{"id":255751,"date":"2018-10-29T14:29:29","date_gmt":"2018-10-29T13:29:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255751"},"modified":"2018-10-29T20:18:39","modified_gmt":"2018-10-29T19:18:39","slug":"deset-nacina-kako-arhitektura-prilagodena-biciklistima-moze-oplemeniti-gradove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/29\/deset-nacina-kako-arhitektura-prilagodena-biciklistima-moze-oplemeniti-gradove\/","title":{"rendered":"Deset na\u010dina kako arhitektura prilago\u0111ena biciklistima mo\u017ee oplemeniti gradove"},"content":{"rendered":"

Tekst je izvorno objavljen na portalu ArchDaily.<\/a><\/p><\/blockquote>\n

Autor: Stiven Fleming<\/span><\/strong><\/p>\n

U projektovanju ulica na snazi je revolucija. Njujork, grad koji po svoj prilici diktira trendove u svijetu, omogu\u0107io je obi\u010dnim gra\u0111anima da koriste bicikl za prevoz. To su uradili tako \u0161to su na ve\u0107ini avenija opredijelili po jednu traku samo za bicikliste, uz fizi\u010dke barijere koje ih \u0161tite od saobra\u0107aja. Sada se stotine gradova transformi\u0161e kako bi bili prilago\u0111eni biciklistima, dok se u Njujorku osje\u0107a da je jo\u0161 promjena na vidiku.<\/p>\n

\"\"

Foto: ArchDaily<\/p><\/div>\n

Mnogi Njujor\u010dani bi vi\u0161e voljeli kada bi njihov grad bio kao Kopenhagen, gdje se preko 40% svih putovanja u gradu obavlja biciklom. Ali \u2013 i Kopenhagen ho\u0107e vi\u0161e. Gdje je kraj svemu tome? Ukoliko uzmete u obzir da govorimo o prevoznom sredstvu koje na\u0161e srce vra\u0107a u formu, transportuje mnogo vi\u0161e ljudi ulicama neko \u0161to mo\u017ee biti transportovano automobilima, ne zaga\u0111uje, a ko\u0161ta dr\u017eavu i pojedince pravu si\u0107u, onda ne\u0107ete pitati gdje je kraj svemu tome, nego koliko je mogu\u0107e pribli\u017eiti se udjelu biciklisti\u010dkog saobra\u0107aja od 100% i \u0161ta moramo uraditi da bismo to postigli.<\/p>\n

Rekord dr\u017ei Kina, gdje se do prije nekoliko godina bicikl koristio za 80% svih putovanja u nekim gradovima. Mao Cedung je uspio da to postigne tako \u0161to je u djelo sproveo kolektivisti\u010dku viziju. U nekim demokratskim ure\u0111enjima samo treba da osmislimo podsticaje. <\/span>Ve\u0107ina \u0107e, rekao bih, do\u0107i iz glava arhitekata. Ovaj \u010dlanak ilustrovan je dizajnom koji tjera na razmi\u0161ljanje, a koji sam izradio zajedno sa \u0160arlot Morton, na simboli\u010dnom mjestu na Menhetnu. Blok zgrada pod nazivom Frederick Douglass Houses predstavlja primjer poslijeratnog poku\u0161aja da se Njujork transformi\u0161e u grad za kretanje motornim vozilima iako je, kao \u0161to nam je poznato, izgra\u0111en kao grad za pje\u0161a\u010denje. Lokacija bi ponovo mogla biti popunjena uz pomo\u0107 vi\u0161e opcija za pristup vi\u0161im spratovima i vi\u0161e zgrada bez lifta. Drugim rije\u010dima, taj kvart bi se mogao gurnuti unazad iz ere voza\u010da 60-ih godina 20. vijeka u eru pje\u0161aka iz 60-ih godina 19. vijeka. Ali \u0161ta ako bi se mogao povu\u0107i naprijed u budu\u0107nost? \u0160ta ako bi mogao ispoljiti arhitektonska na\u010dela koja bi ispratila budu\u0107e doba biciklisti\u010dkog prevoza? Slijedi deset na\u010dina da se ovo ostvari:<\/p>\n

1. U\u010dinite bicikla lakim za upotrebu unutar zgrada <\/strong>
\nToliko mnogo kra\u0111a bi se moglo sprije\u010diti kada bismo samo shvatili da bicikla nijesu uprljana stajskim \u0111ubrivom. Mo\u017eda i jesu bila u doba konja, ali ovih dana se invalidska i dje\u010dja kolica guraju u zgrade i niko nema ni\u0161ta protiv. Za\u0161to onda ne bismo i na\u0161e dvoto\u0161\u010dka\u0161e unosili unutra? Zamislite prednosti za jednog roditelja. On ili ona bi imali mogu\u0107nost da od ulaza u stan direktno pedalaju do hladne vitrine sa hranom u zadnjem dijelu supermarketa. Teretnim biciklom bi recimo mogli da voze svoju bebu dok spava. A \u0161ta ako bi sa sobom nosili bicikl kao aktovku? Mogli bi ga ostaviti pored kancelarijskog stola, pored radnog stola u sobi, pored stola u kafi\u0107u u kojem vole da provjeravaju mejlove. Njihova dupla torba za bicikl bi se mogla otvarati poput prenosne kancelarije.<\/p>\n

2. Neka bicikl bude najbr\u017ei na\u010din da se iza\u0111e iz ku\u0107e<\/strong>
\nU stambenim zgradama koje imaju spoljne vi\u0161enamjenske staze koje se pod blagim nagibom spu\u0161taju od vrha do prizemlja (poput projekta ‘8-House’ danskog arhitektonskog studija BIG u Kopenhagenu) ili kose povr\u0161ine koje vode do ulaza (kao \u0161to je slu\u010daj sa stambenim kompleksom Park Hill u \u0160efildu), najbr\u017ei put od prizemlja do stanova na vi\u0161im spratovima mo\u017ee biti upravo biciklom. U mojoj knjizi pod nazivom Velotopia nalaze se ideje za tipove stambenih blokova kojim se jo\u0161 sna\u017enije zagovara ovakav koncept. Stambeni kvartovi zami\u0161ljeni su kao vje\u0161ta\u010dka jezera, koji na ulice ispu\u0161taju maksimalan broj ljudi na svojim biciklima.<\/p>\n

3. Za\u0161tita od vremena <\/strong>
\nUprkos onome \u0161to pojedini zagovaraoci prevoza biciklom govore, ki\u0161a zaista odvra\u0107a mnogo ljudi od pedalanja do posla ili \u0161kole. Svako ko tvrdi da prevoz biciklom treba da se razlikuje od vo\u017enje automobilom ili putovanja autobusom \u2013 jer nema krov, dobio je previ\u0161e pohvala na ra\u010dun toga \u0161to na posao uvijek dolazi svojim dvoto\u010dka\u0161em bez obzira na vremenske prilike. Oni se naravno protive inovacijama u dizajnu koje bi pedalanje u\u010dinilo prijatnijim. Ignori\u0161ite njihovu besmislenu filozofiju! Kao arhitekte, treba da se usredsredimo na za\u0161titu na\u0161ih sugra\u0111ana biciklista od vjetra, u\u017earenog sunca i ki\u0161e, \u010dime \u0107emo kretanje biciklom staviti u ravnopravan polo\u017eaj sa svim ostalim prevoznim sredstvima.<\/p>\n

4. Oblikujte teren kako bi kontrolisali brzinu biciklista <\/strong>
\nNa bilo kom mjestu gdje bi bicikla trebalo da uspore, poput raskrsnice ili zone aktivnosti, voza\u010di bicikala mogu biti po\u0161te\u0111eni ko\u010denja ukoliko kao projektanti podignemo nivo tih ta\u010daka za metar ili dva. Biciklisti \u0107e usporavati dok se budu penjali, a zatim ponovo dobijati na brzini kako se budu spu\u0161tali.<\/p>\n

5. Omogu\u0107ite mir izme\u0111u bicikala i pje\u0161aka\"\"<\/strong>
\nAutomobili se mogu zabraniti u na\u0161im gradovima ili bar u \u0161irim centralnim zonama, ali ljudi na biciklima i pje\u0161aci treba da sklope mir. Uzmite u obzir sljede\u0107e: ona kaldrma je dobra ukoliko hodate, ali u\u017easna ako vozite bicikl po njoj; ulice sa popre\u010dnim nagibom ne predstavljaju problem za vo\u017enju bicikla, ali bi mogle uzrokovati i\u0161\u010da\u0161enje \u010dlanka kod pje\u0161aka. Sad samo slo\u017eite kockice. Tako\u0111e, u vezi sa ta\u010dkom 4, podignute zajedni\u010dke strukture bi se mogle povezati sa mostovima, na taj na\u010din ostavljaju\u0107i ni\u017ee povr\u0161ine za br\u017ee okretanje pedala usljed gravitacije.<\/p>\n

6. Uva\u017eite kognitivne mape gradova koje oblikuju biciklisti <\/strong>
\nMnogi voza\u010di znaju kako izgleda kad se na odredi\u0161te do\u0111e kroz podzemne gara\u017ee povezane tunelima, a korisnici podzemne \u017eeljeznice nerijetko putuju metroom izme\u0111u dvije ta\u010dke da bi kasnije shvatili da se razdaljina mo\u017ee pre\u0107i pje\u0161ke. Mi koji smo navikli na prevoz biciklom imamo jo\u0161 jednu viziju grada, kojim dominiraju rive, \u017eeljezni\u010dki koridori pretvoreni u zelene oaze i linijski parkovi. Pri analizi lokacija, planiranju \u010dvori\u0161ta i utvr\u0111ivanju ulaznih ta\u010daka, arhiteke treba da u obzir uzmu kognitivne mape gradova koje biciklisti formiraju prilikom kretanja.<\/p>\n

7. Bicikl bri\u0161e dihotomiju izme\u0111u mobilnosti i <\/strong>pristupa\u010dnosti<\/strong>
\nKada budemo prihvatili da se sredstvo za prevoz ljudi u gradovima u rekordnom vremenu mo\u017ee ugurati unutra ili se njime \u010dak mo\u017ee u\u0107i unutra, vi\u0161e ne\u0107e va\u017eiti podjela na mobilnost i pristupa\u010dnost u gradovima koji su prilago\u0111eni automobilima. Arterijske biciklisti\u010dke rute mogu se udvostru\u010diti kao platforme za trgovinu.<\/p>\n

8. Disperzija prodavnica<\/strong>
\nLjudi pje\u0161a\u010de 3-5 kilometara na sat, a biciklom se kre\u0107u 15-25 kilometara na sat. To zna\u010di da u kvartu orijentisanom ka biciklistima prodavnice mogu biti pet puta vi\u0161e udaljene jedna od druge, ali ne i ukoliko rastojanje mjerimo u sekundama. Umjesto koncentrisanja aktivnosti du\u017e saobra\u0107ajnica, \u0161to uvijek ostavlja popre\u010dne ulice bez pasivnog nadzora, ulazi u prodavnice bi mogli da budu ra\u0161trkani.
\n
\n9. Koncept polja sa bre\u017euljcima<\/strong><\/p>\n

\"\"

Foto: ArchDaily<\/p><\/div>\n

Neki od principa koji su pomenuti ranije \u2013 disperzija prodavnica, podizanje zajedni\u010dkih povr\u0161ina kako bi se biciklistima pomoglo da uspore i odbacivanje starih podjela na pristupne i mobilne rute \u2013 podsti\u010du alternativna rje\u0161enja za tradicionalne ulice kao osnove za urbanist\u010dko planiranje. Povr\u0161ina na prizemlju mo\u017ee postati polje \u0161irokih bre\u017euljaka. Na vrhovima bi se nalazile pristupne rampe do galerijau spiralnim stambenim blokovima, dok bi ulazi u radnje bili ravnomjerno ra\u0161trkani \u0161irom kvarta. Pje\u0161aci bi mogli da se kre\u0107u izme\u0111u tih vrhova preko mostova, a ljudi na biciklima bi mogli koristiti strukture kojima bi se uz pomo\u0107 gravitacije spu\u0161tali ni\u017ee. Biciklisti\u010dke staze na tim ni\u017eim nivoima mogu prolaziti ispod stambenih blokova, \u010dime bi se biciklisti kretali nesmetano izme\u0111u bilo koje dvije ta\u010dke u gradu.<\/p>\n

10. Iznosite smjele ideje <\/strong>
\n\u0160ta je prava lekcija koja se mo\u017ee nau\u010diti iz smjelih vizija poput Le Korbizjeovog<\/a> projekta ‘Voisin Plan’<\/a>, ili urbanisti\u010dkog koncepta ‘<\/a>Broadacre City’<\/a> Franka Lojda Rajta<\/a>? Ukoliko mislimo da su te smjele ideje opasne, propu\u0161tamo va\u017enu lekciju iz istorije, a to je da smjele ideje donose velike promjene. To je bila lo\u0161a stvar tokom 50-ih godina pro\u0161log vijeka, kada je nova vizija bila da se gradovi napune automobilima. Situacija je sada druga\u010dija, budu\u0107i da je gradovima potrebna popravka. Izgledno je da \u0107e vizija biciklisti\u010dkog grada \u2013 ako bude zaokupila ma\u0161tu ljudi \u2013 biti snaga za pozitivnu promjenu.<\/p>\n

Dr Stiven Fleming (Steven Fleming) je profesor na Univerzitetu u Tasmaniji i autor knjige Cycle Space<\/a>, kao i monografije Velotopia, koju je 2017. godine objavio Nai010 Publishers iz Roterdama.<\/p><\/blockquote>\n

Priredio i preveo: Stefan Bulatovi\u0107<\/em> <\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U projektovanju ulica na snazi je revolucija. Njujork, grad koji po svoj prilici diktira trendove u svijetu, omogu\u0107io je obi\u010dnim gra\u0111anima da koriste bicikl za prevoz<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-255751","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255751"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255751\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}