{"id":256521,"date":"2018-11-13T08:31:28","date_gmt":"2018-11-13T07:31:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256521"},"modified":"2018-11-17T07:04:13","modified_gmt":"2018-11-17T06:04:13","slug":"sto-godina-od-kraja-prvog-svjetskog-rata-vrijedi-se-pitati-kako-ostvariti-ideale-ujedinjene-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/13\/sto-godina-od-kraja-prvog-svjetskog-rata-vrijedi-se-pitati-kako-ostvariti-ideale-ujedinjene-europe\/","title":{"rendered":"Kako ostvariti ideale ujedinjene Europe?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dragan Markovina<\/strong><\/p>\n

\"\"Zanimljiv projekt koji \u0107e upravo danas, 10.11.2018., na stotu godi\u0161njicu okon\u010danja Prvog svjetskog rata, u organizaciji Europske laboratorije demokracije do\u017eivjeti kulminaciju \u010ditanjem manifesta i progla\u0161enjem Europske Republike, upravo zbog apsolutnog momenta utopije ima potencijal otvoriti pitanje budu\u0107e perspektive politi\u010dkog razvoja Europe. Za\u010det putem crowdfunding kampanje, znakovitog imena \u2018Europski projekt balkona\u2019, budu\u0107i da \u0107e se manifest diljem Europe \u010ditati upravo s balkona kazali\u0161nih ili drugih javnih institucija, ovaj jasan politi\u010dki \u010din zapravo predstavlja o\u010diti odgovor moderne ljevice na uspon ksenofobne desnice, a u prvom redu na odnos prema izbjegli\u010dkom pitanju.<\/p>\n

To se jasno vidi iz samog teksta manifesta: \u201cProgla\u0161avamo da je svatko tko se trenutno nalazi u Europi stanovnik Europske Republike. Mi shva\u0107amo i prihva\u0107amo na\u0161u odgovornost za zajedni\u010dke tekovine Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i zala\u017eemo se da ona kona\u010dno postane stvarnost. Iz tog razloga, vrlo rado \u0107emo podijeliti na\u0161u teritoriju s onima koje smo tjerali s njihove i svatko tko \u017eeli mo\u017ee biti Europljanin. Europska Republika predstavlja prvi korak na putu prema globalnoj demokraciji. Europa sa\u010dinjena od dr\u017eava-nacija je propala\u201d.
\nTe\u0161ko ostvariv koncept Europske Republike<\/p>\n

\u201cVizija europske integracije je izdana. Bez politi\u010dke osnove, jedinstveno tr\u017ei\u0161te i euro su postali plijen neoliberalne agende koja je u suprotnosti s ciljevima dru\u0161tvene pravde. Europa zna\u010di ujedinjenje ljudi, a ne integraciju dr\u017eava, stoga suverenitet dr\u017eava treba zamijeniti suverenitet stanovnika. Europska Republika, kako je navedeno, zasnovana je na principu univerzalne politi\u010dke jednakosti bez obzira na nacionalnost i socijalnu i etni\u010dku pripadnost. Konstitutivni elementi Europske Republike su europski gradovi i regije. Do\u0161lo je vrijeme da se kulturna raznolikost Europe izrazi unutar okvira politi\u010dkog jedinstva.\u201d<\/p>\n

Ono \u0161to je svakome tko pro\u010dita manifest Europske Republike momentalno jasno je \u010dinjenica da on na svaki na\u010din ru\u0161i ideolo\u0161ke postavke Europske Unije, koriste\u0107i se pak kompletnim humanisti\u010dkim naslje\u0111em kao osobnom iskaznicom. Na pitanje radi li se o utopiji i idealu koji iz dana\u0161nje perspektive izgleda te\u0161ko dosti\u017ean, ako uop\u0107e, odgovor je naravno potvrdan. No, s druge strane, bez hrabrosti da se ponudi druk\u010dija vizija Europe, posebno ona koju jo\u0161 uvijek nismo iskustveno isprobali, izgledi da se desi bilo kakav pomak u pozitivnom smjeru, ravni su nuli.<\/p>\n

Kako odgovoriti na dana\u0161nje europske izazove?<\/p>\n

Sama Europa, njezin politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst se rapidno mijenjaju i sad ve\u0107 sasvim solidan broj ozbiljnih ljudi navodi to da sve izgleda kao tridesetih godina, u doba uspona nacizma. U takvim okolnostima poku\u0161aj obrane od aktualnih populisti\u010dkih politika pukim odr\u017eavanjem postoje\u0107eg stanja stvari, koje se k tome nisu ba\u0161 dokazale kao uspje\u0161ne, gotovo sigurno ne\u0107e polu\u010diti nikakav rezultat. Jednako kao \u0161to ga nije polu\u010dio istovjetan poku\u0161aj tridesetih godina. O tome uostalom najbolje svjedo\u010di rapidan pad popularnosti etabliranih konzervativnih i socijaldemokratskih stranaka. Pojednostavljeno govore\u0107i, na izazove modernog doba koje \u017eeli sru\u0161iti postoje\u0107i poredak, znatno se efikasnije mo\u017ee odgovoriti pozitivnom utopijom s druge strane.<\/p>\n

Koliko god to prihva\u0107anje svih koji do\u0111u, nadila\u017eenje koncepta nacionalnih dr\u017eava, povratak gradovima i regijama, tj. polisima i ujedinjenje ljudi umjesto dr\u017eava izgledalo totalno nerealno, treba se podsjetiti da je jo\u0161 do prije par godina isto tako nerealno izgledalo da \u0107e neke europske dr\u017eave jednostrano ignorirati zajedni\u010dke odluke, podizati bodljikave \u017eice na granicama i potpirivati histeriju protiv izbjeglica ili tjerati me\u0111unarodna sveu\u010dili\u0161ta iz zemlje, poku\u0161avati zabranjivati poba\u010daj i sli\u010dno. Stoga ne treba nimalo \u010duditi kako su ovu akciju podr\u017eali brojni europski intelektualci s ljevice, poput Antonija Negrije i Elfriede Jelinek ili od na\u0161ih Dubravke Ugre\u0161i\u0107 i Sre\u0107ka Horvata, o\u010dito svjesni da je druga\u010diji koncept ujedinjene Europe nu\u017ean. Ma koliko \u0161ira javnost i politi\u010dke elite \u0161utjele o tome.<\/p>\n

Telegram<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vizija europske integracije je izdana… Europa zna\u010di ujedinjenje ljudi, a ne integraciju dr\u017eava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256521","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256521"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256521\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}