{"id":256517,"date":"2018-11-16T16:27:33","date_gmt":"2018-11-16T15:27:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256517"},"modified":"2018-11-16T16:29:01","modified_gmt":"2018-11-16T15:29:01","slug":"odavde-do-vjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/16\/odavde-do-vjecnosti\/","title":{"rendered":"Odavde do Vje\u010dnosti"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Dragan Dragovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-156066\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/autoputevi-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" \/>U Crnoj Gori je veoma te\u0161ko napraviti \u010distu razdjelnicu izme\u0111u toga \u0161ta je to<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0<\/span>\u201c\u010disto\u201c politi\u010dka, a \u0161ta, recimo, ekonomska odluka. Ali, kad je rije\u010d o\u00a0autoputu Bar &#8211; Boljari, onda tu i nema ba\u0161 nikakve dileme; tu se radi o \u010disto politi\u010dkoj odluci. Jer, kad bi ( u toj odluci ) bilo imalo \u201c ekonomije i struke\u201c, taj put se zasigurno ne bi radio bar za neki ( malo podu\u017ei ) vremenski period. Recimo za narednih 20 godina.<\/p>\n<p>Crnoj Gori su mnogo vi\u0161e potrebne neke druge stvari nego ovaj put, \u010dija \u0107e cijena izradnje ( samo prve dionice ) iznositi ne manje od 1.3 milijardi eura. A za ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine tih tro\u0161kova ( 500 miliona eura ), mogla se uraditi takva putna infrastruktura koja bi mogla da \u201cpokrije \u201c sve potrebe Crnoj Gori za narednih 20 godina, i isto tako, mogla se uraditi i ona<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>dionica kroz kanjon Platije, tehni\u010dki izuzetno dobro, i jo\u0161 vi\u0161e atraktivno da bi doma\u0107e stanovni\u0161tvo, kao i turisti prolazili tom dionicom &#8211; sa velikim zadovoljstvom.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da se tu, nesumnjovo, radi o politickoj odluci, sva pitanja Komneni\u0107a onom Vujovi\u0107u<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>u emisiji \u201cNa\u010disto\u201c su bila uzaludna. Naime, oni nisu mogli nikako da se razumiju. Zasto? Pa zato sto su njih dvojica govorili na dva potpuno razlicita jezika. \u010cak i \u201c prevodilac\u201c Damjanovi\u0107 nije bio od<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>velike pomo\u0107i, jer je on, ustvari, govorio i razumio neki \u201ctreci\u201c jezik.<\/p>\n<p>Od tog Vujovi\u0107a nije se moglo ni o\u010dekivti ni\u0161ta drugo od onoga o \u010demu je pri\u010dao; od Damjanovi\u0107a isto tako. Pozivati se na struku ( o \u010demu stalno pri\u010da Vujovic, a i svi polii\u010dari, a naro\u010dito Brajovic ) je prili\u010dno smijesno &#8211;<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0 <\/span>da ne ka\u017eem neumjesno.<\/p>\n<p>U ovom su\u010daju, struka je bila i ostala samo tu da\u00a0 pronadje na\u010din kako da opravda i zavije tu politi\u010dku odluku u fini celofan. Jer, ako se radi ne\u0161to \u0161to se nikada ( \u201cu istoriji Crne Gore\u201c ) nije radilo, i ako se radi o \u201cprojektu stolje\u0107a\u201c, onda je o\u010digledno trebalo \u201cpotro\u0161iti\u201c bar par milona eura na anga\u017eovanje najve\u0107ih svjetskih eksperata ( u oblasti te struke, kao i u oblasti relevantnog prava). Dakle, treba biti veoma iskren pa re\u0107i da mi u Crnoj Gori nemamo nikoga ko se mo\u017ee smatrati svjetskim ekspertom u ovoj profesiji, a niti u relevantnoj pravnoj oblasti. Kao \u0161to znamo, biti svjetski ekspert zna\u010di, prje svega, biti priznat od strane svjetskih eksperata u toj oblasti i imati nesumnjive svjetske reference. Ne na\u0161e reference! ( po principu: ti mene serdare, a ja tebe vojvodo), nego isklju\u010divo svjetske!!!<\/p>\n<p>Pa zar nije bilo logi\u010dno &#8211; u tu svrhu &#8211; potrositi 1% od ugovorne sume, kako bi\u00a0 i projektni zadatak, i idejeno rje\u0161enje, i ugovor, i sve ostalo \u0161to tome pripada \u2026..bilo uradjeno na takvom visokom profesionalnom nivou koji ne daje \u201cKinezima\u201d ni najmanjeg prostora za bilo kakvo druga\u010dije tuma\u010denje ugovora. A ovako \u0107emo biti prinudjeni da platimo ( na kraju izradnje samo ove dionice ) preko 1.3 milijarde eura.<\/p>\n<p>U prilogu ove tvrdnje stoji i \u010dinjenica po kojoj bilo koji \u201cinostrani ugovor\u201c koji je Vlada bila zaklju\u010dila, na kraju je rezultirao time da smo mi uvjek ostajali \u201ckratkih\u201c rukava. Sjetimo se samo KAP-a. Pa upravo zbog toga ostaje na\u0161em premijeru i ostalim politi\u010darima samo da prijete \u201cdrugoj strani\u201c i to praznom pu\u0161kom.<\/p>\n<p>\u010cak nas je i Brajovi\u0107 ( koji je &#8211; valja pomenuti &#8211; zavr\u0161io Gradjevinski fakultet u Podgorici ) uvjeravao da smo mi ( bukvalno ) morali da prihvatimo ovakve idealne uslove finansiranja i izgradnje predmetnog autoputa, jer kako on ( Brajovi\u0107 ) ka\u017ee\u00a0 \u201ctakva ponuda se ne odbija\u201c.( Oni koji vole\u00a0 film \u201cKum\u201c znaju o \u010demu se tu radi ).<\/p>\n<p>Radi razja\u0161njenja, treba re\u0107i da: zavr\u0161iti gradjevinski fakultet je samo potreban ali ne i dovoljan uslov da bi se neko smatrao gradjevinskim in\u017eenjerom. U nekim zemljama Zapada ( SAD, Kanada, Britanija, Australja \u2026.), \u010dovjek koji diplomira, recimo, na gradjevinskom fakuletu nema zvanje in\u017eenjera sve dok ne ispuni odredjene uslove,\u00a0 izmedju ostalog i uslov aktivnog rada u inzenjerskoj praksi sa dobrim i provjerenim rezultatima ( obi\u010dno ne manje od 4 godine posle zavr\u0161etka fakulteta ). I dalje. da ne du\u017eim pricu, zvanje In\u017eenjera &#8211; u pomenutim dr\u017eavama &#8211; ne daje fakultet nego Asocijacija Profesionalnih In\u017eenjera. Tako, shodno tim uslovoma, Brajovi\u0107 ne bi mogao biti in\u017eenjer, jer &#8211; kao \u0161to je poznato &#8211; on se nikada nije bavio in\u017eenjerstvom.<\/p>\n<p>I sad samo da zaklju\u010dim: od \u201cugovaraca\u201d ( i sa na\u0161e i sa njihove strane) nikada\u00a0 se ne\u0107e saznati \u201cprava istina\u201c, a koja bi se mogla svesti na slede\u0107e, i to:1) put je iskljucivo politicka odluka;<\/p>\n<p>2) put je ekonomski neisplativ;<\/p>\n<p>3) cijena njegove izgradnje \u0107e biti ne manja od 1.300 miliona eura;<\/p>\n<p>4) zavr\u0161etak ove dionice puta ne\u0107e biti prije 2022;<\/p>\n<p>5) za\u00a0 pla\u0107anje kredita i ostalih obaveza Crna Gora ce stalno morati da odvaja novac iz bud\u017eeta;<\/p>\n<p>6) put i svi pripadaju\u0107i elementi ( mostovi, tuneli, prepusti, propusti, \u2026.) \u0107e se neregularno i veoma slabo odr\u017eavati, tako da \u0107emo, nakon samo nekoliko godina njegove eksploatacije, imati \u201cbolesnika u kuci\u201d, \u010dije stanje \u0107e se sve vi\u0161e pogor\u0161avati sa godinama. I \u0161to je najgore, generacije iza nas \u0107e ovaj \u201cprojekat stolje\u0107a \u201c nazivati jednim od \u201cnajve\u0107ih gre\u0161aka na\u0161e generacije\u201d, i tu\u00a0 na\u0161u neracionalu ambiciju, oni \u0107e veoma skupo pla\u0107ati- i to godinama.<span class=\"Apple-converted-space\">\u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Generacije iza nas \u0107e \u201cprojekat stolje\u0107a\u201c (Autoput Bar-Boljare) nazivati jednim od \u201cnajve\u0107ih gre\u0161aka na\u0161e generacije\u201d, i tu  na\u0161u neracionalu ambiciju, oni \u0107e veoma skupo pla\u0107ati &#8211; i to godinama<\/p>\n","protected":false},"author":3267,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-256517","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3267"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256517"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256517\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}