{"id":256171,"date":"2018-11-06T07:35:01","date_gmt":"2018-11-06T06:35:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256171"},"modified":"2018-11-06T07:39:13","modified_gmt":"2018-11-06T06:39:13","slug":"visepripadnost-identiteta-na-bosansko-hercegovacki-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/06\/visepripadnost-identiteta-na-bosansko-hercegovacki-nacin\/","title":{"rendered":"Vi\u0161epripadnost identiteta na bosansko-hercegova\u010dki na\u010din"},"content":{"rendered":"

Autor: Franjo \u0160ar\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Libanonsko-francuski pisac ro\u0111en u arapskoj vi\u0161ekonfesionalnoj kr\u0161\u0107anskoj obitelji Amin Maalouf u svojoj knjizi-eseju \u2018Ubila\u010dki identiteti \u2013 nasilje i potreba za pripadanjem\u2019 pisao je o \u201e\u010distim\u201c identitetima kao ubila\u010dkim identitetima, isti\u010du\u0107i nu\u017enost i spasonosnost vi\u0161epripadnosti. \u201eOno \u0161to \u010dini da sam ja ja, a ne neko drugi, jest to \u0161to sam na razme\u0111u dvije zemlje, dva ili tri jezika, nekoliko kulturnih tradicija\u201c, pi\u0161e Maalouf. \u201eUpravo to definira moj identitet.\u201c<\/p>\n

Lijepo je vidjeti da se ova va\u017ena i utjecajna studija \u010dita i u Bosni i Hercegovini, ili da su barem implicitno prisutne njezine ideje, posebno u politi\u010dkom \u017eivotu, pa tako imamo Ninu Bukejlovi\u0107, predsjednicu Omladine Srpske demokratske stranke (SDS) koja se na ovogodi\u0161njim izborima za Narodnu skup\u0161tinu Republike Srpske izjasnila kao Bo\u0161njakinja. Bo\u0161njak je i Denis \u0160uli\u0107, predsjednik Mladih SNSD-a, tako\u0111er takmac za Narodnu skup\u0161tinu RS-a. Nisu usamljeni u tome, tako se Goran Opsenica, kandidat HDZ-ove koalicije za Parlament Federacije BiH izjasnio kao Srbin.<\/p>\n

Nije to novina u BiH, od prvog izdanja Maaloufe knjige 1998. do danas evidentirani su mnogi slu\u010dajevi vi\u0161epripadnosti identiteta u bh. politici. Prije nekoliko godina to je dobro sa\u017eeo zastupnik u Skup\u0161tini Kantona Sarajevo Nermin Bjelak: \u201ePo nacionalnom izja\u0161njenju ja sam Srbin, po vjerskom musliman, \u010ditam i pi\u0161em bosanskim jezikom.\u201c Pri tome je bio najavio da \u0107e skupa sa svojim kolegama i sunarodnjacima Harisom Plehom i Rasimom Smaji\u0107em i\u0107i ako treba do Strasbourga kako bi za\u0161titili svoja ljudska prava. \u0160teta je \u0161to oni koji su ugro\u017eavali njihova prava nisu \u010ditali i shvatili Maaloufa, \u0161to su ostali ograni\u010deni unutar svojih sku\u010denih i jednoobraznih identiteta, ina\u010de bi vjerojatno razumjeli gospodina Bjelaka i druk\u010dije postupali.<\/p>\n

Dosta je bilo zafrkancije, naravno da na\u0161i politi\u010dki me\u0161etari ne \u010ditaju i naravno da ove situacije nisu malufovske. Goran Opsenica dobio je direktan mandat u parlamentu Federacije zahvaljuju\u0107i svome iznenada otkrivenom srpstvu od kojeg se ve\u0107 ogradio, premda je kao Hrvat trenutno na du\u017enosti ministra zdravstva, rada i socijalne za\u0161tite Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona. Sli\u010dni razlozi vodili su i Ninu Bukejlovi\u0107, s tim da bi i ona mogla imati problema s obzirom da se 2016. izjasnila kao Srpkinja, a \u201emijenjati nacionalni identitet u istom izbornom ciklusu nije dozvoljeno\u201c. Ne bude li Nini ipak dodijeljen mandat, on bi mogao pripasti Dodikovom omladincu Denisu \u0160uli\u0107u, no mediji su sugestivno objavili ime njegovog oca \u2013 Esad, \u0161to \u0107e re\u0107i da je re\u010deni odranije poznat kao Bo\u0161njak tako da tu problema nema.<\/p>\n

Sli\u010dni motivi vodili su prije \u010detiri godine gore navedeni trojac Srba muslimanske vjeroispovijesti iz Kantona Sarajevo \u2013 cilj su bile pozicije koje su po ustavu zagarantirane pripadnicima srpskog naroda. Sli\u010dno je postupio Nerkez Arifhod\u017ei\u0107, nekada\u0161nji savjetnik \u017deljka Kom\u0161i\u0107a, diplomat koji je posljednji ambasadorski anga\u017eman imao u Italiji \u2013 za te potrebe se izjasnio kao Hrvat kako bi ga Kom\u0161i\u0107 mogao poslati u Rim, i ostao je Hrvat do samog kraja mandata.<\/p>\n

Ove slu\u010dajeve je na efektan na\u010din prokomentirao kolumnist Dragan Bursa\u0107 na svom Facebooku:<\/p>\n

\u201eVidite, kako njih lijepo zaboli donji dio le\u0111a za nacionalnost, a \u0161to i bi kad je to ionako zabava za siroma\u0161ne. Jer kada ima\u0161 naredne \u010detiri godine mjese\u010dna primanja preko 5.500 KM, prioritet ti je kvalitetan sat, bunda, stan, zimovanje, nova kola… A ti se narode blentavi dijeli i glasaj za prodava\u010de magle.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Hrvat je i Edim Fejzi\u0107 iz Gora\u017eda i spominje se da bi on mogao biti delegat u Domu naroda kao predstavnik Hrvata iz Bosansko-podrinjskog kantona (BPK). Lijepo je vidjeti da su stranke iz Sarajeva veoma zabrinute za prava svih gra\u0111ana na svakom pedlju zemlje i nasekirane zbog ideje o druk\u010dijem izboru delegata u Dom naroda kojim bi se Hrvate iz BPK-a, njih ukupno 24 (dvadeset\u010detiri) po Popisu iz 2013., ostavilo bez predstavnika u Domu naroda. Osim ako iza svega toga ne stoji ne\u0161to drugo: \u017eelja da se sakupi 6 \u201esvojih\u201c Hrvata u Domu naroda, \u0161to je potrebni minimum za kontroliranje ve\u0107ine politi\u010dkih procesa, nakon \u0161to smo \u201ekroz ove izbore dobili (smo) dva \u010dlana Predsjedni\u0161tva koji \u0107e graditi BiH\u201c, da navedem rije\u010di Semira Efendi\u0107a, ekstremnog desni\u010dara iz Stranke demokratske akcije.<\/p>\n

Gledaju\u0107i na sve to malo distancirano i odmaknuto iz bh. politi\u010dke svakodnevnice, te zanemaruju\u0107i motivaciju preleta\u010da iz jednog naroda u drugi, a vidjeli smo koja je, takve pojave su interesantne i mogu se gledati i kao jedna vrsta subverzivne djelatnosti spram nakaradnog sistema. Tko, uostalom, mo\u017ee utvrditi da li je netko Srbin, Hrvat ili Bo\u0161njak i da li se tako osje\u0107a ili ne osje\u0107a, u jednom ili drugom momentu, tokom jednog ili drugog izbornog ciklusa? Osim toga, da postavim pitanje srpskim i hrvatskim \u201esvojata\u010dima\u201c slavnih li\u010dnosti \u2013 opet isti\u010dem: zanemaraju\u0107i opisanu motivaciju preleta\u010da \u2013 ako su Ivo iz Travnika i Me\u0161a iz Tuzle priznati Srbi, za\u0161to to ne bi mogli biti Rasim i Haris iz Sarajeva ako \u017eele; ako je Mehmedalija iz Stoca Hrvat, onda to mo\u017ee biti i Edim iz Gora\u017eda ako tako \u017eeli? Za\u0161to jednima odricati istu mogu\u0107nost koju su iskoristili pojedinci poput velikog Srbina Emira Kusturice i velikog Hrvata Zlatka Hasanbegovi\u0107a?<\/p>\n

(Jedna digresija osobne prirode: Pisac ovih redova je od svoje punoljetnosti pri razli\u010ditim izja\u0161njavanjima skupio zavidnu kolekciju razli\u010ditih nacionalnost\u00ee ina\u010de autohtonih na Apeninima, Balkanu i Bliskom istoku, no razlika u motivaciji je jasna: neki to rade da se zajebavaju sa sistemom, a neki da zajebu sistem. Lako se prepoznaju po visini pla\u0107e.)<\/p>\n

Ono \u0161to je dobro u svemu tome jest da se vidi kako su etni\u010dke kategorije imaginarne i fluidne i kako su to prije svega politi\u010dke kategorije i slu\u017ee za ostvarivanje politi\u010dke mo\u0107i unutar etni\u010dki zasnovanog poretka, da parafraziram rije\u010di Jasmina Hasanovi\u0107a, asistenta na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu, od koga prepisujem zavr\u0161nu re\u010denicu: \u201eNe samo da su se pokazale kao politi\u010dka ko\u010dnica, ta\u010dke sukoba i spoticanja, ve\u0107 su etni\u010dke kategorije ogolile svoju ideolo\u0161ku namjeru i izgubile svoju svrhu\u201c.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Etni\u010dke kategorije su imaginarne i fluidne<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-256171","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256171"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256171\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}