{"id":256454,"date":"2018-11-11T13:27:52","date_gmt":"2018-11-11T12:27:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256454"},"modified":"2018-11-11T14:41:33","modified_gmt":"2018-11-11T13:41:33","slug":"nasa-snimila-narandzasti-sjaj-oko-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/11\/nasa-snimila-narandzasti-sjaj-oko-zemlje\/","title":{"rendered":"NASA snimila narand\u017easti sjaj oko Zemlje"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/sjaj_nasa-300x185.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"185\" class=\"alignleft size-medium wp-image-256455\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/sjaj_nasa.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/sjaj_nasa-235x145.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/sjaj_nasa-75x46.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/sjaj_nasa-220x136.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Nebo iznad Zemlje zapravo nikada nije sasvim tamno. Gornji djelovi na\u0161e atmosfere sjaje u razli\u010ditim bojama, ali nama je to te\u0161ko vidljivo.<br \/>\nNASA je snimila fotografiju na kojoj se mo\u017ee vidjeti neobi\u010dan narand\u017easti sjaj oko Zemlje, pi\u0161e Science Alert. Na snimku se vidi &#8220;airglow&#8221; (sjaj atmosfere), o\u010daravaju\u0107a luminiscencija uzrokovana hemijskim reakcijama visoko u Zemljinoj atmosferi. ISS je narand\u017easti sjaj atmosfere snimio kada je prolazio na visini od 400 kilometara iznad Australije.<\/p>\n<p> Airglow se obi\u010dno javlja kada ultraljubi\u010dasto zra\u010denje sun\u010deve svjetlosti djeluje na atome azota i kiseonika u atmosferi. Atomi se tada &#8220;uzbude&#8221;, udaraju jedni u druge i tako stvaraju raznobojnu svjetlost.<\/p>\n<p>Kada se Zemlja gleda iz svemira, ona zbog tog sjaja izgleda kao da je umotana u prekriva\u010d blage svjetlosti koja je naj\u010de\u0161\u0107e zelene boje. Me\u0111utim, ponekad nas prekriva\u010d iznenadi i prika\u017ee se u drugoj boji, kao \u0161to se dogodilo u ovom slu\u010daju, prenosi index.hr. <\/p>\n<p>Ako se airglow posmatra sa Zemlje, podsje\u0107a na polarnu svjetlost (auroru borealis). Me\u0111utim, sjaj atmosfere se u mnogo\u010demu razlikuje od aurore. Kao prvo, sjaj je te\u017ee uo\u010diti, moramo ga gledati s mjesta gdje nema svjetlosnog zaga\u0111enja. Tako\u0111e, nije ograni\u010den na neko odre\u0111eno podru\u010dje, ve\u0107 se mo\u017ee vidjeti iz svih djelova svijeta.<\/p>\n<p>Osim \u0161to je predivan za posmatranje, airglow je zanimljiv nau\u010dnicima jer se pojavljuje ta\u010dno na granici Zemljine atmosfere i svemira. Uz to \u0161to mogu da prou\u010davaju razli\u010dite aspekte atmosfere, nau\u010dnici mogu da istra\u017euju na koje na\u010dine su vremenske prilike u atmosferi povezane s onima na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nebo iznad Zemlje zapravo nikada nije sasvim tamno. Gornji djelovi na\u0161e atmosfere sjaje u razli\u010ditim bojama, ali nama je to te\u0161ko vidljivo. NASA je snimila fotografiju na kojoj se mo\u017ee vidjeti neobi\u010dan narand\u017easti sjaj oko Zemlje, pi\u0161e Science Alert. Na snimku se vidi &#8220;airglow&#8221; (sjaj atmosfere), o\u010daravaju\u0107a luminiscencija uzrokovana hemijskim reakcijama visoko u Zemljinoj atmosferi. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":256455,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-256454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256454\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/256455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}