{"id":255383,"date":"2018-10-23T07:00:50","date_gmt":"2018-10-23T05:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255383"},"modified":"2018-10-22T23:08:34","modified_gmt":"2018-10-22T21:08:34","slug":"ekofeminizam-je-uvijek-bio-politika-solidarnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/23\/ekofeminizam-je-uvijek-bio-politika-solidarnosti\/","title":{"rendered":"Ekofeminizam je uvijek bio politika solidarnosti"},"content":{"rendered":"

Autor: Goran \u0110ur\u0111evi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Australska znanstvenica Ariel Salleh po obrazovanju je psihologinja, sociologinja i politologinja, no najvi\u0161e se bavi ekofeminizmom (o kojem je govorila i u sklopu ovogodi\u0161nje Zelene akademije na Visu).<\/p>\n

Predavala je na brojnim sveu\u010dili\u0161tima u Australiji (Sveu\u010dili\u0161te Sydney i Sveu\u010dili\u0161te Zapadni Sydney), Africi (Sveu\u010dili\u0161te Neslon Mandela u JAR-u), Europi (Sveu\u010dili\u0161te Friedrich Schiller u Jeni, Njema\u010dka, i Sveu\u010dili\u0161tu Lund u \u0160vedskoj) i Sjevernoj Americi (Sveu\u010dili\u0161te New York, SAD, Sveu\u010dili\u0161te u Torontu, Kanada). Autorica je preko 200 \u010dlanaka, urednica nekoliko knjiga te autorica knjige Ekofeminizam kao politika: priroda, Marx i postmoderna (1997).<\/p>\n

Kako ste se po\u010deli baviit okoli\u0161nom humanistikom?<\/em><\/p>\n

Pa, do okoli\u0161ne humanistike nisam do\u0161la akademskim putem; moje akademsko obrazovanje bilo je u politologiji, psihologiji i sociologiji. Ipak, ideja o \u201cekolo\u0161kom feminizmu\u201d izrasla je iz svakodnevnog iskustva i aktivisti\u010dkih odgovora na njega: praksa prije teorije. To se dogodilo prije \u010detiri desetlje\u0107a, dok je podru\u010dje okoli\u0161ne humanistike stupilo na scenu tek nedavno. Ustvari, mnogo je toga u tom polju na vrlo elitisti\u010dkoj i apoliti\u010dnoj razini \u2013 ali o tome raspravljam u svojoj nadolaze\u0107oj knjizi.<\/p>\n

Koje je va\u0161e shva\u0107anje odnosa izme\u0111u \u2018Kulture\u2019 i \u2018Prirode\u2019?<\/em><\/p>\n

Dominantna globalna eurocentri\u010dna kultura jo\u0161 uvijek je obilje\u017eena dualisti\u010dkom logikom. Ta tradicija mu\u0161karca ozna\u010dava kao \u2018pravo \u010dovje\u010danstvo\u2019, a \u017eenu kao \u2018bli\u017eu prirodi\u2019. Kroz povijest je ova ideolo\u0161ka konstrukcija davala legitimitet mu\u0161koj \u201ckontroli resursa\u201d nad plodnosti i nu\u017enog rada utjelovljenog u \u017eenama. Uspon prosvjetiteljske znanosti oja\u010dao je ovu patrijarhalnu mo\u0107. Budu\u0107i da je znanstvena revolucija nametnula fiziku i medicinu kao \u2018zanimanja\u2019 za mu\u0161karce, milijuni \u017eena travarki i primalja ubijene su kao vje\u0161tice. Klasi\u010dni ekofeministi\u010dki tekst Carolyn Merchant Smrt prirode (1980.) to detaljno dokumentira, kao i analizu seksualiziranog jezika kojim su obilje\u017eene upute za istra\u017eivanje prirode Francisa Bacona.<\/p>\n

S time povezani dualizam, popularan u ono vrijeme, promijenio je percepciju prirode, koja nije vi\u0161e bila vi\u0111ena kao \u201corganizam\u201d, ve\u0107 kao \u201cstroj\u201d. Pretpostavka je bila da \u0107e objektivna medicina tretirati tijelo kao mehanizam sata. Ova disocirana maskulina kultura nastavlja se i danas me\u0111u klimatskim znanstvenicima, koji se u potpunosti oslanjaju na parametre utemeljene na fizici kako bi objasnili globalno zatopljenje, izostavljaju\u0107i iz jednad\u017ebe vitalne biolo\u0161ke procese. Ciklus vode i evapotranspiracija kod biljaka ovdje su klju\u010dni propusti.<\/p>\n

Vidite li zna\u010dajnu razliku izme\u0111u pojmova kao \u0161to su priroda, okoli\u0161, krajolik, prostor?<\/em><\/p>\n

Da, ljudi \u010desto koriste ove termine kao sinonime unato\u010d \u010dinjenici da su napisani svesci i svesci knjiga koje nastoje odgovoriti na pitanje \u201c\u0160to je priroda?\u201d Na primjer, postoji Priroda s velikim P, \u0161to podrazumijeva sustav materijalnih transformacija podlo\u017enih odre\u0111enim zakonima koje prou\u010dava znanost. Tako\u0111er postoji takozvana \u201cljudska priroda\u201d, danas pomalo \u2018politi\u010dki nekorektan\u2019 pojam budu\u0107i da la\u017eno obuhva\u0107a ljude koji se \u0161iroko razlikuju po spolu, etni\u010dkoj ili klasnoj pripadnosti. U onoj mjeri u kojoj kroz svoj ekofeministi\u010dki rad nastojim popraviti stari eurocentri\u010dni jaz izme\u0111u prirode i kulture, \u017eelim naglasiti da su svi ljudi \u2013 u kona\u010dnoj analizi \u2013 \u201cpriroda-u-utjelovljenoj-formi\u201d.<\/p>\n

Razlike izme\u0111u prirode, okoli\u0161a, krajolika i prostora zapravo su nusproizvod maskuline kulture znanstvene apstrakcije. Na primjer, rije\u010d \u2018okoli\u0161\u2019 ima tendenciju objektivizirati ljude kao odvojene i razli\u010dite od njihovog okolnog, prirodnog stani\u0161ta. Ali to je iluzija, jer su na\u0161a tijela u potpunosti ovisna o razmjeni sa zrakom, vodom, biljkama i tako dalje. Postoji stalni metaboli\u010dki tok prirodnih procesa kroz ljudska tijela \u2013 u \u017eivotu i u smrti. Rije\u010d \u2018krajolik\u2019 ozna\u010dava prirodu koja je \u201cljudski pobolj\u0161ana\u201d. Hiper-apstraktna i matematizirana rije\u010d \u2018prostor\u2019, popularna me\u0111u nekim marksistima, govori o daljnjem otu\u0111ivanju od na\u0161eg materijalno utjelovljenog stanja. Kako mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107emo stvoriti zdrave odr\u017eive ekologije uz pomo\u0107 psiholo\u0161ki deformiranog vokabulara kao \u0161to je ovaj?<\/p>\n

Kako vidite odnos izme\u0111u patrijarhata i kapitalizma?<\/em><\/p>\n

Patrijarhat \u2013 \u0161to doslovno zna\u010di vladavina o\u010deva \u2013 postoji ve\u0107 tisu\u0107ama godina. Kapitalizam je jednostavno njegov moderni izraz, star samo 500-tinjak godina. Od planina i \u0161uma do dru\u0161tvenih odnosa, industrijska ekonomija kapitala, ruku pod ruku s eurocentri\u010dnom znano\u0161\u0107u, sve svodi na robu. Pod ideologijom liberalizma, sloboda je feti\u0161izirana i patrijarhalna obitelj po\u010dinje se fragmentirati. Mu\u0161karci odabiru \u017eivotne stilove koji zaobilaze obiteljsku odgovornost, a samohrano maj\u010dinstvo je u porastu. Me\u0111utim, stari patrijarhalni zakoni i dru\u0161tvene strukture ostaju na mjestu, \u0161tite\u0107i mu\u0161ku privilegiju, \u010dak i kad se smatra da je pojam \u201croda\u201d zastario.<\/p>\n

Rodni jaz u pla\u0107ama jasna je naznaka ove dru\u0161tvene proturje\u010dnosti. Nakon desetlje\u0107a feministi\u010dke borbe za \u201cjednakost\u201d, ve\u0107ina \u017eena zara\u0111uje samo tri \u010detvrtine mu\u0161ke pla\u0107e za istovjetni rad. Smatra se da se rad koji \u017eene obavljaju u ku\u0107anstvu nalazi \u2018izvan\u2019 gospodarstva; a ipak ispunjavanjem svakodnevnih dnevnih potreba zaposlenog mu\u0161karca nepla\u0107ena doma\u0107ica izravno pridonosi stvaranju vi\u0161ka vrijednosti. \u017densko subvencioniranje kapitalisti\u010dkog sustava zacementirano je patrijarhalnim odnosima i maskulinisti\u010dkim stavovima. Nadalje, statistike iz razvijenih zemalja poput Australije otkrivaju da svakog tjedna jedna \u017eena biva ubijena od strane partnera. U me\u0111uvremenu, seksualno zlostavljanje djece doseglo je globalne razmjere. Niska vrijednost koja se vezuje uz \u017eene jer su \u201cbli\u017ee prirodi\u201d manifestira se i u visokim stopama poba\u010daja \u017eenske djece i pada broja mu\u0161karaca u odnosu na \u017eene. Jesu li \u017eene jo\u0161 jedna \u201cugro\u017eena vrsta\u201d? Ekofeministkinje poku\u0161avaju potaknuti ljude da dublje i detaljnije razmotre kulturne uzroke ekolo\u0161ke krize.<\/p>\n

Zna\u010di, uo\u010davate blisku poveznicu izme\u0111u \u2018prirode\u2019 te \u017eena i rada?<\/em><\/p>\n

Da, u mojem ekofeministi\u010dkom razmi\u0161ljanju stari odnos priroda-\u017eena-rad materijalna je osnova i drevnog patrijarhata i sada\u0161njeg sustava maskuline privilegije u kapitalizmu. Ve\u0107 sam spomenula ideologiju koja ugnjetava \u017eene kao \u2018bli\u017ee prirodi\u2019 i kako je to znanstvena revolucija oja\u010dala, \u0161to je dovelo do sterilne, instrumentalne i racionalne kulture modernizma. Uspon nacije-dr\u017eave i hegemonija apstraktnih matematiziranih disciplina poput fizike i ekonomije u\u010dvr\u0161\u0107uju se u 20. stolje\u0107u.<\/p>\n

Pored ove brutalne suvremenosti postoji i kultura skrbi \u2013 vitalna \u2018darovna ekonomija\u2019 \u017eena, bez koje kapitalisti\u010dki ili socijalisti\u010dki industrijski sustav ne mo\u017ee funkcionirati. Naravno, ne govorimo o uro\u0111enim razlikama izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, ve\u0107 o povijesnim razlikama u mogu\u0107nostima i prilikama te lekcijama koje iz toga mo\u017eemo izvu\u0107i. Empirijski u\u010dinak je sljede\u0107i: kao svojevrsne posrednice izme\u0111u \u010dovje\u010danstva i prirode, \u017eene razvijaju \u201cregenerativne\u201d vje\u0161tine i vrijednosti. Sli\u010dno tome, farmeri ili autohtoni sakuplja\u010di na toj \u201cdrugoj periferiji\u201d kapitalizma nau\u010dili su kako \u0161tititi prirodne cikluse, su\u017eivot vrsta i krhku materijalnost ekolo\u0161kih procesa. Tu sposobnost za reproduktivno opskrbljivanje nazivam \u2018meta-industrijskim radom\u2019 i tvrdim da oni koji to \u010dine trebaju biti prepoznati kao jedinstvena \u2018klasa\u2019 definirana kvalitetom njihove interakcije s prirodnim svijetom. Globalni kapitalisti\u010dki industrijski sustav u potpunosti ovisi o ovoj klasi za odr\u017eavanje svoje materijalne baze i dru\u0161tvene infrastrukture. Nasuprot tome, meta-industrijski rad je sui generis, neovisan o kapitalu.<\/p>\n

Za\u0161to smatrate da je meta-industrijski rad klju\u010dni politi\u010dki koncept?<\/em><\/p>\n

Koncept meta-industrijske radni\u010dke klase razvila sam dok sam pisala knjigu Ekofeminizam kao politika: priroda, Marx i postmoderna (1997). Knjiga se razvila iz ekofeministi\u010dkih frustracija dubokom ekologijom, zelenim strankama, eko-socijalizmom. Tra\u017eila sam politi\u010dki zajedni\u010dki nazivnik koji bi se mogao pridru\u017eiti radni\u010dkim, \u017eenskim, autohtonim i ekolo\u0161kim pokretima. Markizam je slu\u017eio samo radni\u010dkim pokretima, slave\u0107i industrijski proletarijat kao agenta povijesti i promi\u010du\u0107i naivni tehnolo\u0161ki optimizam. No u oba slu\u010daja nije nas uspio izvu\u0107i z globalne ekolo\u0161ke krize, ostavljaju\u0107i nerazrije\u0161enima pitanja razvoja i dekolonizacije, kao i spolno-rodne opresije.<\/p>\n

Ideja meta-industrijskog rada nadilazi subjektivno natjecanje liberalnih politika identiteta, tuma\u010denjem ljudi kao prirode-u-utjelovljenoj-formi. Na taj na\u010din antropocentri\u010dni okvir zamjenjujemo ekocentri\u010dnim, koji se temelji na ekolo\u0161koj politici, feminizmu, dekolonizaciji i borbi protiv kapitala u djelovanju koje afirmira \u017eivot. Regenerativni ili \u201cdr\u017ee\u0107i rad\u201d stvara \u201cdrugu\u201d epistemolo\u0161ku orijentaciju prema \u201cprirodi\u201d; otvara se prema alternativnoj ontologiji. U isto vrijeme, to je izravno i neposredno politi\u010dko djelovanje.<\/p>\n

\u0160to vidite kao budu\u0107e ciljeve ekofeminizma?<\/em><\/p>\n

Ekofeministkinje grade zemaljsku demokraciju u svim klasnim i etni\u010dkim kontekstima. Mnoge su anonimne volonterke u nevladinim organizacijama; neke su izabrane \u010dlanice zelenih stranaka koji poku\u0161avaju produbiti raspravu. Ostale uklju\u010duju autohtone honduranske aktivistkinje protiv izgradnje brana, \u017eene ju\u017enoafri\u010dkih sela koje se bore protiv mina, indijske \u010duvarice sjemena, engleske ku\u0107anice za za\u0161titu rijeka, kalifornijske mirotvorke, studentice u Barceloni koje se zala\u017eu za odrast. Ekofeministkinje u akademskoj zajednici nastavljaju propitivati oro\u0111ene konstrukcije dominantnih disciplina, od ekolo\u0161ke ekonomije do ekofilozofije. Druge komuniciraju na\u0161u novu ontologiju prirode kroz knji\u017eevnost i umjetnost. Razumijevanje toga kako je ekolo\u0161ko utjelovljenje politizirano osloba\u0111a i mu\u0161karce i \u017eene. A u svojim integrativnim intelektualnim energijama i prakti\u010dnim vrijednostima zajednice, ekofeminizam je uvijek bio politika solidarnosti.<\/p>\n

Voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ariel Salleh: Dominantna globalna eurocentri\u010dna kultura jo\u0161 uvijek je obilje\u017eena dualisti\u010dkom logikom. Ta tradicija mu\u0161karca ozna\u010dava kao \u2018pravo \u010dovje\u010danstvo\u2019, a \u017eenu kao \u2018bli\u017eu prirodi\u2019<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-255383","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255383"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255383\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}