{"id":255790,"date":"2018-10-30T07:10:08","date_gmt":"2018-10-30T06:10:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255790"},"modified":"2018-10-30T07:10:08","modified_gmt":"2018-10-30T06:10:08","slug":"u-pustinji-neoliberalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/30\/u-pustinji-neoliberalizma\/","title":{"rendered":"U pustinji neoliberalizma"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"\"Otkako je prije 27 mjeseci ve\u0107ina bira\u010da u Velikoj Britaniji na referendumu izglasala izlazak iz Evropske unije, zemlju su zahvatila neprekidna politi\u010dka previranja i glavinjanja, mu\u010dna pregovaranja o tome kako napustiti EU a ipak u njoj ostati, pozivi na novi referendum ili prijevremene parlamentarne izbore, pa i mogu\u0107nost da se izme\u0111u Republike Irske i Sjeverne Irske u budu\u0107nosti isprije\u010di granica Evropske unije. Velika Britanija trebala bi EU napustiti za manje od \u0161est mjeseci, no agoniziraju\u0107a natezanja prepuna najrazli\u010ditijih emocija sugeriraju da \u0107e se pregovori produ\u017eiti jer na kocki su novac, trgovina, granice i \u017eivoti britanskih dr\u017eavljana koji \u017eive i rade u EU-u i obrnuto.<\/p>\n

Caroline Lucas iznosi podatak da je u Brightonu prvi put u sto godina zabilje\u017eeno usporavanje rasta \u017eivotnog vijeka, naro\u010dito \u017eena. Tro\u0161kovi \u017eivota u Britaniji godinama rastu, dok su prosje\u010dna primanja 800 funti manja nego prije deset godina<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

 <\/p>\n

Pregovori na najvi\u0161im politi\u010dkim razinama donekle su zasjenili uzroke Brexita, a konzervativna vlada premijerke Therese May fokusirala se na iznala\u017eenje na\u010dina kako da zemlja iza\u0111e iz EU-a i istovremeno ostane \u0161to sli\u010dnija onome \u0161to je bila kao njezina \u010dlanica. Opozicijski laburisti Jeremyja Corbyna u bitno su \u010dvr\u0161\u0107em doticaju sa stvarno\u0161\u0107u pa Brexit vide kao \u0161ansu da se britansko dru\u0161tvo sistemski promijeni, da ubudu\u0107e bude manje nejednako, nepravedno i neoliberalno.<\/p>\n

S obzirom na to da je Brexit po svojim reperkusijama prvoklasni politi\u010dki potres u novijoj povijesti Velike Britanije i Evropske unije, napravljeno je iznena\u0111uju\u0107e malo sustavnih analiza tog doga\u0111aja, a jedna od njih, naslovljena \u2018Uzroci i rje\u0161enja za Brexit\u2019, objavljena je u rujnu ove godine, u izdanju organizacije Compass \u2013 Zajedno za dobro dru\u0161tvo, uz podr\u0161ku Fondacije Otvoreno dru\u0161tvo i londonske podru\u017enice Zaklade Friedrich Ebert. Ni u ovom slu\u010daju nije, me\u0111utim, u pitanju rad koji bi se mogao svrstati u znanstvenu analizu, a \u010dini se da ni njegovi autori nisu imali takve pretenzije. Dapa\u010de, radi se o kolekciji kratkih eseja fokusiranih na svakodnevni \u017eivot obi\u010dnih gra\u0111ana, na najni\u017eim razinama politi\u010dkog \u017eivota, tamo gdje se Brexit neprimjetno kalio godinama prije nego \u0161to je eksplodirao u referendumu. Autori eseja su novinari, aktivisti, stru\u010dnjaci za podru\u010dja od zelene ekonomije do lokalne autonomije, uz zna\u010dajan broj biv\u0161ih i sada\u0161njih \u010dlanova Laburisti\u010dke stranke. A budu\u0107i da je i sam Brexit bio koktel najrazli\u010ditijih \u2018kolektivnih, privatnih i osobnih motiva\u2019, kako ih je opisao predsjednik Compassa Neal Lawson, tako i labava, neznanstvena struktura ovog istra\u017eivanja odgovara prirodi doga\u0111aja koji je nemogu\u0107e u potpunosti kvantificirati i sistematizirati.<\/p>\n

Ipak, kako navodi i Lawson, iz \u0161ume uzroka mogu\u0107e je izvu\u0107i tri dominantne teme \u2013 ekonomiju, stanje javnih usluga te demokraciju i politi\u010dku kulturu \u2013 a za sve njih ovi su autori ponudili niz rje\u0161enja koja bi, ukoliko bi se sva implementirala, dovela do dubinskih promjena u funkcioniranju britanskog dru\u0161tva. Upadljivo je i pozivanje na slu\u0161anje i sura\u0111ivanje s onima koji su glasali za izlazak iz EU-a, kako te ljude ne bi prigrlila populisti\u010dka desnica, a od konkretnih politi\u010dkih rje\u0161enja najve\u0107i konsenzus me\u0111u autorima postignut je u pitanju daljnje decentralizacije odnosno prijenosa \u0161to vi\u0161e ovlasti na ni\u017ee razine upravljanja (devolucija). Pritom se svi autori sla\u017eu da je Brexit izraz opravdanog revolta britanskih gra\u0111ana, a naro\u010dito radni\u010dke klase koja je, kako pi\u0161e koordinatorica u Compassu Frances Foley, u referendumu vidjela priliku da \u2018nametne svoju mo\u0107, dovede u pitanje autoritet i zahtijeva puno po\u0161tovanje\u2019.<\/p>\n

Velik broj tekstova u publikaciji napisan je gotovo reporta\u017eno, kako bi se oslikao pejza\u017e problema i briga, a \u010desto i predrasuda koje mu\u010de britanske gra\u0111ane. U uvodnom eseju Renata Cuk i Manos Moschopoulos iz Otvorenog dru\u0161tva tako navode da su, razgovaraju\u0107i s ljudima koji \u017eive izvan Londona, stalno slu\u0161ali pri\u010de o dr\u017eavljanima EU-a koji se useljavaju u gradske stanove dok se britanske obitelji iz njih izbacuju, o migrantima koji rade za manje pla\u0107e pa oni ostaju bez posla, o ljudima koji se osje\u0107aju isklju\u010denima iz procesa odlu\u010divanja dok im je kampanja za izlazak iz EU-a obe\u0107avala da \u0107e \u2018ponovno preuzeti kontrolu\u2019.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 John Trickett opisao je jork\u0161irsko selo u kojemu \u017eivi i u kojemu je \u2018neoliberalizam duboko zagrizao\u2019 pa tamo vi\u0161e nema ni knji\u017enice ni pubova ni du\u0107ana, \u0161kole su bankrotirale, bolnice samo \u0161to nisu, a mladi koji ne odu mogu se zaposliti samo u skladi\u0161tima<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

John Harris, novinar \u2018Guardiana\u2019 koji je tri godine radio videopriloge za emisiju \u2018Bilo gdje osim u Westminsteru\u2019, opisao je naselje Collyhurst u sjevernom Manchesteru u kojemu 7000 ljudi \u017eivi bez dje\u010djeg igrali\u0161ta, s najbli\u017eim bankomatom do kojega moraju putovati autobusom i lokalnim identitetom koji izmi\u010de pred nezaustavljivom gentrifikacijom. Harrisov opis Collyhursta samo je jedan u nizu tekstova koji se bave stanjem zapu\u0161tenog postindustrijskog sjevera Engleske, podru\u010dja u kojem su pozivi za napu\u0161tanje EU-a naro\u010dito glasno odjeknuli, pa tako zastupnica Zelenih iz Brightona Caroline Lucas iznosi podatak da je upravo u biv\u0161oj industrijskoj regiji prvi put u sto godina zabilje\u017eeno usporavanje rasta \u017eivotnog vijeka, naro\u010dito \u017eena. \u2018To je ljudska cijena vladinih politika pogonjenih individualizmom, korporativnim profitom i prezirom prema javnom sektoru\u2019, pi\u0161e Lucas pa dalje navodi da tro\u0161kovi \u017eivota u zemlji godinama konstantno rastu, dok su prosje\u010dna primanja 800 funti manja nego prije deset godina, tako da su gra\u0111ani du\u017eni 19 milijardi funti nepla\u0107enih ra\u010duna.<\/p>\n

Komisija za socijalnu mobilnost, pi\u0161e dalje Lucas, izra\u010dunala je da su svih 30 regija Velike Britanije u kojima su mogu\u0107nosti za socijalnu mobilnost najmanje glasale za izlazak iz EU-a te da se sedam od deset najsiroma\u0161nijih regija u sjevernoj Evropi nalazi upravo u Velikoj Britaniji i svih sedam su tako\u0111er premo\u0107no glasale za izlazak. Unato\u010d tome, tvrdi ova autorica, vlada Brexit koristi kako bi \u2018promovirala upravo onu ideologiju koja je i dovela do ovog nereda\u2019, \u2018ameri\u010dki san koji ljudima govori da je siroma\u0161tvo osobni neuspjeh i poti\u010de ih da upiru prstom i okrivljavaju druge\u2019. Lucas predla\u017ee da se pla\u0107e CEO-a u kompanijama ograni\u010de na najvi\u0161e deset puta ve\u0107e od onih koje imaju najmanje pla\u0107eni radnici, devoluciju ovlasti na regije i gradove jer je Britanija \u2018jedna od najcentraliziranijih dr\u017eava na svijetu\u2019 te ukidanje Doma lordova i njegovu zamjenu izabranim drugim domom parlamenta koji bi fizi\u010dki bio smje\u0161ten na zapu\u0161tenom sjeveru zemlje.<\/p>\n

Citiraju\u0107i E. M. Forstera, koji je zapisao da Englezi \u2018nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dko osim engleskog jezika\u2019, laburisti\u010dki zastupnik John Trickett opisao je pak jork\u0161irsko selo u kojemu \u017eivi i u kojemu je \u2018neoliberalizam duboko zagrizao\u2019 pa tamo vi\u0161e nema ni knji\u017enice ni pubova ni du\u0107ana, \u0161kole su bankrotirale, bolnice samo \u0161to nisu, rudnici su odavno zatvoreni, a mladi koji ne odu mogu se zaposliti samo u skladi\u0161tima. I Trickett poziva na ja\u010danje ovlasti lokalnih zajednica putem gra\u0111anskih Ustavnih konvencija, jednako kao i njegova strana\u010dka kolegica Lisa Nandy, koja smatra da \u2018izlje\u010denje mo\u017ee donijeti samo istinska devolucija\u2019.<\/p>\n

Nandy pi\u0161e o razlikama izme\u0111u velikih gradova te gradi\u0107a i sela, gdje su prvi mahom glasali za ostanak u EU-u, a drugi za izlazak. Ona smatra da su u pitanju \u2018dvije Engleske\u2019, koje su prije 40 godina imale vi\u0161e ili manje uskla\u0111ena mi\u0161ljenja o zajedni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, imigraciji, socijalnoj sigurnosti i pravima LGBT osoba, dok se danas u svim tim pitanjima me\u0111u njima prostire jaz. Ovo su mjesta, pi\u0161e ona, \u2018koja Westminster ne vidi kao probleme koje treba rije\u0161iti, ve\u0107 kao resurse koje treba iskoristiti\u2019, zbog \u010dega se smanjuje njihova prometna povezanost, ukidaju javne usluge i uni\u0161tava zeleni pojas uslijed urbanizacije, dok se kultura u potpunosti zanemaruje pa tako \u2018Vije\u0107e za umjetnost na svakih osam funti koje daje Islingtonu (u\u017ei London, op. a.) potro\u0161i samo jednu funtu na cijeli biv\u0161i rudarski pojas Engleske\u2019.<\/p>\n

Politi\u010dki savjetnik laburista Luke Murphy u eseju o goru\u0107em problemu nedostatka dostupnog stanovanja zala\u017ee se za autonomiju lokalnih zajednica pri dono\u0161enju odluka o izgradnji socijalnih stanova, a Atul Hatwal, direktor organizacije Migration Matters, predla\u017ee da se \u010dak i kvote za primanje izbjeglica i imigranata spuste na ni\u017ee razine vlasti, \u010dime bi se, smatra on, \u2018krajnje desnim agitatorima\u2019 izbio iz ruku argument da politi\u010dki establi\u0161ment lokalnim zajednicama name\u0107e odluke o imigraciji.<\/p>\n

U eseju pod naslovom \u2018Univerzalne temeljne usluge\u2019 Andrew Percy iz Instituta za globalni prosperitet ide jo\u0161 dalje pa predla\u017ee da se sve odluke o socijalnim uslugama \u2013 od stanovanja preko besplatnog gradskog prijevoza do besplatnog pristupa internetu \u2013 devolucijom tako\u0111er prepuste regijama i op\u0107inama, dok biv\u0161i laburisti\u010dki ministar John Denham isto tra\u017ei za Englesku koja, kako ka\u017ee, pati od \u2018dvostrukog demokratskog deficita\u2019 jer je \u2018jedini dio Velike Britanije \u010diju unutarnju politiku odre\u0111uje britanska vlada\u2019.<\/p>\n

U dijelu publikacije posve\u0107enom ekonomiji naveden je niz statistika koje pokazuju da je Velika Britanija regionalno izrazito nejednaka, primjerice ona da je londonska ekonomija za vrijeme financijske krize rasla tri, a sjeveroistoka zemlje jedan posto, te da je izme\u0111u 1970. i 2008. godine udio financijskih usluga u ukupnoj ekonomiji narastao sa 16 na 32 posto, dok se udio proizvodnje smanjio sa 32 na 12 posto. Pritom se \u010dak 70 posto ukupne ekonomske aktivnosti financijskog sektora odvija na jugu Engleske, s Londonom kao sjedi\u0161tem te industrije. Zbog nejednakosti u dohotku troje autora zalo\u017eilo se za uvo\u0111enje univerzalnog temeljnog dohotka, pri \u010demu svi oni napominju da to ne mo\u017ee biti rje\u0161enje za sve aspekte socijalne sigurnosti, ali se njime, kako pi\u0161e aktivistkinja Barb Jacobson, simboli\u010dki potvr\u0111uje jednakost svih gra\u0111ana, \u0161to onda utje\u010de na \u2018na\u010din na koji ljudi osje\u0107aju sebe i odnose se prema drugima\u2019.<\/p>\n

Esej \u2018Pogled iz \u0160kotske\u2019 zastupnika \u0160kotske nacionalne stranke (SNP) Tommyja Shepparda mogao bi poslu\u017eiti kao svojevrsna potvrda teza ostalih autora jer su sve 32 izborne jedinice u \u0160kotskoj glasale protiv izlaska iz EU-a. Izuzev obalnog podru\u010dja sjeveroistoka, tvrdi Sheppard, gdje ribari i poljoprivrednici neprijateljski gledaju na EU direktive koje reguliraju ta podru\u010dja, \u0160koti su mahom zadovoljni koristima od \u010dlanstva u Evropskoj uniji. \u010cinjenica, tvrdi on, da je svih pet stranaka u parlamentu zbilo redove oko tog pitanja onemogu\u0107ila je rasizmu i ksenofobiji da \u2018zadobiju politi\u010dki legitimitet\u2019, dok je postojanje nacionalnog parlamenta i jake autonomije sprije\u010dilo zna\u010dajniju pojavu populisti\u010dke desnice. Stoga i esej iz \u0160kotske pokazuje da daljnja decentralizacija, naro\u010dito u Engleskoj kao jedinoj britanskoj regiji bez vlastitog parlamenta, postaje op\u0107eprihva\u0107ena ideja o kojoj \u0107e se u budu\u0107nosti sve vi\u0161e raspravljati.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U publikaciji \u2018Uzroci i rje\u0161enja za Brexit\u2019 novinari, aktivisti, stru\u010dnjaci i \u010dlanovi Laburisti\u010dke stranke pi\u0161u o \u017eivotu obi\u010dnih gra\u0111ana Velike Britanije, me\u0111u kojima se Brexit kalio godinama prije nego \u0161to je eksplodirao u referendumu, u kojemu je naro\u010dito radni\u010dka klasa vidjela priliku da \u2018nametne svoju mo\u0107, dovede u pitanje autoritet i zahtijeva puno po\u0161tovanje\u2019<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":205203,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-255790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255790"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255790\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/205203"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}