{"id":256005,"date":"2018-11-02T17:26:53","date_gmt":"2018-11-02T16:26:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=256005"},"modified":"2018-11-02T17:26:53","modified_gmt":"2018-11-02T16:26:53","slug":"dobar-clanak-prilika-da-se-unaprijedi-zastita-zrtava-nasilja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/11\/02\/dobar-clanak-prilika-da-se-unaprijedi-zastita-zrtava-nasilja\/","title":{"rendered":"Dobar \u010dlanak prilika da se unaprijedi za\u0161tita \u017ertava nasilja"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Maja Rai\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\u201cSvaki lo\u0161 \u010dlanak o nasilju u porodici, propu\u0161tena je prilika da se pomogne u sprje\u010davanju novih \u017ertava\u201d, slogan je kampanje pokrenute u Velikoj Britaniji u cilju pobolj\u0161anja medijskog izvje\u0161tavanja o nasilju u porodici i ubijenim \u017eenama \u2013 \u017ertvama partnera zlostavlja\u010da.<\/p>\n

I medijsko izvje\u0161tavanje o nasilju prema \u017eenama i nasilju u porodici u Crnoj Gori zahtijeva, ako ne kampanju, a ono makar jasne smjernice kako ne bi doprinosilo ukorijenjenim mitovima o nasilju, svaljivanju krivice na \u017ertve, minimiziranju posledica nasilja i jo\u0161 ve\u0107oj ugro\u017eenosti \u017ertava i njihovih porodica.<\/p>\n

Napredak postoji, ali senzacionalizam i dalje dominira<\/strong><\/p>\n

Iako je u \u0161tampanim medijima postignut odre\u0111eni napredak po pitanju za\u0161tite privatnosti \u017ertava, medijske naslove o nasilju prema \u017eenama i ubistvima \u017eena jo\u0161 uvijek karakteri\u0161e senzacionalizam i povr\u0161nost, svojevrsna normalizacija, pa i romantizacija nasilja, koju obilato potkrepljuju naslovi tekstova o partnerskom nasilju poput: \u201cLjubavna tragedija potresla Crnu Goru\u201d, ili \u201cFatalna ljubav\u201d, kakvi se mogu vidjeti na na\u0161im portalima. Tu su i primjeri \u201cistra\u017eiva\u010dkog\u201d novinarstva koji, umjesto da se bave istorijatom nasilja i postupanjem nadle\u017enih institucija u vi\u0161estruko prijavljivanim slu\u010dajevima koji su zavr\u0161ili ubistvima \u017eena, zadr\u017eavaju se na opservacijama kom\u0161ija i poznanika, tipa: \u201cX. je bio ludo zaljubljen u Y\u201d, \u201cBio je tih i povu\u010den \u010dovjek, dobar kom\u0161ija\u201d, ili komentarima statusa sa socijalnih mre\u017ea, poput: \u201cX. je na svom Fejsbuk profilu zadnjih dana ostavljao emotivne statuse, otkrivaju\u0107i da je zaljubljen, ali da se osje\u0107a poti\u0161teno\u201d, ili Vidno utu\u010den pisao je \u201cako je grijeh \u0161to te volim, neka mi se to nikada ne oprosti\u201d. Na ovaj na\u010din mediji pothranjuju empatiju prema nasilniku i udaljavaju pa\u017enju od njegove odgovornosti, predstavljaju\u0107i ga kao nemo\u0107nu \u017ertvu sopstvene ljubavi i emocija. Opsesivna ljubomora se predstavlja kao izraz romanti\u010dne ljubavi, a zapravo je prora\u010dunata i veoma \u010desta taktika kojima nasilnici nastoje da kontroli\u0161u svoje \u017ertve. Naime, potreba za potpunom kontrolom jedan je od uzroka partnerskog nasilja prema \u017eenama i nasilja u porodici. Partnersko nasilje je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih oblika nasilja prema \u017eenama, \u010diji su pravi uzrok patrijarhalna uvjerenja o partnerskom odnosu i submisivnoj ulozi \u017eene u porodici i dru\u0161tvu. Posledice ovakvih novinskih napisa najbolje se o\u010dituju u necenzurisanim komentarima \u010ditalaca koji nasilnika predstavljaju kao nekoga ko je \u201c\u010duvao porodicu\u201d ili bio izazvan pona\u0161anjem \u017ertve. Ni komentari pojedinih medijski zastupljenih stru\u010dnjaka, kriminologa, advokata, ne doprinose ispravnoj percepciji uzroka nasilja. Tako se u njihovim komentarima mogu na\u0107i termini \u201czlo\u010din iz strasti\u201d ili zaklju\u010dci da \u201cubica ne mo\u017ee da obuzda svoje emocije\u201d, iako su primjeri ubistava \u017eena pokazali\u00a0 da\u00a0 su ih nasilnici\u00a0 godinama zlostavljali, uhodili i pa\u017eljivo planirali svoje postupke koji su prethodili ubistvu.<\/p>\n

Rijaliti programi doprinose prihvatanju nasilja kao normalnog i neizbje\u017enog<\/strong><\/p>\n

Normalizaciji nasilja posebno doprinose vizuelni prikazi scena nasilja i \u201crijaliti\u201d emisije u kojima se nasilje prema \u017eenama de\u0161ava redovno i neka\u017enjeno. Da stvar bude gora, ovi su sadr\u017eaji dostupni svim uzrastima, zamijenili su obrazovne programe i ne podlije\u017eu nikakvoj regulaciji. Apeli \u017eenskih organizacija da se ukinu programi koji emituju takve sadr\u017eaje, ostali su bez odgovora, jer \u201cru\u017ei\u010dasta\u201d etika ne poznaje odgovornost.<\/p>\n

Zabrinjava i izvje\u0161tavanje medija o seksualnom nasilju prema \u017eenama. De\u0161ava se da mediji iznose privatne detalje iz \u017eivota \u017ertava i da slu\u010dajeve u kojima nisu obezbije\u0111eni dokazi, karakteri\u0161u kao la\u017eno prijavljivanje, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da u Crnoj Gori ne postoje krizni centri za \u017ertve i odgovaraju\u0107i protokoli koji bi obezbijedili efikasnije dokazivanje. Time pothranjuju mit o la\u017enom prijavljivanju\u00a0 iako dostupna\u00a0 istra\u017eivanja (Fisher, Cullen i Turner, 2000; Williams, Siegel i Pomeroy 2000.)\u00a0 pokazuju da izme\u0111u 90-95 procenata slu\u010dajeva seksualnog nasilja ostane neprijavljeno policiji, da se la\u017ene prijave de\u0161avaju u svega 2-5 odsto prijavljenih slu\u010dajeva. Prema poslednje istra\u017eivanju u Crnoj Gori, 74% \u017eena nikada nikome nije reklo za do\u017eivljeno seksualno nasilje (UNDP, 2017). Zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi gdje su mediji objavili puno ime i prezime \u017ertava, \u0161to je u suprotnosti sa eti\u010dkim Kodeksom novinara\/ki Crne Gore, ali i sa odredbama Zakona o za\u0161titi od nasilja u porodici.<\/p>\n

Iskorak Uprave polcije u za\u0161titi identiteta i integriteta \u017ertve<\/strong><\/p>\n

Da izvje\u0161tavanje u ovoj oblasti nije te\u0161ko unaprijediti, svjedo\u010di i nedavni pozitivan primjer iz Uprave policije, \u010dija je Slu\u017eba za odnose s javno\u0161\u0107u, nakon reakcije\u00a0 Centra za \u017eenska prava, odustala od objavljivanja \u010dak i onih detalja koji su u skladu sa zakonom, ali u crnogorskim prilikama mogu nepotrebno izlo\u017eiti \u017ertvu. Tako se u nedavnom, hvale vrijednom saop\u0161tenju Uprave policije, navodi slede\u0107e : \u201cRadi za\u0161tite identiteta i integriteta o\u0161te\u0107ene i \u010dinjenice da je maloljetna, policija nije saop\u0161tila detalje kao \u0161to su grad u kome se desio doga\u0111aj, prebivali\u0161te osumnji\u010denog, inicijale o\u0161te\u0107ene ili druge podatke na osnovu kojih bi \u017ertva mogla da bude prepoznata i dodatno viktimizovana\u201d. Na medijima je da odole objavljivanju informacija koje dobiju od \u201cneimenovanih policijskih izvora\u201d\u00a0 i da se zadr\u017ee na zvani\u010dnim saop\u0161tenjima poput ovog.<\/p>\n

Kako izvje\u0161tavanjem pomo\u0107i \u017eenama?<\/strong><\/p>\n

Preporuka koje mogu olak\u0161ati novinarski posao o izvje\u0161tavanju o ovoj osjetljivoj temi , a ujedno pomo\u0107i da se unaprijedi za\u0161tita \u017ertava:<\/p>\n