{"id":256386,"date":"2018-11-10T08:19:23","date_gmt":"2018-11-10T07:19:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256386"},"modified":"2018-11-10T08:19:54","modified_gmt":"2018-11-10T07:19:54","slug":"klimatski-pregovori-24-pokusaj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/10\/klimatski-pregovori-24-pokusaj\/","title":{"rendered":"Klimatski pregovori: 24. poku\u0161aj"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

\"\"“\u0160okirani smo da zemlja koja ima financijske i sve druge mogu\u0107nosti ne uspijeva ostvariti svoje klimatske ciljeve. Iz na\u0161e perspektive Njema\u010dka proizvodi kamenje spoticanja u klimatskim pregovorima, a ne predstavlja primjer pozitivnog vodstva kao \u0161to se ovdje dosad govorilo”, rekla je Christiane Averbeck, izvr\u0161na direktorica Klima-Allianze, mre\u017ee koja okuplja vi\u0161e od 120 njema\u010dkih organizacija \u2013 ne samo okoli\u0161nih, ve\u0107 i crkvenih, organizacija rada, mladih itd. – na ju\u010dera\u0161njom briefingu u njema\u010dkom Ministarstvu vanjskih poslova organiziranom uo\u010di po\u010detka nove me\u0111unarodne konferencije o klimatskim promjenama. COP24, 24. poku\u0161aj spa\u0161avanja uvjeta za \u017eivot \u010dovjeka na planetu, odr\u017eat \u0107e se u susjednoj Poljskoj, od 3. do 14. prosinca u Katowicama.<\/p>\n

Kako je podsjetila Averbeck, Njema\u010dka \u0107e prema procjenama proma\u0161iti vlastiti cilj smanjenja emisija do 2020. za \u010dak 12 posto. Najve\u0107e zasluge za to pripadaju rudnicima i termoelektranama na lignit koji su i trenutno jedna od glavnih tema u njema\u010dkoj javnosti, ponajvi\u0161e zbog rudnika u Hambachu kraj Kolna, \u0161umi koja je prerasla u simbol cijele klimatske rasprave u EU.<\/p>\n

Njema\u010dka je najve\u0107i zaga\u0111iva\u010d u EU te njene politike uvelike odre\u0111uju i smjer cijele Unije. A koliko je zadatak s kojima se svijet suo\u010dava u Katowicama, podsjetio je Hoesung Lee, predsjedavaju\u0107i Me\u0111unarodnog panela o klimatskim promjenama IPCC-a, organizacije koja je prije nekoliko tjedana predstavila iscrpan izvje\u0161taj o razlikama koje svijetu donosi zaustavljanje zagrijavanja na dvije granice spomenute u Pari\u0161kom sporazumu, 1,5 i 2 C.<\/p>\n

“Iako smo to i do sada znali, ovaj izvje\u0161taj znanstveno dokazuje i ne ostavlja vi\u0161e nikakvu sumnju da klimatske promjene ve\u0107 zna\u010dajno utje\u010du na ekosustav i brojne ljudske \u017eivote. Potvr\u0111eno je da su ljudske aktivnosti dovele do zagrijavanja koje ve\u0107 prelazi 1C u odnosu na predindustrijsko doba te, ako nastavimo ovako, da \u0107emo 1,5 C prije\u0107i izme\u0111u 2030. i 2050. I same do sada ve\u0107 emitirane emisije \u0107e nas dovesti gotovo do 1,5 C. Zato je sve \u0161to sada u\u010dinimo bitno, jer je svaki mali postotak zagrijavanja bitan i svaka mala ljudska akcija je va\u017ena. 1,5 C nije nemogu\u0107e ostvariti, ali zahtijeva fundamentalne promjene na svom poljima. Te promjene mogu i\u0107i ruku pod ruku i s drugim dru\u0161tvenim ciljevima, kao \u0161to su globalni ciljevi odr\u017eivog razvoja”, istaknuo je Lee.<\/p>\n

I ostanak unutar te \u017eeljene granice od 1,5 C i dalje uklju\u010duju velike rizike, podsjetio je Hans-Otto P\u00f6rtner, znanstvenik s njema\u010dkog instituta Alfred Wegner i jedan od autora IPCC-jevog izvje\u0161taja.<\/p>\n

“Ako ostanemo unutar 1,5 C granice, ne zna\u010di da smo u zoni ugode. To nije sigurna luka nego kompromis izme\u0111u onoga \u0161to se mora u\u010diniti i onoga \u0161to se mo\u017ee. Unutar zone 1,5 ve\u0107 smo ostali bez 70 do 90 posto koraljnih grebena, no na 2 C ostali smo bez njih 99%. O takvim je kompromisima ovdje rije\u010d. Isto tako, obalne erozije i poplave ostaju visokog rizika, no opet ipak manje nego kad je rije\u010d o 2C. Porast razine mora ve\u0107 prije 1,5 C prelazi svoju to\u010dku preokreta i naglo ubrzava”, ka\u017ee Portner.<\/p>\n

I Portner i Lee istaknuli su da \u0161to se du\u017ee \u010deka s radikalnim smanjenjem emisija, morat \u0107emo se vi\u0161e osloniti na tehnologije koje pohranjuju ugljik iz atmosfere. No, problem s tehnologijama poput Carbon Capture and Storage CCS je \u0161to one jo\u0161 uvijek nisu realnost i ne zna se ho\u0107e li i kada biti, tako da pri\u010de o dosti\u017enosti 1,5 C bez naglih i radikalnih smanjenja emisija nisu uvjerljive.<\/p>\n

“Samo znanje ne vodi u klimatsku akciju. \u010cesto navike i predrasude prevladavaju iako su jasne dobrobiti do promjene. Nadamo se da \u0107e na\u0161 izvje\u0161taj potaknuti svjetske \u010delnike i nas sve da se pokrenemo iz inercije na COP24 i krenemo u transformaciju potrebnu za ostanak u 1,5 C”, zaklju\u010dio je Lee.<\/p>\n

Jedno od europskih glavnih izazova te transformacije su regije gdje se uvijek vadi ugljen, smatra pak Michael Marten iz Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a, jedan od \u010dlanova njema\u010dke Komisije za ugljen, koja se bavi spornim pitanjem zatvaranja njema\u010dkih rudnika lignita.<\/p>\n

“Prevesti me\u0111unarodne ciljeve u nacionalne ciljeve nije lako. Mi moramo ne\u0161to u\u010diniti u vezi ugljena, ali tako da stanovni\u0161tvo ne pati. Ne smijemo zaboraviti dru\u0161tvene implikacije. To je kulturni proces transformacije”, rekao je Marten ustvrdiv\u0161i kako se radi o 20 tisu\u0107a radnih mjesta za koje komisija tra\u017ei rje\u0161enje u vidu “pravedne tranzicije”.<\/p>\n

Za\u0161to gotovo deset godina nakon slu\u017ebenog po\u010detka provo\u0111enja politike energetske transformacije, Energiewendea, u Njema\u010dkoj jo\u0161 uvijek nema plana za zatvaranje elektrana i rudnika koji najvi\u0161e zaga\u0111uju, onih na ugljen lignit, naj\u010de\u0161\u0107e se u njema\u010dkim medijima tuma\u010di jakim sindikatima i politi\u010dki problemati\u010dnim ukidanjem radnih mjesta. No, rije\u010d je o zemlji koja ima tisu\u0107e slobodnih radnih mjesta i financijske mogu\u0107nosti da zbrine ili prekvalificira radnike u rudnicima. Rijetko se spominju interesi korporacija poput njema\u010dkog energetskog diva RWE.<\/p>\n

“Bilo bi krivo pravednu tranziciju ograni\u010diti samo na par regija Europe. Milijuni ljudi \u017eive u zemljama u kojima nema dru\u0161tvene sigurnosti koja bi ubla\u017eila posljedice klimatskih promjena na njihove \u017eivote. Moramo gledati \u0161ire i priznati da klimatske promjene ve\u0107 utje\u010du na brojne regije koje se s time ne mogu nositi”, podsjetila je ipak Ingrid-Gabriela Hoven iz Ministarstva ekonomske suradnje i razvoja.<\/p>\n

O toj pravednoj tranziciji poljska vlada planira ve\u0107 na po\u010detku skupa u Katowicama 3. prosinca usvojiti deklaraciju, \u010dime “\u017eele dati poticaj COP24”, rekao je poljski veleposlanik u Njema\u010dkoj Andrzej Przylebski.<\/p>\n

Osim toga, najavio je, ambicije pregovora u Katowicama usmjerit \u0107e se na tri teme, moderna rje\u0161enja za promet, pravednu tranziciju industrijskih regija i odr\u017eivo \u0161umarstvo. No, dovoljno je sjetiti slu\u010daja Bialystok, posljednje pra\u0161ume u Europi i svjetske ba\u0161tine, u kojoj je poljska vlada dozvolila kr\u010denje \u0161ume, da posumnjamo u iskrenu \u017eelja poljske vlade za odr\u017eivim \u0161umarstvom, primjerice.<\/p>\n

Rasprava u njema\u010dkom ministarstvu vanjskih poslova pokazala je atmosferu kakva se mo\u017ee o\u010dekivati u Katowicama, od znanstveno jasnih upozorenja, preko manipulacija pojmovima kao \u0161to je pravedna tranzicija, do bezli\u010dnih govora iz koje izostaju ono \u0161to nas jedino mo\u017ee pomo\u0107i na ovoj to\u010dki, strast i emocija za prirodni svijet u cijelosti, uklju\u010duju\u0107i \u010dovjeka kao njegov dio.<\/p>\n

Ako Njema\u010dka sa svim svojim financijskim resursima, pa i sa \u0161irokom bazom gra\u0111anskih pokreta i tradicijom otpora poput antinuklearnog pokreta, treba jo\u0161 godine da bi prestala paliti najprljaviji ugljen, onda ne mo\u017eemo o\u010dekivati brzo zaustavljanje emitiranja stakleni\u010dkih plinova. A ako ne zaustavimo brzo emisije, na 1,5 C mogu nas vratiti jedino upitne i nerazvijene tehnologije spremanja ugljika s neznanim nuspojavama, \u0161to nas vodi samo na to da, unato\u010d tome \u0161to mogu\u0107nost ostanka u zoni kompromisa od 1,5 C teorijski jo\u0161 uvijek postoji, realno su \u0161anse za tako \u0161anse gotovo nikakve.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedno od europskih glavnih izazova te transformacije su regije gdje se uvijek vadi ugljen, smatra pak Michael Marten iz Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256386","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256386"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256386\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}