{"id":256287,"date":"2018-11-08T06:55:06","date_gmt":"2018-11-08T05:55:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256287"},"modified":"2018-11-08T07:08:49","modified_gmt":"2018-11-08T06:08:49","slug":"reagirati-na-mrznju-i-laz-je-imperativ-za-svakog-od-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/08\/reagirati-na-mrznju-i-laz-je-imperativ-za-svakog-od-nas\/","title":{"rendered":"Reagirati na mr\u017enju i la\u017e je imperativ za svakog od nas"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Sofija Kordi\u0107<\/strong><\/p>\n

Pribli\u017eila se oltaru za vrijeme mise, skinula kaput, ostala u grudnjaku i crnim hla\u010dama i kleknula. Na glavi je imala krunu od trnja, na tijelu napisano \u201dLjubav prema istini\u201d. Ispred nje je stajao prvi \u010dovjek \u010ce\u0161ke katoli\u010dke crkve kardinal Duka. Nakon pet minuta za\u0161titari su je izveli iz katedrale.<\/p>\n

Aneta Petani ima dvadeset i dvije godine. \u010cehinja je, katoli\u010dka vjernica i aktivistica. Opisani \u010din bio je njezin prosvjed protiv la\u017ei o Istanbulskoj konvenciji izre\u010denih za vrijeme propovijedi s oltara pra\u0161ke velebne goti\u010dke katedrale svetog Vida koju je pronio monsinjor Petr Pit\u2019ha 28. rujna na Dan \u010de\u0161ke dr\u017eavnosti.<\/p>\n

Oni koji valjda budu po\u0161tovali Istanbulsku konvenciju zavr\u0161it \u0107e u koncentracijskim logorima, usvajanjem Konvencije rasturit \u0107e se obitelji, homoseksualci \u0107e biti vladaju\u0107a klasa, roditeljima \u0107e pozatvarati djecu i ne\u0107e znati gdje su zavr\u0161ili, spol im se ne\u0107e odre\u0111ivati pogledom u genitalije, ljudi \u0107e biti u podre\u0111enijem polo\u017eaju od \u017eivotinja, ne\u0107e imati slobodu govora\u2026<\/p>\n

Ovo su samo neke od nebuloza koje je izrekao monsinjor Pit\u2019ha.<\/p>\n

On nije obi\u010dan sve\u0107enik; jedan je od najuglednijih \u010de\u0161kih crkvenih du\u017enosnika. Prije tri godine progla\u0161en je kapelanom njegove svetosti, bio je ministar obrazovanja devedesetih, ugledni je pedagog i osniva\u010d \u010de\u0161ke matemati\u010dke lingvistike, primio je sijaset nagrada za svoja djela.<\/p>\n

Prvi je reagirao \u010de\u0161ki teolog, filozof, psiholog, profesor na Karlovom sveu\u010dili\u0161tu i katoli\u010dki sve\u0107enik monsinjor Tom\u00e1\u0161 Hal\u00edk, poznat po tome \u0161to organizira zajedni\u010dke molitve katolika s budistima, muslimanima i \u017didovima, o\u0161tri je kriti\u010dar konzervativnog krila Katoli\u010dke crkve u \u010ce\u0161koj. Propovijed je nazvao skandaloznom politi\u010dkom i horor fantazmagorijom upozoravaju\u0107i usput da se dio Crkve pribli\u017eava fa\u0161izmu.<\/p>\n

Da Pit\u2019hu nije podr\u017eao kardinal Duka, \u010delnik KC u \u010ce\u0161koj i predsjednik \u010ce\u0161ke biskupske konferencije, njegov bi govor, prema rije\u010dima jednog politi\u010dkog komentatora, trebalo smatrati obi\u010dnim baljezganjem, ali nakon izri\u010dite kardinalove podr\u0161ke dobiva potpuno druga\u010diju te\u017einu, a prosvjed mlade aktivistice postaje gotovo revolucionaran \u010din u vrijeme kada smo prosvjede, gra\u0111ansku odgovornost i bunt sveli na gun\u0111anje na dru\u0161tvenim mre\u017eama. \u010cast izuzecima.<\/p>\n

\u201dMoj prosvjed je inspiriran pokretom Femen koji koristi tijelo za izra\u017eavanje stava, ali nisam to u\u010dinila ni za kakav pokret. Bila sam to ja, Aneta Petani. Moj prosvjed nije agresivan niti usmjeren protiv mise. Ja njime \u017eelim izraziti svoje duboko neslaganje s na\u010dinom kako se predstavnici \u010ce\u0161ke katoli\u010dke crkve odnose prema Istanbulskoj konvenciji\u201d, izjavila je Petani na dan svog prosvjeda 16. listopada.<\/p>\n

\u010ce\u0161ka je Istanbulsku konvenciju potpisala u svibnju 2016.godine kao jedna od posljednjih zemalja EU. Parlament je trebao ratificirati dokument ljetos, do kraja lipnja. Organizacije za prava \u017eena opetovano pozivaju politi\u010dare na ratifikaciju. \u010ce\u0161ki \u017eenski lobi podnio je kaznenu prijavu protiv re\u010denog sve\u0107enika za \u0161irenje la\u017enih i uznemiruju\u0107ih vijesti.<\/p>\n

U vrijeme kada jedna la\u017ena vijest na dru\u0161tvenim mre\u017eama ima ve\u0107u mo\u0107 od \u010dinjenica i argumentiranih tekstova istra\u017eiva\u010dkih novinara, u vrijeme kada se aktivistima za ljudska prava, posebno prava migranata i izbjeglica, prijeti smr\u0107u, kada su netolerancija i ravnodu\u0161nost prema nesre\u0107i drugih zahvatili ve\u0107inu dru\u0161tva, svaki gra\u0111anski iskorak je zvono za uzbunu i upozorenje da se trgnemo.<\/p>\n

Pro\u0161le je godine fotografija \u0161esnaestogodi\u0161nje \u010de\u0161ke djevojke, izvi\u0111a\u010dice Lucie Mysl\u00edkov\u00e9, koja se suprotstavila neonacistu koji urla na nju, na par dana postala svjetski simbol otpora desnom ekstremizmu. Fotografiju su objavili CNN, New York Times, Independent i Guardian.<\/p>\n

Za vrijeme prvomajskog prosvjeda neonacista u Brnu Lucie je bila u skupini koja je demonstrirala protiv neonacizma. Kad su se grupe pribli\u017eile jedna drugoj, jedan razjareni neonacist pri\u0161ao je Luciji i po\u010deo vikati na nju. Ona ga je mirno saslu\u0161ala. Urlao je o lojalnosti dr\u017eavi, svetosti granica i opasnosti od najezde izbjeglica i migranata. Odgovorila mu je da granice i dr\u017eave ne postoje kad je u pitanju ljudski \u017eivot.<\/p>\n

\u201dNisam se bojala. Da mi se ne\u0161to dogodilo, fizi\u010dke rane bi zarasle. Da sam \u0161utjela, rana u meni ne bi zacijelila. Moja je du\u017enost suprotstaviti se fa\u0161izmu, a neslaganje s fa\u0161izmom nije politi\u010dka stvar, ve\u0107 moralna odgovornost. Izvi\u0111a\u010di u\u010de djecu da tra\u017ee istinu i provjeravaju informacije\u201d, izjavila je Lucie \u010de\u0161kim medijima.<\/p>\n

\u010covjeka pro\u0111u \u017emarci i preplavi osje\u0107aj stida kada \u010dita ovakve re\u010denice iz usta \u0161esnaestogodi\u0161njakinje. Navikli smo da stariji usmjeravaju mla\u0111e. A stariji su se za\u010dahurili u svoje komforne zone misle\u0107i da \u0107e tako sa\u010duvati i sebe i djecu od mr\u017enje i zla.<\/p>\n

Svakodnevno smo svjedoci \u0161irenja la\u017ei i mr\u017enje. Mr\u017enja nas je preplavila, hipnotizirala, uspavala, mr\u017enja nam je postala normalna, obamrli smo, rijetko reagiramo.<\/p>\n

I u \u010ce\u0161koj i u Hrvatskoj.<\/p>\n

Bojimo se za svoju sigurnost i sigurnost bli\u017enjih. A reagirati na mr\u017enju i la\u017e je imperativ za svakog od nas, bilo \u010dime da se bavimo.<\/p>\n

Podlegnemo li \u0161utnji i slijeganju ramenima, budemo li \u010dekali da netko drugi odagna strah, neizvjesnost, da netko drugi glasa za nas, da netko drugi prosvjeduje, da netko drugi razobli\u010di la\u017e i pretvori mr\u017enju u solidarnost i empatiju, da netko drugi stane na stranu unesre\u0107enih i podigne svoj glas, mo\u017ee biti kasno. Postat \u0107emo i sami \u017ertve zbog ne\u010dinjenja.<\/p>\n

U Pragu sam upoznala Fedora G\u00e1la, ro\u0111enog u koncentracijskom logoru Terezin, sociologa i dokumentarista. G\u00e1l je neumorni gra\u0111anski aktivist, jedan od vo\u0111a bar\u0161unaste revolucije u Slova\u010dkoj, kojeg je nakon dolaska Vladimira Me\u010diara na vlast iz Bratislave izgnala antisemitska kampanja u Prag. Sada je redoviti sudionik na svim prosvjednim akcijama protiv neonacizma i mr\u017enje.<\/p>\n

Smatra da je dosta bilo govorancije i da je odavno do\u0161lo vrijeme da se konkretnim akcijama stane na stranu potencijalnih \u017ertava netolerancije i mr\u017enje. Ilustrirao je to primjerom sociologa i politi\u010dara Ivana Gabala.<\/p>\n

Kada su na fotografiju prva\u0161i\u0107a, uglavnom Roma, Arapa i Vijetnamaca iz grada Teplice, na dru\u0161tvenim mre\u017eama pojedinci reagirali prijetnjama direktorici \u0161kole i nastavnicima, pi\u0161u\u0107i o budu\u0107im teroristima, bacanju granate u razred sa \u0161estogodi\u0161njom i sedmogodi\u0161njom djecom i zazivaju\u0107i plinske komore, Gabal je organizirao akciju pod geslom \u201dOni njih u komore, a mi u \u0161kole\u201d i skupio respektabilnu sumu za stipendiranje romskih \u0111aka i podr\u0161ku napadnutoj djeci iz Teplica.<\/p>\n

Fedor G\u00e1l je \u010dovjek dijaloga i tolerancije. Prije dvije godine objavio je knjigu svoje desetogodi\u0161nje email prepiske sa mladim slova\u010dkim neonacistom. Kada sam ga pitala da li je dijalog urodio plodom, rekao mi je da mladi neonacist sad vjeruje u holokaust, ali da bismo u slu\u010daju rata svejedno bili na suprotnim stranama, s tim \u0161to bi vjerojatno po\u0161tedio njega i njegovu obitelj.<\/p>\n

Vjeruje da je dijalog neophodan, ali ne sa svima. Kada je krajem pro\u0161le godine \u010de\u0161ki karikaturalni ekstremni desni\u010dar Tomio Okamura, zadrti islamofob i protivnik imigracije, ina\u010de polu Japanac, ugostio \u201dzvijezde\u201d europske ekstremne desnice Marine Le Pen i Geerta Wildersa, G\u00e1l je na prosvjedima govorio protiv odr\u017eavanja me\u0111unarodnog skupa u Pragu na kojem sudjeluju zli ljudi \u201dkoji ne zaslu\u017euju dijalog, ni na\u0161u toleranciju\u201d.<\/p>\n

Ve\u0107 je na\u0161iroko i nadaleko poznato da predsjednik \u010ce\u0161ke Zeman raspiruje mr\u017enju, govori neistine i koristi rasisti\u010dku retoriku kad god i gdje god stigne. Svi su na to navikli, neki su ljuti, neki odmahuju rukom, neki klimaju glavama.<\/p>\n

Na proslavi 100 godina od osnutka \u010cehoslova\u010dke na kojoj je sudjelovao Zeman jedan trideset petogodi\u0161nji gra\u0111anin, ina\u010de povjesni\u010dar, Jakub Jare\u0161 je prije Zemanovog govora ustao i rekao: \u201dSramotan je predsjednik koji la\u017ee, sramotan je predsjednik koji ide uz dlaku diktatorskim re\u017eimima, sramotan je predsjednik koji se izruguje likvidacijama novinara\u201d.<\/p>\n

Jare\u0161 je medijima rekao kako nije mogu\u0107e vi\u0161e \u0161utjeti i praviti se da je sve u redu. \u201dPremda oko predsjednika postoji aura nedodirljivosti zbog njegove funkcije mi i dalje imamo svoju gra\u0111ansku odgovornost. Na viziji boljeg svijeta moramo raditi svi\u201d, izjavio je Jare\u0161.<\/p>\n

Ameri\u010dki povjesni\u010dar Timothy Snyder, stru\u010dnjak za srednju i isto\u010dnu Evropu i holokaust, je na kraju svoje knjige \u201dO tiraniji\u201d poru\u010dio: \u201dBudite hrabri koliko god mo\u017eete\u201d. Za nekog od nas hrabrost je govoriti naglas ono \u0161to mislimo, za neke od nas nije problem sko\u010diti u rijeku i spasiti utopljenika, za neke od nas je problem prisko\u010diti u pomo\u0107 kad grupa maltretira pojedinca. Snyder upravo zato potencira ono \u201dkoliko god mo\u017eete\u201d.<\/p>\n

Mo\u017eemo i moramo biti barem odgovorni. Moja prijateljica je prestala i\u0107i svojoj dugogodi\u0161njoj ginekologinji jer je izjavila da sve izbjeglice treba likvidirati.<\/p>\n

Ja sam prestala i\u0107i zubaru koji mi je rekao da su nevladine i humanitarne organizacije umislile da \u010dine dobro jer su produ\u017eile \u017eivotni vijek crncima donose\u0107i im cjepiva i sad se nemilosrdno razmno\u017eavaju i nadiru u Europu.<\/p>\n

Radnika koji je izjavio da on ne bi ubijao muslimansku djecu, ali bi pustio druge da to u\u010dine sam izbacila iz stana.<\/p>\n

Toliko mo\u017eemo u\u010diniti, toliko mo\u017eemo biti odgovorni. Pokazati im da im ne mo\u017ee sve pro\u0107i, da \u0107e trpjeti posljedice svog izopa\u010denog stava i izgovorene rije\u010di. U ovom slu\u010daju izgubit \u0107e klijente. Zeman i sli\u010dni bi tako trebali izgubiti bira\u010de i politi\u010dku mo\u0107.<\/p>\n

Suprug Anete Petani s po\u010detka pri\u010de je migrant iz Albanije. \u201dNe bih pre\u017eivjela to \u0161to je diktatura Envera Hod\u017ee u\u010dinila obitelji moga supruga, nikada ne bih zagovarala vrijednosti koje propagira ekstremna ljevica. Me\u0111utim, ako to zna\u010di suosje\u0107anje s ljudima u nevolji, s ljudima koji trebaju na\u0161u pomo\u0107, s ljudima koji su u pro\u0161losti mo\u017eda zgrije\u0161ili, ako to zna\u010di da volite i ako to sve zna\u010di da sam ja neomarksistica, onda sam ja ponosna neomarksistica\u201d, izjavila je Aneta u jednom novinskom razgovoru osvr\u0107u\u0107i se na zlobne komentare na ra\u010dun mu\u017ea migranta i njenog aktivizma koji protivnici nazivaju neomarksizmom.<\/p>\n

Slova\u010dka za razliku od \u010ce\u0161ke ima predsjednika humanista. Andrej Kyska smatra da nam se svima lo\u0161e pi\u0161e ako dopustimo zlu da dobije krila, ako ga budemo tolerirali, ako ne postavimo jasne granice mr\u017enji, ksenofobiji, rasizmu i ako sve to tuma\u010dimo demokracijom i izborima.<\/p>\n

\u201dU svakom od nas je malo an\u0111ela i malo \u0111avola. Budemo li u ljudima budili \u0111avola, to mo\u017ee prouzro\u010diti stra\u0161ne tragedije. Moramo stalno podsje\u0107ati \u0161to se doga\u0111alo u povijesti i prije svega ne dopustiti da se to ponavlja.\u201d<\/p>\n

Kako bi rekao Fedor G\u00e1l: \u201dDavno sam se pomirio s tim da nema svijeta bez rasizma i nacionalizma, ali ne mogu odustati od subverzije prema njima\u201d.<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201dDavno sam se pomirio s tim da nema svijeta bez rasizma i nacionalizma, ali ne mogu odustati od subverzije prema njima\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256287"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256287\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}