Njema\u010dka kancelarka Angela Merkel obilje\u017ei\u0107e 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata u Francuskoj, dok \u0107e predsjednik Njema\u010dke Frank-Valter \u0160tajnmajer biti u Londonu na ceremoniji u Vestminsterskoj opatiji zajedno s britanskom kraljicom Elizabetom Drugom, javlja Beta.<\/p>\n
Dok \u0107e njema\u010dki zvani\u010dnici obilaziti evropske gradove nekada njema\u010dke ratne neprijatelje, u samoj Njema\u010dkoj nisu predvi\u0111ene komemoracije 11. novembra kada je prije 100 godina postignuto primirje koje je dovelo do zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata u kojem je stradalo oko dva miliona vojnika i oko \u010detiri miliona ranjeno.<\/p>\n
Njema\u010dki parlament naredne nedjelje obilje\u017ei\u0107e istovremeno 100 godina od progla\u0161enja prve Njema\u010dke republike, kao i 80 godina od “Kristalne no\u0107i”, pogroma Jevreja u nacisti\u010dko doba. Povodom 29 godina od pada Berlinskog zida u parlamentu bi\u0107e organizovana i izlo\u017eba “1914-1918 – Ni tada, ni sada, nikada”.<\/p>\n
Za Njema\u010dku 11. novembar 1918. nije zna\u010dio mir kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kraj Prvog svjetskog rata je doveo do pobune i uli\u010dnih nemira izme\u0111u pristalica ekstremne ljevice i ekstremne desnice. Taj datum je doveo do kraja monarhije, do godina hiperinflacije, siroma\u0161tva i gladi koji su stvorili uslove 1933. godine za dolazak nacista na vlasti.<\/p>\n
U\u017easno naslje\u0111e Holokausta i masovno uni\u0161tavanje u Drugom svjetskom ratu jednostavno su bacili sijenku na sve ostalo u Njema\u010dkoj, izjavio je istori\u010dar Danijel \u0160enpflug. U knjizi “Svijet na ivici” (A Wolrd on Edge), istori\u010dar je istra\u017eivao neposredne posljedice rata kroz pri\u010de i perspektive pojedinaca.<\/p>\n
“Ne mo\u017ee se sve svesti na jednostavnu \u010dinjenicu da je jedna zemlja pobijedila a druga izgubila rat. Njema\u010dka je zemlja koja svoju nacionalnu pri\u010du opisuje kroz poraz poslije 1945, a ne poslije 1918. godine”, rekao je istori\u010dar.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima u Njema\u010dkoj se kraj Prvog svjetskog rata \u010dak gleda kroz prizmu Adolfa Hitlera i Holokausta, kao i neposrednog poslijeratnog perioda koji je doveo do utopizma sa pokretima koji promovi\u0161u idealisti\u010dke vizije mira i demokratije. Me\u0111utim, desni\u010darski utopizam doveo je do ra\u0111anja fa\u0161izma.<\/p>\n
Iako u Njema\u010dkoj ne\u0107e biti dr\u017eavnih i nacionalnih komemoracija, neke manifestacije bi\u0107e ipak odr\u017eane. Istorijski muzej u Berlinu organizuje izlo\u017ebu, a u nekim crkvama najavljene su vjerske slu\u017ebe.<\/p>\n
Njema\u010dko Ministarstvo inostranih poslova saop\u0161tilo je da \u0107e 11. novembra u 11.00 kao i u Francuskoj i Velikoj Britaniji zvoniti zvona.<\/p>\n
Primirje su 11. novembra 1918. godine u 11 \u010dasova potpisale Njema\u010dka i savezni\u010dke snage u vagonu u \u0161umi u Kompjenju u Francuskoj, \u010dime je zavr\u0161en Prvi svjetski rat.<\/p>\n
“Zvono c\u0301e zvoniti u znak po\u0161te za vi\u0161e od 17 miliona \u017ertava Prvog svjetskog rata i kao apel za prekograni\u010dno razumijevanje i pomirenje”, navelo je njema\u010dko ministarstvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Njema\u010dka kancelarka Angela Merkel obilje\u017ei\u0107e 100 godina od kraja Prvog svjetskog rata u Francuskoj, dok \u0107e predsjednik Njema\u010dke Frank-Valter \u0160tajnmajer biti u Londonu na ceremoniji u Vestminsterskoj opatiji zajedno s britanskom kraljicom Elizabetom Drugom, javlja Beta. Dok \u0107e njema\u010dki zvani\u010dnici obilaziti evropske gradove nekada njema\u010dke ratne neprijatelje, u samoj Njema\u010dkoj nisu predvi\u0111ene komemoracije 11. novembra […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-256085","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256085","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256085"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256085\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}