{"id":255839,"date":"2018-10-31T09:05:23","date_gmt":"2018-10-31T08:05:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255839"},"modified":"2018-10-31T09:41:33","modified_gmt":"2018-10-31T08:41:33","slug":"sos-montenegro-da-li-se-bar-nalazi-pred-katastrofom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/31\/sos-montenegro-da-li-se-bar-nalazi-pred-katastrofom\/","title":{"rendered":"SOS Montenegro: Da li se Bar nalazi pred katastrofom?"},"content":{"rendered":"

\"\"SOS Montenegro, udru\u017eenje gra\u0111ana iz Bara, upozorilo je na mogu\u0107e posljedice dolaska broda za seizmi\u010dno istra\u017eivanje, posebno zbog toga \u0161to \u201coni koji su dali koncesije za istra\u017eivanje nafte i gasa nemaju odgovor na pitanje do \u010dega \u0107e dovesti ove radnje na seizmolo\u0161ki ekstremno osjetljivom crnogorskom primorju\u201d.<\/p>\n

\u201cPrema informacijama sa kojim raspola\u017eemo, na jednom od magacina Luke Bar, gdje se skladi\u0161ti tzv. \u2018B materija\u2019, prije izvjesnog vremena pojavile su se pukotine na zidovima. U konkretnom magacinu skladi\u0161ti se, uglavnom, privredni eksploziv. Me\u0111utim, nije nam poznato u kakvom je stanju magacin gdje je deponovan tzv. pirotehni\u010dki materijal, po stru\u010dnoj klasifikaciji, slabije razorne mo\u0107i. U jednom od susjednih magacina, koliko nam je poznato, smje\u0161teno je i nekih dvadeset vagona sa strelja\u010dkom i artiljerijskom municijom, \u010dija krajnja destinacija su Ujedinjeni Arapski Emirati. S obzirom da se radi o jedinstvenom skladi\u0161nom prostoru, gra\u0111enom prije vi\u0161e od 50 godina specijalno za tu namjenu, nije isklju\u010deno da je i na njihovoj konstrukciji do\u0161lo do odre\u0111enih o\u0161te\u0107enja. Da te fizi\u010dke promjene nijesu ni malo naivne, govori \u010dinjenica da su ti objekti, s obzirom na njihovu namjenu, tokom gradnje znatno oja\u010dani, jer su predvi\u0111eni da izdr\u017ee razne ekstremne situacije.<\/p>\n

Postavlja se pitanje da li su ova o\u0161te\u0107enja povezana sa pukotinama koje su se, tako\u0111e, pojavile i na jednom od rezervoara za gorivo, zbog \u010dega je obustavljena i dalja eksploatacija kamena za izvoz sa Volujice?\u201d, pitaju iz SOS Montenegro u tekstu objavljenom na njihovoj FB stranici.<\/a><\/p>\n

Ovo udru\u017eenje podsje\u0107a na to da su na karti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju prikazani epicentri 420 zemljotresa koji su se dogodili u Crnoj Gori i okolini tokom 1979. godine sa magnitudom M>3.0., od kojih je onaj katastrofalni od 15. aprila indiciran strelicom i oznakom M=7.0<\/p>\n

\u201cS obzirom na navedeno, potrebno je hitno sazvati sjednicu lokalne samouprave u Baru, koja \u0107e od Vlade Crne Gore zahtijevati stopiranje najavljenog istra\u017eivanja, sve dok se ne utvrde okolnosti u vezi navedenog i izvr\u0161i procjena stvarnog uticaja na crnogorsko primorje.<\/p>\n

Da li zbog nezaja\u017eljive pohlepe vlastodr\u017eaca rizikujemo da Bar postane svojevrsna Atlantida? Da nestane pod morem prije nego osjetimo blagodeti nafte i gasa i kako je to biti \u0161eik!?\u201d, predla\u017eu i upozoravaju iz SOS Montenegro.<\/p>\n

Iz Uprave za ugljovodonike je saop\u0161teno da u novembra po\u010dinju 3D seizmi\u010dka istra\u017eivanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

SOS Montenegro, udru\u017eenje gra\u0111ana iz Bara, upozorilo je na mogu\u0107e posljedice dolaska broda za seizmi\u010dno istra\u017eivanje, posebno zbog toga \u0161to \u201coni koji su dali koncesije za istra\u017eivanje nafte i gasa nemaju odgovor na pitanje do \u010dega \u0107e dovesti ove radnje na seizmolo\u0161ki ekstremno osjetljivom crnogorskom primorju\u201d. \u201cPrema informacijama sa kojim raspola\u017eemo, na jednom od magacina […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-255839","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255839","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255839"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255839\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255839"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255839"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255839"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}