![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bakterije-300x225.jpg\")
Ljudski mikrobiom, zajednica bakterija koje \u017eive u nama, mogao bi imati va\u017enu ulogu u prevenciji i lije\u010denju bolesti, tvrde znanstvenici.<\/p>\nLjudski mikrobiom, zajednica bakterija koje \u017eive u nama, mogao bi imati va\u017enu ulogu u prevenciji i lije\u010denju bolesti, tvrde znanstvenici.<\/p>\n
U svakome od nas \u017eive milijarde bakterija \u010dija se ukupna masa procjenjuje na oko 1,5 kilograma. Sve donedavno ve\u0107ina tih bakterija bili su \u201cslijepi putnici\u201d jer o njima nismo znali gotovo ni\u0161ta. No, u posljednjih deset godina, koriste\u0107i najnovije metode DNK analize i bioinformatike, znanstvenici uspje\u0161no analiziraju bakterije koje \u017eive u nama.<\/p>\n
\u201c\u010cini se da mnoge bolesti imaju korelacije s mikrobiomom. Ako na\u0111emo te korelacije, mo\u0107i \u0107emo razviti dijagnostiku. U nekim slu\u010dajevima te bi nam veze mogle dati ideju za razvoj terapeutskih metoda\u201d, izjavio je za Technology Review Eric Alm, jedan od direktora Centra za mikrobiomsku informatiku i terapeutiku u Bostonu.
\nBakterije su nam va\u017ene kao mozak<\/p>\n
Posebna pozornost znanstvenika usmjerena je na istra\u017eivanje na\u0161ih crijeva koja su prava d\u017eungla mikroorganizama.<\/p>\n
\u201cCrijevni je mikrobiom golema zajednica sastavljena od bilijuna bakterija i gljivica koje se nalaze u svakom kutku na\u0161eg gastrointestinalnog trakta te imaju velik utjecaj na na\u0161 metabolizam, tjelesnu te\u017einu, sklonost bolesti, imunolo\u0161ki sustav, apetit i raspolo\u017eenje. Ovi mikroorganizmi uglavnom \u017eive u debelom crijevu, a svojom brojno\u0161\u0107u nadvladavaju ostale stanice u na\u0161em tijelu. Konceptualno, trebali bismo ih razmatrati kao novootkriveni organ, te\u017eak ne\u0161to vi\u0161e od na\u0161eg mozga i gotovo jednako va\u017ean\u201d, rekao je za britanski popularnoznanstveni magazin Focus Tim Spector, profesor genetske epidemiologije na King\u2019s Collegeu u Londonu i voditelj projekta \u201cBritish Gut\u201d.<\/p>\n
Cilj je toga projekta otkriti mikrobiolo\u0161ki sastav crijevnog trakta britanskih gra\u0111ana. Sli\u010dan je projekt, \u201cAmerican Gut\u201d, ve\u0107 \u0161est godina u tijeku u SAD-u, a u sklopu eksperimenta dosad je 11.000 ameri\u010dkih gra\u0111ana poslalo uzorke svoje stolice znanstvenicima na Sveu\u010dili\u0161tu Kalfornija u San Diegu koji vode to zanimljivo istra\u017eivanje.
\nBolesti i poreme\u0107aji<\/p>\n
Golema populacija bakterija, stanice imunolo\u0161kog sustava i crijevno tkivo me\u0111usobno djeluju i razmjenjuju bezbrojne kemijske i fizi\u010dke signale. Poreme\u0107aji u tom kompleksnom ekosustavu povezani su ne samo s probavnim problemima, nego i s metaboli\u010dkim, imunolo\u0161kim, pa \u010dak i neurobiolo\u0161kim bolestima. Primjerice, ljudi koji imaju smanjenu raznolikost bakterija u crijevima izlo\u017eeni su ve\u0107em riziku od razvoja bolesti povezanih s debljinom kao \u0161to su dijabetes, sr\u010dana oboljenja i oboljenja jetre te neke vrste raka. Nadalje, pokazuje se da mikrobiomi imaju ulogu u razvoju imunolo\u0161kih oboljenja kao \u0161to su reumatoidni artritis i multipla skleroza. Naposljetku, neke nove teorije o Parkinsonovoj bolesti zasnivaju se na podacima koji ukazuju na to da bi bolest mogla po\u010deti u crijevima ili nosu, a zatim se \u0161iriti prema mozgu. Stoga sada niz biotehnolo\u0161kih tvrtki, posebice u SAD-u, poku\u0161ava razviti novu dijagnostiku, nove terapije i proizvode na bazi probiotika za spre\u010davanje potencijalno opasnih neravnote\u017ea me\u0111u bakterijama u crijevima.
\nPionirska istra\u017eivanja<\/p>\n
Jedan od pionira u istra\u017eivanju mikrobioma je hrvatski znanstvenik dr. Stanislav Du\u0161ko Ehrlich (75), dugogodi\u0161nji direktor istra\u017eivanja u Francuskom nacionalnom institutu za agronomska istra\u017eivanja u Parizu. Ehrlich je 2013. godine u vode\u0107em svjetskom znanstvenom \u010dasopisu Nature objavio dvije studije koje su pokazale kako raznolikost bakterija u crijevima utje\u010de na \u010dovjekovu debljinu. U prvoj su studiji Ehrlich i njegov kolega Oluf Pederson sa Sveu\u010dili\u0161ta Kopenhagen analizirali bakterijske genome 292 odrasla Danca, od kojih 169 pretilih i 123 osobe normalne te\u017eine. Otkrili su da je \u010detvrtina ispitanika imala manji broj, ali i nisku raznolikost bakterija u crijevima. Nadalje, ti su ljudi imali pove\u0107anu razinu masno\u0107a i pokazivali otpornost na inzulin \u0161to mo\u017ee dovesti do dijabetesa. Osobe s malom raznovrsno\u0107u crijevnih bakterija tako\u0111er su s vremenom nakupljale vi\u0161e tjelesne te\u017eine. Druga je studija obuhvatila 49 Francuza, a potvrdila je istra\u017eivanja vo\u0111ena na danskoj populaciji. U sklopu francuske studije pra\u0107en je i u\u010dinak niskokalori\u010dne dijete bogate proteinima i vlaknima (kakvih ima u vo\u0107u i povr\u0107u). \u201cNakon \u0161est tjedana takve dijete ljudi su, naravno, smr\u0161avjeli, a njihova se fiziolo\u0161ka slika popravila, \u0161to smo i o\u010dekivali. No, za nas je bilo neo\u010dekivano da se kod ljudi siroma\u0161nih bakterijama u probavnom traktu popravila raznolikost bakterijske populacije\u201d, pojasnio je Ehrlich za Jutarnji list.<\/p>\n
Jedimo kao Hadzapi<\/p>\n
Studija objavljena u \u010dasopisu Science pro\u0161le godine pokazala je da Hadzapi (pleme Hadza), lovci sakuplja\u010di koji \u017eive u blizini jezera Eyasi u Tanzaniji, imaju jednu od najve\u0107ih raznolikosti mikroorganizama u crijevima. Njihov je crijevni mikrobiom oko 40 posto bogatiji nego kod prosje\u010dnog Amerikanca te oko 30 posto raznolikiji nego kod prosje\u010dnog Britanca. Prosje\u010dni pripadnik plemena Hadza tijekom godine kombinira na svome meniju oko 600 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, a njegova prehrana se mijenja ovisno o godi\u0161njim dobima u Tanzaniji. Nasuprot njima, prosje\u010dan \u010dovjek na Zapadu u svojoj prehrani ima najvi\u0161e 50 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. Hadzapi gotovo da i ne pate od ra\u0161irenih bolesti zapadne civilizacije kao \u0161to su pretilost, alergije, sr\u010dana oboljenja i rak.<\/p>\n
10 savjeta za oboga\u0107ivanje mikrobioma<\/p>\n
Kako ve\u0107ina nas nije u mogu\u0107nosti prebaciti se na na\u010din \u017eivota tanzanijskih lovaca sakuplja\u010da, prof. Tim Spector iznosi savjete kako bismo obogatili mikrobiolo\u0161ku populaciju na\u0161ih crijeva.<\/p>\n
1.Pove\u0107ajte unos hrane bogate vlaknima: cilj je pojesti vi\u0161e od 40 grama vlakana dnevno jer ona blagotvorno djeluju na mikroorganizme u crijevima<\/p>\n
2.Jedite \u0161to raznolikije vo\u0107e i povr\u0107e te poku\u0161ajte birati sezonsku ponudu<\/p>\n
3.Izaberite hranu i pi\u0107e s visokom razinom polifenola: antioksidansi polifenoli djeluju kao gorivo za bakterije u crijevima. Ima ih u orasima, sjemenkama, bobi\u010dastom vo\u0107u, maslinovu ulju i zelenom \u010daju<\/p>\n
4.Pijte malo alkohola, pokazuje se da male koli\u010dine alkohola pove\u0107avaju raznolikost crijevnog mikrobioma<\/p>\n
5.Jedite mnogo fermentirane hrane koja sadr\u017ei \u017eive mikrobe: dobar izbor su nezasla\u0111eni jogurt, kefir, koji sadr\u017ei pet puta vi\u0161e mikroba nego jogurt, te razne vrste jogurta s probioticima<\/p>\n
6.Izbjegavajte umjetne zasla\u0111iva\u010de: naru\u0161avaju metabolizam mikroorganizama u crijevima i smanjuju njihovu raznolikost<\/p>\n
7.Izbjegavajte antibiotike i lijekove koji vam nisu nu\u017eni: antibiotici uni\u0161tavaju dobre i lo\u0161e bakterije te mo\u017ee potrajati tjednima dok se crijevni mikrobiom ne oporavi. Stoga nemojte uzimati antibiotike ako ih ne trebate. Njihova je uporaba, tako\u0111er, povezana s pretilo\u0161\u0107u i pojavama alergija kod \u017eivotinja<\/p>\n
8.Provedite vi\u0161e vremena na selu: ljudi koji \u017eive na ruralnim podru\u010djima imaju bolji sastav mikrobioma od stanovnika gradova. Vrtlarenje i ostale aktivnosti na otvorenom djeluju blagotvorno na va\u0161 mikrobiom<\/p>\n
9,Nabavite \u017eivotinje: istra\u017eivanja su pokazala da ljudi koji \u017eive sa psima imaju ve\u0107u raznolikost mikroba u crijevnom traktu<\/p>\n
10. Nemojte biti opsjednuti \u010disto\u0107om: \u010desto pranje i kori\u0161tenje antibakterijskih sprejeva ne mora biti blagotvorno i za va\u0161e crijevne bakterije<\/p>\n
jutarnji.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ljudski mikrobiom, zajednica bakterija koje \u017eive u nama, mogao bi imati va\u017enu ulogu u prevenciji i lije\u010denju bolesti, tvrde znanstvenici. U svakome od nas \u017eive milijarde bakterija \u010dija se ukupna masa procjenjuje na oko 1,5 kilograma. Sve donedavno ve\u0107ina tih bakterija bili su \u201cslijepi putnici\u201d jer o njima nismo znali gotovo ni\u0161ta. No, u posljednjih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-255673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255673\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}