zajednicu ne pru\u017eaju\u0107i im mogu\u0107nost da pogledaju izvan svog plemena i pogledaju svijet u kojem \u017eive druga\u010dijim o\u010dima.<\/p>\n

Isto tako, obzirom da je “duh palanke” optere\u0107en odr\u017eavanjem tradicije i starih vrijednosti, od njega se ne mo\u017ee o\u010dekivati progres niti bilo kakav oblik prosperiteta. Kao rezultat toga imamo tri razli\u010dita plemena koji su u konstatnom me\u0111usobnom sukobu. U “palanci” je sve \u0161to je druga\u010dije ili svako ko se nije prilgadio vrijednostima “palanke” po automatizmu neprijatelj. Analize ud\u017ebenika nacionalne grupe predmeta pokazale da je “drugo i druga\u010dije” bilo i jeste “na\u0161” neprijatelj. Inkluzivni procesi i premo\u0161\u0107avanje plemenskih granica, naravno, nisu ne\u0161to \u0161to \u0107e “palanka” dozvoliti.<\/p>\n

U bosanskohercegova\u010dkim ud\u017ebenicima koji doti\u010du teme na\u0161ih identiteta na\u0107i \u0107ete ve\u0107 sve odgovore o tome ko smo, \u0161ta smo, ko i \u0161ta smo bili i gdje treba da idemo. Naravno, jer “palanka” ima odgovor na sva pitanja. Logika i nau\u010dno zasnovani argumenti, te kriti\u010dko posmatranje sadr\u017eaja ud\u017ebenika, nisu ne\u0161to \u010dime se palanka bavi. Njoj je nauka ono \u0161to se prenosilo sa koljena na koljeno, tj. cilj je ponavljanje ve\u0107 vi\u0111enog i tradicionalnih vrijednosti.<\/p>\n

Tako smo, kao \u0161to Gordana Bo\u017ei\u0107 ka\u017ee, “dobili obrazovanje koje je etni\u010dki korektno, ali je sa\u010duvalo netoleranciju prema kriti\u010dkom razmi\u0161ljanju i druga\u010dijim perspektivama”. [3]<\/p>\n

Niko vi\u0161e ne mo\u017ee osporiti da ovakvo segregirano obrazovanje uveliko doprinosi fa\u0161izaciji bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva. Identifikacija sa svojim plemenom, diskriminacija drugih, medijski ohrabrivano nasilje i nije ni\u0161ta drugo do fa\u0161izam.<\/p>\n

Da je fa\u0161izam mogu\u0107 i u na\u0161im “modernim” vremenima opisao je i Todd Strasser u svojoj knjizi “Talas” iz 1981. godine, opisuju\u0107i doga\u0111aj koji se desio 1969. godine u srednjoj \u0161koli Ellwood P. Cubberley u Palo Altu, Kalifornija, koji je po\u010deo kao eksperiment nastavnika istorije Rona Jonesa. Jones je imao za cilj da u\u010denicima prika\u017ee \u017eivot u Njema\u010dkoj tokom vladavine nacista.<\/p>\n

Eksperiment je trebao odgovoriti na u\u010deni\u010dka pitanja o tome za\u0161to su Nijemci dozvolili Hitleru da do\u0111e na vlast i po\u010dini zlo\u010dine koje je po\u010dinio. Kako bi u\u010denici dobili odgovore na svoja pitanja, Jones je po\u010deo indoktrinirati svoje u\u010denike na na\u010din kao \u0161to su to radili nacisti. Pokret koji su oformili Jones i njegovi u\u010denici postao je nasilan u toj mjeri da su svi koji nisu bili \u010dlanovi pokreta bili i fizi\u010dki zlostavljani.<\/p>\n

Jednoumlje, plemenski mentalitet, diskriminacija i neprihvatanje drugog i druga\u010dijeg, nasilje… odlike su “duha palanke” koji je pro\u017eet kroz sve pore na\u0161eg obrazovnog sistema, a koji se mora zaustaviti \u010dim prije.<\/p>\n

[1] (Peji\u0107, Te\u0161i\u0107 & Gavri\u0107 (2011), Istorija za 9. razred osnovne \u0161kole, Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva Isto\u010dno Sarajevo, str. 102-105)<\/p>\n

[2] Dvije \u0161kole pod jednim krovom, Studija o segregaciji u obrazovanju, 2012, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu<\/p>\n

[3] Bo\u017ei\u0107, G. (2012), Reeducating the Hearts of Bosnian Students: An Essay on Some Aspects of Education in Bosnia and Herzegovina, East European Politics and Societies, Vol. 20, No. 2, pages 319\u2013342<\/p><\/blockquote>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U bosanskohercegova\u010dkim ud\u017ebenicima koji doti\u010du teme na\u0161ih identiteta na\u0107i \u0107ete ve\u0107 sve odgovore o tome ko smo, \u0161ta smo, ko i \u0161ta smo bili i gdje treba da idemo. Naravno, jer “palanka” ima odgovor na sva pitanja <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256669","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256669"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256669\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}