{"id":256577,"date":"2018-11-14T08:06:56","date_gmt":"2018-11-14T07:06:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256577"},"modified":"2018-11-14T08:06:56","modified_gmt":"2018-11-14T07:06:56","slug":"izlaz-iz-medijske-krize","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/14\/izlaz-iz-medijske-krize\/","title":{"rendered":"Izlaz iz medijske krize?!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Stjepan Malovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Pari\u0161ko obilje\u017eavanje stote obljetnice I svjetskog rata iznjedrilo je i jaku potporu novoj me\u0111unarodnoj Deklaraciji o informiranju i demokraciji,<\/a> koju je inicirala i osmislila sna\u017ena nevladina organizacija Reporteri bez granica, a predstavio je Aidan White, negda\u0161nji rukovodilac Me\u0111unarodne federacije novinara. Dvanaest zemalja lansiralo je tako na Pari\u0161kom mirovnom forumu 11. studenoga politi\u010dki proces kojim se daju demokratska jamstva za razvoj vijesti, informacija i slobode mi\u0161ljenja koje se temelje na deklaraciji koju je neovisno povjerenstvo kreiralo na inicijativu Reportera bez granica.<\/p>\n

To je najzna\u010dajnija inicijativa koja brani slobodu, nezavisnost, pluralizam i vjerodostojnost vijesti i informacija nakon usvajanja Op\u0107e deklaracije ljudskih prava 1948. godine. To je, ujedno, i odgovor odgovornih ljudi iz medijskog okru\u017eenja na postoje\u0107u duboku svjetsku krizu u kojoj prevladavaju la\u017ene vijesti, alternativne \u010dinjenice, post-istina i sli\u010dne izmi\u0161ljotine kojima se manipulira i dezinformira javnost.<\/p>\n

Cristophe Deloire, glavni tajnik Reportera bez granica, na predstavljanju Deklaracije rekao je: “Reporteri bez granica inicirali su Povjerenstvo o informiranju i demokraciji u vrijeme kada je demokracija zapala u duboku krizu, koja je ujedno sustavna kriza javnog \u017eivota, protkana glasinama, sustavnim dezinformacijama, umanjivanjem kvalitetnog novinarstva i \u010desto ekstremnog nasilja prema novinarima. Ali, na\u0161a je du\u017enost istra\u017eiti strukturalne uzroke koji su u pozadini tih fenomena i poduzeti odgovaraju\u0107e mjere. Jer, otvorena demokracija nosi teret tih previranja dok ih despotski re\u017eimi iskori\u0161tavaju.”<\/p>\n

Francuski predsjednik Emmanuel Macron primio je u slu\u017ebeni posjet Povjerenstvo za informiranje i demokraciju i tom prigodom izjavio:
\n“Podr\u017eavam va\u0161u inicijativu i sklon sam prihvatiti mjere koje su predstavljane u Deklaraciji. Sklon sam da se \u0161to vi\u0161e zemalja pridru\u017ei ovoj inicijativi. Sklon sam osnivanju skupine me\u0111unarodnih stru\u010dnjaka koji \u0107e raditi na ovim na\u010delima, jer nema sre\u0107e bez slobode i nema slobode bez hrabrosti. Odlu\u010dili ste izvr\u0161iti svoju du\u017enost i mi\u0161ljenja sam da mi, \u010delnici dr\u017eava i vlada trebamo u\u010diniti to isto. Francuska \u0107e u potpunosti poduprijeti deklaraciju.”<\/p>\n

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je pak kazao: “Do\u0161lo je presudno doba kada su novi oblici komuniciranja i diseminacije informacija promijenili na\u0161 svijet. Pristup relevantnim i vjerodostojnim informacijama je zbog toga va\u017eniji negoli prije\u2026 Moramo reafirmirati va\u017enost rigorozne javne rasprave koja informira, koja je pluralisti\u010dka i koja je respektabilna.”<\/p>\n

Toliko o politi\u010dkom protokolu koji se odvijao u Parizu, nezabilje\u017een u na\u0161im medijima i koji je ostao nepoznat hrvatskoj javnosti. A \u0161to je, ustvari, Deklaracija o informiranju i demokraciji?<\/p>\n

Globalno komuniciranje je javno dobro \u010dovje\u010danstva<\/strong><\/p>\n

Dokument je nastao u okrilju Reportera bez granica, u radu je sudjelovalo 12 zemalja, a 25 uglednih svjetskih intelektualaca, predvo\u0111ena nekolicinom nobelovaca, radilo je na tekstu. Jedan od autora, Aidan White, rekao je kako je Deklaracija lansirana kako bi se oja\u010dalo novinarstvo i o\u010distilo javno informacijsko okru\u017eenje.<\/p>\n

Tekst nije duga\u010dak. Na svega dvanaest stranica predstavljena su na\u010dela koja imaju za cilj da se promijeni medijsko okru\u017eenje te pobolj\u0161a novinarstvo. Preambula ka\u017ee da je komuniciranje i informiranje prostor koji pripada javnom dobru \u010dovje\u010danstva i stoga treba biti za\u0161ti\u0107eno.
\nSvjetski komunikacijski i informacijski prostor mora omogu\u0107iti slobodu izra\u017eavanja i mi\u0161ljenja, slobodu dostojanstvu, toleranciji i idealima razumijevanja.<\/p>\n

Znanje je nu\u017eno ljudskim bi\u0107ima da razviju svoje kapacitete, a pristup znanju, posebno znanju o stvarnosti, jest temeljno pravo. Politi\u010dka kontrola medija, pod\u010dinjavanje vijesti i informacija privatnim interesima, rastu\u0107i utjecaj korporativnih aktera koji su izmakli demokratskoj kontroli, online masovna dezinformacija, nasilje protiv novinara i urednika, i podcjenjivanje kvalitetnog novinarstva, ugro\u017eavaju primjenu prava na znanje.<\/p>\n

Svaki poku\u0161aj ograni\u010davanja tog prava, bez obzira je li to silom, tehnologijom ili legalnim sredstvima ujedno je ugro\u017eavanje prava na slobodu mi\u0161ljenja. Deklaracija sadr\u017ei i pet na\u010dela. To su pravo na informaciju, sloboda izra\u017eavanja, privatnost, odgovornost i transparentnost mo\u0107i.<\/p>\n

Pravo na informaciju zajam\u010deno je slobodnom razmjenom ideja i informacija temeljenih na faktografskoj istini. Vjerodostojna informacija nagla\u0161ava razmjenu slobode mi\u0161ljenja, po\u0161tovanje ostalih ljudskih prava i svih demokratskih praksi, uklju\u010duju\u0107i osloba\u0111anje, izbore, dono\u0161enje odluka i vjerodostojnost.<\/p>\n

Pravo na informaciju<\/strong> sadr\u017ei slobodu da se tra\u017ei, prihvati i pristupi valjanim informacijama. A informacija je valjana samo ako je slobodno prikupljena, procesuirana, i \u0161irena u skladu s na\u010delima prihva\u0107anja istine, pluralizma razli\u010ditih stavova o racionalnih metoda utvr\u0111ivanja i verificiranja \u010dinjenica.<\/p>\n

Sloboda izra\u017eavanja<\/strong> je temeljno pravo pojedinaca da se izraze, \u0161to uklju\u010duje i pravo da kritiziraju. Intelektualno vlasni\u0161tvo koje je primjenljivo samo u stvarala\u0161tvu i izumima ne smije stvarati zatvorene sustave u informacijskom i komunikacijskom okru\u017eenju. Privatnost je potrebna kako bi pojedinci mogli za\u0161tititi svoje pravo na privatnu informaciju ili komunikaciju. Privatnost se mo\u017ee naru\u0161iti samo u slu\u010daju da se mora utvrditi odgovornost pojedinaca u zlo\u010dinu. Odgovornost svih sudionika u javnoj raspravi jest klju\u010dno na\u010delo. Svi sudionici su odgovorni na svoje izra\u017eavanje, uklju\u010duju\u0107i sadr\u017eaje koje \u0161ire ili poma\u017eu u njihovoj diseminaciji.<\/p>\n

Transparentnost mo\u0107i<\/strong> je prisutna u javnoj ili privatnoj sferi i ona mo\u017ee svojom snagom neproporcionalno nadvisiti prava ljudi ili ideja. Transparentnost se mora osigurati na iskren i sustavni na\u010din.<\/p>\n

Deklaracija utvr\u0111uje i entitete koji kreiraju sredstva, te izgradnju mogu\u0107nosti i normi za informacije i komunikacije. Zada\u0107a entiteta su sljede\u0107e obaveze: odgovornost, politi\u010dka, ideolo\u0161ka i religiozna neutralnost, pluralizam, pouzdana informacija, transparentnog nadzora i integracija kreiranja. Pod entitetima podrazumijevaju se sve organizacije i pojedinci koji upravljaju medijskim okru\u017eenjem. Odgovornost mora biti sastavni dio oblikovanja raznih vrsta komuniciranja. Struktura informacija i njeno oblikovanje mora bit uskla\u0111eno s op\u0107im na\u010delima njihova utjecaja.<\/p>\n

Politi\u010dka, ideolo\u0161ka i religiozna neutralnost<\/strong> mora biti sastavni dio standarda slobode izra\u017eavanja i mi\u0161ljenja. Potrebno je po\u0161tovati politi\u010dku, ideolo\u0161ku i religioznu neutralnost kada strukturiramo informaciju i kreiramo komunikacijski prostor. Sustav koji distribuira informacije mora biti neutralan u odnosu na interese onih koji ih kontroliraju, s izuzetkom ogla\u0161avanja, koje pak mora biti jasno ozna\u010deno.<\/p>\n

Pluralizam<\/strong> \u0107e se omogu\u0107iti tako da se promoviraju sve razli\u010dite ideje i informacije. Metode kojima se informacije sortiraju, prezentiraju, indeksiraju i daje im se prvenstvo moraju omogu\u0107iti alternativna rje\u0161enja, te omogu\u0107iti pluralizam indeksacije i korisnikovu slobodu izbora.<\/p>\n

Pouzdana informacija<\/strong> \u0107e se omogu\u0107iti primjenom mehanizama koji je promi\u010du. Ti mehanizmi po\u010divaju na kriterijima razvidnosti, uredni\u010dke nezavisnosti, provjere podataka i trebaju biti uskla\u0111eni s eti\u010dkim na\u010delima.<\/p>\n

Transparentni nadzor<\/strong> mora onemogu\u0107iti da oni, koji imaju utjecaj, manipuliraju podacima. Treba omogu\u0107iti nadzor nad platformama, kao \u0161to su algoritmi, posredovanje i sponzoriranje sadr\u017eaja, prikupljanje osobnih podataka i sklapanje ugovora s vladama. Integracija kreiranja razli\u010ditih sadr\u017eaja mora se provesti \u0161to hitnije, a tada sve radnje moraju biti dostupne nadzoru.<\/p>\n

Poglavlje Mediji i novinarstvo je posebno zanimljivo u dana\u0161njem razumijevanju kori\u0161tenja dru\u0161tvenih mre\u017ea, gra\u0111anskog novinarstva, robotskog novinarstva i sli\u010dnih pojava. Dru\u0161tvena funkcija novinarstva je da je to “tre\u0107a strana kojoj vjerujemo”, kako za dru\u0161tvo, tako i za pojedince. Ona omogu\u0107uje uspostavu metode \u201cprovjere i ravnote\u017ee\u201c i omogu\u0107uje ljudima da u potpunosti participiraju u dru\u0161tvu. Uloga novinarstva nije samo da opisuje doga\u0111aje ve\u0107 da ih obja\u0161njava, ukazuje na promjene, op\u0161irno i uklju\u010divo, tako da javnost razlikuje bitno od nebitnog. Mora odra\u017eavati pozitivne i negativne aspekte ljudske djelatnosti i ukazati na konstruktivna rje\u0161enja va\u017enim izazovima<\/p>\n

Deontologija novinarstva<\/strong> je vrlo va\u017ena. Novinari ispunjavaju svoju dru\u0161tvenu ulogu kada su njihova prava za\u0161ti\u0107ena, kada mogu slobodno raditi i kada se po\u0161tuju njihove profesionalne du\u017enosti koje su definirane eti\u010dkim dokumentima novinarske profesije. Novinarstvo mogu prakticirati brojni sudionici, bez obzira na njihov status, i jesu li profesionalci ili ne.<\/p>\n

Novinari se moraju obavezati da rukuju informacijama na na\u010din da slu\u017ee javnom interesu i osnovnim na\u010delima javnosti. Ne smiju tretirati informaciju kao robu. Podatke moraju prikazati po\u0161teno, bez obzira na njihove osobne interese, predrasude i moraju odbaciti sve oblike sukoba interesa.<\/p>\n

Sloboda i sigurnost novinara je osnovni preduvjet ostvarivanja njihove dru\u0161tvene funkcije. Novinari moraju biti za\u0161ti\u0107eni od svih oblika nasilja, pritisaka i diskriminacije, protiv svih nasilnih legalnih procedura i protiv bilo kojeg poku\u0161aja koji bi naru\u0161io njihovu mogu\u0107nost da ispune svoju dru\u0161tvenu funkciju.<\/p>\n

Ure\u0111iva\u010dka nezavisnost omogu\u0107uje odbacivanje svakog oblika mo\u0107i i utjecaja na sadr\u017eaj medija, bilo da je do\u0161ao od politi\u010dkih, gospodarskih, crkvenih ili drugih centara mo\u0107i. Dr\u017eavni ili privatni sektor ne mo\u017ee utjecati na sadr\u017eaj i mije\u0161ati se u profesionalne prosudbe novinara.<\/p>\n

Odr\u017eivost novinarstva<\/strong> mora omogu\u0107iti dru\u0161tvo i to osiguranjem financijske odr\u017eivosti.<\/p>\n

I, na kraju, zaklju\u010dno poglavlje govori o me\u0111unarodnim okvirima za informiranje i demokraciju.<\/p>\n

Demokratska odgovornost za razvoj informiranja u isprepletenom me\u0111unarodnom okru\u017eenju, gdje informacije prelaze granice, zahtijeva kontinuirano prisustvo stru\u010dnjaka koji \u0107e adekvatno i uravnote\u017eeno mjeriti globalnu medijsku produkciju. Stvaranje ekspertne skupine uklju\u010duje njihovu neovisnost kako od tvrtki tako i od vlada. Treba im omogu\u0107iti istra\u017eivanje prakse i primjene osnovnih medijskih metoda, njihove gra\u0111e, normi i komuniciranja, i to na svakodnevnoj osnovi. Oni bi trebali redovito izvje\u0161tavati o svom radu.<\/p>\n

To je, ukratko, osnovni sadr\u017eaj Deklaracije. Vidljiv je poku\u0161aj da se reafirmiraju klasi\u010dne vrednote novinarstva, uloga masovnih medija u dru\u0161tvu te da se u javnost opet plasiraju to\u010dne, provjerene i odgovorne informacije.<\/p>\n

Ovakve deklaracije uvijek ostavljaju pitanje o tome koliko su realne i je li stanje u dru\u0161tvu sazrelo za promjene, te ho\u0107e li klju\u010dni igra\u010di prihvatiti predlo\u017eene mjere. Stanje novinarstva i potrebe za promjenama su evidentne i nema dvojbi o tome da se informativni sustav mora mijenjati. No, jesu li klju\u010dni igra\u010di spremni? Jesu li medijski moguli voljni odustati od ostvarivanja profita pod svaku cijenu? I, ho\u0107e li dru\u0161tvene mre\u017ee prihvatiti svoju odgovornost za \u0161irenje la\u017enih vijesti i dezinformacija?<\/p>\n

Budu\u0107nost \u0107e uskoro pokazati je li inicijativa dr\u017eava dovoljna za promjene ili \u0107e to biti samo jedan od dokumenata, poput Istanbulske konvencije ili Marake\u0161kog kompakta koji izazivaju trvenja ve\u0107 samom svojom pojavom.<\/p>\n

Uobi\u010dajena hrvatska neinformiranost<\/strong><\/p>\n

Deklaracija je nekidan krenula u \u017eivot ispra\u0107ena velikim rije\u010dima svjetske zajednice. Mi smo, po obi\u010daju, taj doga\u0111aj imali ispod na\u0161ih radara. Iako je u Parizu bio veliki broj hrvatskih novinara, saznali smo uglavnom tko je kraj koga stajao, koliko je trajalo rukovanje Trumpa i Putina, \u010duli Predsjednicu kako iz Pariza obja\u0161njava svoj (ne)odlazak u Marake\u0161, ali ni\u0161ta o Deklaraciji o informiranju i demokraciji.<\/p>\n

Prema informacijama koje su do\u0161le iz krugova Reportera bez granica te Ethical Journalism Network, me\u0111u tvorcima deklaracije nije bilo nikoga iz Hrvatske. De\u017eurne rodoljube mo\u017ee utje\u0161iti da nije bilo nikoga ni iz susjedstva, pa barem nismo gori od njih. Ho\u0107e li posrnulo novinarsko dru\u0161tvo (u trenutku pisanja ovog teksta HND se nije oglasio), niti neke druge organizacije ne\u0161to poduzeti, ostavljamo vremenu.<\/p>\n

Mo\u017eda bi vladine strukture koje stvaraju novu medijsku sliku Hrvatske mogle ne\u0161to koristiti? To ostavljamo njima. Mo\u017eda ipak shvate da je vrijeme za stvaranje kvalitetnijeg medijskog okru\u017eenja i reafirmacije novinarstva ve\u0107 pro\u0161lo, te da se kriza mora rje\u0161avati odmah, a ne odlagati rje\u0161enja. To je uloga dr\u017eave. Zemlje inicijatori Deklaracije su to shvatile. Ho\u0107e li i na\u0161a vlast to shvatiti?<\/p>\n

A nama ostaje gorak ukus kako je hrvatsko novinarstvo zaostalo, \u010dak i na razini saznanja o tome \u0161to se u profesiji doga\u0111a.<\/p>\n

Autor teksta Stjepan Malovi\u0107 je umirovljeni redovni profesor u trajnom zvanju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, dugogodi\u0161nji novinar i medijski stru\u010dnjak.<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodna Deklaracija o informiranju i demokraciji, koju je dvanaest zemalja usvojilo na Pari\u0161kom mirovnom forumu 11. studenoga lansira politi\u010dki proces kojim se daju demokratska jamstva za razvoj vijesti, informacija i slobode mi\u0161ljenja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256577","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256577"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256577\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}