{"id":256054,"date":"2018-11-03T19:27:26","date_gmt":"2018-11-03T18:27:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256054"},"modified":"2018-11-03T19:27:26","modified_gmt":"2018-11-03T18:27:26","slug":"zemljotresi-koji-su-ostavili-trag-na-planetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/03\/zemljotresi-koji-su-ostavili-trag-na-planetu\/","title":{"rendered":"Zemljotresi koji su ostavili trag na planetu"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/zemljotres.jpg\" alt=\"\" width=\"259\" height=\"194\" class=\"alignleft size-full wp-image-96930\" \/>Potres je pojava koja se naj\u010de\u0161\u0107e manifestuje kao pomicanje ili podrhtavanje tla, a ponekad mo\u017ee dovesti i do pucanja Zemljine kore, \u010dime pored tragi\u010dnih scenarija mo\u017ee da do\u0111e i do potpune izmjene Zemljine povr\u0161ine.<\/p>\n<p>Tako se pro\u0161le sedmice nakon sna\u017enog zemljotresa od 6,4 stepena gr\u010dko ostrvo Zakintos pomjerilo za najmanje tri centimetra ka jugozapadu. No, ovaj zemljotres nije jedini koji je potpuno izmijenio Zemljinu povr\u0161inu. Osim njega, veliki trag na ovu planetu ostavili su zemljotresi u Japanu, Nepalu, Italiji&#8230;.<\/p>\n<p>Zakintos<\/p>\n<p>Posljednji razorni zemljotres desio se protekle sedmice kod litice Mizitres, gdje se nalaze poznate pe\u0107ine. Stijene koje su pokrivale zemlju zbog zemljotresa su se pomjerile i stvorile pla\u017eicu koja prije nije postojala.<\/p>\n<p>To je zaklju\u010deno na osnovu digitalne obrade i analize radarskih snimaka koje je napravio satelit EU i ESA Sentinel-1 servisa &#8220;Kopernikus&#8221;, rekao je Atanasios Ganas, direktor sektora za istra\u017eivanje na Institutu za geodinamiku Atinske nacionalne opservatorije. Pomjeranje je prete\u017eno uo\u010deno na horizontalnom nivou, dok vertikalno pomjeranje nije primije\u0107eno.<\/p>\n<p>Ganas je rekao da nau\u010dnici trenutno ispituju da li je zemljotres izazvao pomjeranja i u okolnim oblastima. Gr\u010dki Zavod za geodinamiku saop\u0161tio je da je potres ja\u010dine 6,4 stepena, koji je registrovan u 1.54 po lokalnom vremenu, pogodio oblast oko 50 kilometara ju\u017eno od Zakintosa, nakon \u010dega je uslijedio niz umjerenih naknadnih potresa.<\/p>\n<p>Osjetio se i u drugim dijelovima Gr\u010dke, pa \u010dak i u Italiji, Malti, Albaniji i Libiji. Epicentar je registrovan u Jonskom moru, oko 130 kilometara jugozapadno od Patrasa na Peloponezu, svega 14 kilometara ispod morskog dna, saop\u0161tio je Ameri\u010dki geolo\u0161ki zavod.<\/p>\n<p>Atina<\/p>\n<p>Pored Zakintosa, Gr\u010dku je tako\u0111e izmijenio zemljotres ja\u010dine 6,8 stepeni po Rihteru 2014. godine, kada se ostrvo Limnos, u Egejskom moru, pomjerilo za pet centimetara. Atinski nau\u010dnici su ovo saop\u0161tili nakon istra\u017eivanja i analize podataka sa GPS stanica. Epicentar zemljotresa je bio ispod morskog dna, izme\u0111u ostrva Samotrakija, Imbros i Limnos. Prema tim analizama, ostrvo Limnos se pomjerilo za pet centimetara u pravcu jugozapada.<br \/>\nMont Everest<\/p>\n<p>Osim tople Gr\u010dke, razorni zemljotres ja\u010dine 7,8 stepeni po Rihteru je 2015. godine pomjerio zvani\u010dno najvi\u0161i vrh na svijetu &#8211; Mont Everest za cijela tri centimetra jugozapadno. Ovo pomjeranje se desilo nakon sna\u017enog zemljotresa koji je u aprilu te godine pogodio i razorio Nepal.<\/p>\n<p>Prije zemljotresa se Mont Everest u periodu od 10 godina pomjerio 40 centimetara sjeveroisto\u010dno. Osim toga, planina je &#8220;porasla&#8221; za tri centimetra u istom periodu. Zemljotres je izazvao lavinu na Mont Everestu, koja je usmrtila 16 ljudi. Dva zemljotresa, koja su se dogodila 25. aprila i 12. maja 2015. godine, odnijela su \u017eivote 8.700 ljudi u Nepalu, uzrokovali su klizi\u0161ta i uni\u0161tili pola miliona domova.<\/p>\n<p>Hiljade ljudi su ostale bez skloni\u0161ta samo nekoliko sedmica prije sezone monsunskih ki\u0161a. Drugi zemljotres ja\u010dine 7,3 stepena po Rihteru nije pomjerio planinu.<\/p>\n<p>Centralna Italija<\/p>\n<p>Zemljina povr\u0161ina u nekim podru\u010djima u Italiji potonula je ili se podigla do 70 centimetara nakon zemljotresa od 6,5 stepeni po Rihteru, koji je 2016. godine pogodio centralnu oblast te zemlje.<\/p>\n<p>Satelitski snimci pokazali su da je zemljotres promijenio krajolik povr\u0161ine ve\u0107e od 130 kilometara kvadratnih. Najvi\u0161e pomjeranja tla bilo je u blizini gradi\u0107a Norcije, koji je samo \u0161est kilometara od epicentra. Nakon zemljotresa registrovano je jo\u0161 oko 1.100 manjih udara, uklju\u010duju\u0107i 19 \u010dija je magnituda bila izme\u0111u \u010detiri i pet stepeni, te 240 magnitude izme\u0111u tri i \u010detiri stepena, objavio je Nacionalni zavod za geofiziku i vulkanologiju. U zemljotresu koji je pogodio centralnu Italiju hiljade ljudi su ostale bez krova nad glavom. Osjetio se u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, a to je bio najsna\u017eniji zemljotres koji je od 1980. pogodio Italiju, jednu od seizmi\u010dki najaktivnijih zemalja u svijetu.<\/p>\n<p>Japan<\/p>\n<p>Nakon razornog zemljotresa 2011. u Japanu, ja\u010dine 8,9 stepeni Rihterove skale, Zemlja se okre\u0107e malo br\u017ee, dan je postao kra\u0107i, a glavno japansko ostrvo Hon\u0161u se pomjerilo za 2,4 metra. Ovaj zemljotres je bio jedan od pet najja\u010dih ikad izmjerenih, kad je u petak, 11. marta 2011. godine, napuklo morsko dno na du\u017eini od 400 kilometara sjeverno od japanskog ostrva Hon\u0161u. Oslobodila se golema koli\u010dina energije, koja je ubrzala Zemljinu rotaciju i izazvala najve\u0107e pomjeranje kontinenta posljednjih vijekova. Potres je pomjerio osu Zemljine rotacije za oko \u010detiri in\u010da, a na italijanskom Institutu za geofiziku i vulkanologiju precizirano je da je to najve\u0107e pomjeranje od 1960. godine kada se desio zemljotres u \u010cileu. Brzina okretanja Zemlje se pove\u0107ala, tako da je dan sada kra\u0107i za revolucionarnih 1,8 mikrosekundi (milioniti dio sekunde), saop\u0161tili su iz NASA laboratorije u Pasadeni.<\/p>\n<p>O zemljotresima<\/p>\n<p>Potresi od pet do 5,9 stepeni umjereni su zemljotresi, oni uzrokuju \u0161tetu na slabijim gra\u0111evinama, a dogodi ih se oko 800 godi\u0161nje. Slijede jaki potresi, od \u0161est do 6,9 stepeni, koji mogu izazvati \u0161tetu u naseljenim podru\u010djima i do 160 kilometara od epicentra. Njih bude oko 120 godi\u0161nje. Od sedam do 7,9 stepeni su veliki potresi, koji uzrokuju ozbiljnu \u0161tetu na velikim podru\u010djima. Takvi se dogode u prosjeku 18 puta godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Legenda<\/p>\n<p>Tokom istorije u raznim kulturama postojala su razna obja\u0161njenja kako nastaje zemljotres&#8230; Afri\u010dki stanovnici vjerovali su da je to posljedica kihanja ili \u010de\u0161anja velikog diva, na \u010dijoj glavi se nalazi Zemlja. U Mongoliji do njega dolazi ako se \u017eaba koja dr\u017ei svijet na glavi pomakne. Stari su ga hindusi obja\u0161njavali umorom jednog od osam slonova koji nose svijet, a stanovnici Sibira vjerovali su da do njega dolazi kada se psi prepuni buva koji vuku Zemlju odlu\u010de po\u010de\u0161ati.<\/p>\n<p>nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Potres je pojava koja se naj\u010de\u0161\u0107e manifestuje kao pomicanje ili podrhtavanje tla, a ponekad mo\u017ee dovesti i do pucanja Zemljine kore, \u010dime pored tragi\u010dnih scenarija mo\u017ee da do\u0111e i do potpune izmjene Zemljine povr\u0161ine. Tako se pro\u0161le sedmice nakon sna\u017enog zemljotresa od 6,4 stepena gr\u010dko ostrvo Zakintos pomjerilo za najmanje tri centimetra ka jugozapadu. No, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-256054","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=256054"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/256054\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=256054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=256054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=256054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}