{"id":255280,"date":"2018-10-21T06:00:59","date_gmt":"2018-10-21T04:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255280"},"modified":"2018-10-21T08:17:08","modified_gmt":"2018-10-21T06:17:08","slug":"filozofija-upanisada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/21\/filozofija-upanisada\/","title":{"rendered":"Filozofija Upani\u0161ada"},"content":{"rendered":"

Autor: Marica Borovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"U starim vedskim tekstovima, u okviru Aranyake, \u0160umske knjige namijenjene \u0161umskim pustinjacima, nalaze se Upani\u0161ade. One predstavljaju sintezu temeljnih u\u010denja drevne indijske misli i jedan od najstarijih filozofskih tekstova koji pou\u010dava o \u017eivotu i smrti, univerzumu, postanku svijeta te o vezi izme\u0111u \u010dovjeka i univerzuma. Zovu se jo\u0161 i Vedanta \u2013 \u201czavr\u0161etak Veda\u201d jer s njima zavr\u0161avaju Vede.<\/p>\n

Prema indijskoj predaji njihovi su autori drevni mudraci ri\u0161iji, \u010dija se mudrost prenosila usmenom predajom s u\u010ditelja na u\u010denika. Na to ukazuje i sama rije\u010d upa-ni-sad, upa (pored), ni (dolje), sad (sjediti), koja ozna\u010dava u\u010denika koji sjedi do nogu u\u010ditelja i prima njegove pouke. Drugo tuma\u010denje uzima za korijen rije\u010d nisad koja ozna\u010dava tajno u\u010denje koje u\u010denik dobiva od u\u010ditelja.<\/p>\n

Upani\u0161ade su u Europu do\u0161le u perzijskom prijevodu nakon \u0161to je mogulski kraljevi\u0107 Muhammad Dara Shikuh dao prevesti pedeset Upani\u0161ada na perzijski jezik. Francuz Anquetil-Dupperon preveo ih je 1802. godine s perzijskog na latinski. Upani\u0161ada ima mnogo, poznato ih je preko dvjesto, iako tradicija navodi njih stotinu i osam. Najva\u017enijima se smatraju: Aitareya, Taittiriya, Chandogya, Brhadaranyaka, Mundaka, I\u0161a, Kena, Katha, Pra\u0161na, \u0160veta\u0161vatara i Mandukya.<\/p>\n

Upani\u0161ade daju odgovore na pitanja koja je \u010dovjek postavljao u razli\u010ditim vremenima: Odakle dolazim? Kako sve nastaje? Kamo idem? Njihova filozofija pokazuje put ostvarenja \u010dovjekove sudbine \u2013 put koji ima svoju polaznu to\u010dku i odredi\u0161te.<\/p>\n

MANDUKYA UPANI\u0160ADA: Brahman je uistinu besmrtan. To je gospodar svega, to je znalac svega, to je nutarnji upravitelj. To je izvor svega. To je po\u010detak i kraj svih stvorenja. Onaj od koga se ra\u0111aju ova stvorenja, onaj u kome \u017eive kada su ro\u0111ena i onaj kome se vra\u0107aju poslije smrti, to je brahman.<\/p><\/blockquote>\n

Drevni su Indijci uvidjeli da je svijet podvrgnut neprestanim promjenama. Sve se ra\u0111a, stari i umire. Ono \u0161to se vidi i \u010duje, prolazno je i kona\u010dno. Zadovoljstva koja nudi svijet su prolazna. \u010cesto se pitamo postoji li ne\u0161to nepromjenjivo, ne\u0161to \u0161to se nalazi u pozadini promjenjivog.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Sav Univerzum, sve \u0161to postoji proizlazi iz Njega i u Njemu se kre\u0107e\u2026 Sve drugo zavisi od Njega, a On ne zavisi ni od \u010dega. Oni koji ga dostignu, postaju besmrtni!<\/p><\/blockquote>\n

Upani\u0161ade nagla\u0161avaju ideju jedinstva svijeta. Brahman, izvor svega, pro\u017eima sve, prisutan je u svemu i zato je univerzum jedinstven, univerzum je Jedno. Sve te\u017ei istome, sve ima jedan cilj, a to je spoznaja Brahmana, odnosno sjedinjenje s njim, postizanje jedinstva s tom istinskom stvarno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Prisutnost Brahmana u nama naziva se Atman \u2013 to je na\u0161 \u017eivotni dah, na\u0161a bit, esencija, na\u0161e nutarnje besmrtno bi\u0107e. \u010covjek je univerzum i univerzum je \u010dovjek.<\/p>\n

CHANDOGYA UPANI\u0160ADA: Tat twam asi \u2013 To si ti.<\/p><\/blockquote>\n

Sve \u0161to postoji nosi u sebi to Jedno.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Manji od najmanjeg, ve\u0107i od najve\u0107eg, Atman je zauvijek u srcu svakog bi\u0107a.<\/p><\/blockquote>\n

Upani\u0161ade upozoravaju da se Brahman ne mo\u017ee intelektualno spoznati ili objasniti jer On izmi\u010de svemu tome. Zato Upani\u0161ade na svaki poku\u0161aj njegova definiranja ka\u017eu: Neti, neti\u2026 (To nije to, to nije to\u2026).<\/p>\n

Da bismo mogli razlu\u010divati stvari u pojavnom svijetu, potrebne su nam suprotnosti. Znam \u0161to je hladno jer poznajem toplo. Znam \u0161to je dan jer poznajem no\u0107. Pojavni svijet je dualan, dok je Brahman jedinstvo koje je razum nemo\u0107an spoznati.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Atman se ne spoznaje prou\u010davanjem, niti razmi\u0161ljanjem, niti slu\u0161anjem. On se spoznaje samim sobom.<\/p><\/blockquote>\n

Od istinske stvarnosti udaljava nas prevelika okupiranost nama samima. Gledamo na sebe kao na posebno bi\u0107e prirode, izdvojeno iz cjeline, te tako vidimo samo razlike koje nisu stvarne. Takvim gledanjem postavljamo ispred svojih o\u010diju veo koji nas udaljava od istine. Taj veo Indijci nazivaju Maya ili iluzija.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Kao \u0161to ki\u0161a koja pada na brdo protje\u010de raznim putevima me\u0111u stijenjem, tako i onaj koji vidi mnogostrukost stvari, tr\u010di samo za njima.<\/p><\/blockquote>\n

Potrebno je razbiti iluzije, vidjeti kako su stvari povezane i spoznati jedinstvo univerzuma. Iz dubine ljudskog srca progovara glas: Vodi me iz nestvarnog u stvarno, vodi me iz tame u svjetlost, vodi me iz smrti u besmrtnost. (BRHADARANYAKA UPANI\u0160ADA)<\/p>\n

Svijet ima jedinstvenu sudbinu. Sve tra\u017ei isto i te\u017ei istom.<\/p>\n

PRA\u0160NA UPANI\u0160ADA: Kao \u0161to ptice, dragi moj, lete k drvetu da bi se odmorile, tako i sve ove stvari idu Atmanu! One nalaze spokoj u najvi\u0161em, Atmanu!<\/p><\/blockquote>\n

Klica istinske stvarnosti, klica besmrtnosti, sadr\u017eana je u svemu. Treba je pustiti da proklija, da nikne iz tla sastavljenog od prolaznih elemenata; treba se osloboditi prolaznog da bi se upoznalo vje\u010dno. Sukob izme\u0111u prolaznog i vje\u010dnog stalno je prisutan u nama i ogleda se u na\u0161im mislima, osje\u0107ajima i djelima. Upani\u0161ade navode da su pohlepa, po\u017euda, lijenost i \u017eelje izraz onog prolaznog i smrtnog u \u010dovjeku. \u0160to je onda odraz onog vi\u0161eg i neprolaznog? To su milosr\u0111e, nesebi\u010dnost, \u010dasnost, odnosno vrline koje nas vode na put ostvarenja smisla vlastitog postojanja.<\/p>\n

Prema filozofiji Istoka, za razumijevanje univerzuma nu\u017eno je poznavati Dharmu, osnovni zakon koji u njemu djeluje, a odnosi se na sve: od mrava i stabla do Sunca i planetarnih sustava. Sve \u0161to postoji podvrgnuto je vladavini tog savr\u0161enog zakona.<\/p>\n

Da bi \u010dovjek krenuo putem Dharme, treba znati razlu\u010diti \u0161to je za njega dobro, a \u0161to ne. Na tome se zasniva istinsko znanje, dakle ne na prikupljanju podataka, nego na sposobnosti razlu\u010divanja istinitog od la\u017enog, prolaznog od trajnog, korisnog od onoga \u0161to je \u0161tetno.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Onaj koji ne razlu\u010duje i nemirnog je duha, njegova su osjetila neobuzdana kao divlji konji za voza\u010da ko\u010dije.<\/p><\/blockquote>\n

Onaj koji razlu\u010duje i smirenog je duha, njegova su osjetila obuzdana kao pitomi konji za voza\u010da ko\u010dije.<\/p>\n

Onaj koji ne razlu\u010duje, nikada ne dosti\u017ee cilj i biva ro\u0111en ponovno i ponovno.<\/p>\n

Onaj koji razlu\u010duje, taj dosti\u017ee cilj i ne biva vi\u0161e ro\u0111en.<\/p>\n

\u010covjek \u010dija je sposobnost razlu\u010divanja slaba dopu\u0161ta da strasti vladaju njime i \u017eivot mu postaje ogledalo prolaznih stvari. Upani\u0161ade upozoravaju da najve\u0107e opasnosti nisu izvan \u010dovjeka, ve\u0107 u njemu samom. Potrebno je suo\u010diti se s problemima, ali u svijetu u kojem \u017eivimo. \u017divot od nas tra\u017ei da poka\u017eemo velikodu\u0161nost, istinitost, samoodricanje. Upani\u0161ade savjetuju: ne ukradi, ne po\u017eeli tu\u0111e, ne predaj se ljutnji, zlobi i pohlepi. Iskorijeni sve to, ali ne i samilost i suosje\u0107anje. Postani svoj gospodar, oslobodi se svojih mana razvijanjem nesebi\u010dne ljubavi brigom za druge.<\/p>\n

BRHADARANYAKA UPANI\u0160ADA:<\/p>\n

\u2013 \u2026 Jeste li razumjeli? Oni reko\u0161e: \u2013 Razumjeli smo, rekao si nam: \u2018Damyata, obuzdajte se!\u2019<\/p>\n

\u2013 \u2026 Jeste li razumjeli? Oni reko\u0161e: \u2013 Razumjeli smo, rekao si nam: \u2018Dayadhran, budite samilosni!\u2019<\/p>\n

\u2013 \u2026 Jeste li razumjeli? Oni reko\u0161e: \u2013 Razumjeli smo, rekao si nam: \u2018Dana, dajte!<\/p>\n

\u2013 \u2026 Nadzirite se, dajte, budite samilosni. To troje treba primjenjivati: samokontrolu, davanje, samilost!<\/p><\/blockquote>\n

TAITTIRIYA UPANI\u0160ADA: Ono \u0161to se daje, treba dati s vjerom, treba dati obilno, treba dati sa skromno\u0161\u0107u, treba dati sa strahopo\u0161tovanjem, treba dati sa suosje\u0107anjem.<\/p><\/blockquote>\n

Upanishade-ucenikVrline vode \u010dovjeka putem Dharme. One su odgovor na pitanje kako \u017eivjeti i one vode \u010dovjeka do cilja. Iz Upani\u0161ada saznajemo da je u\u010diteljev preduvjet za primanje u\u010denika bila jedino moralna \u010disto\u0107a. Sama \u017eelja za spoznajom nije bila dovoljna. U\u010denik je morao pro\u010distiti svoje srce.<\/p>\n

BRHADARANYAKA UPANI\u0160ADA: Slobodan od zla, slobodan od ne\u010disto\u0107a, slobodan od sumnje, postaje znalac Brahme!<\/p><\/blockquote>\n

Kora\u010danje putem Dharme vodi oslobo\u0111enju od kruga neprestanog ra\u0111anja i umiranja koji Indijci nazivaju samsara.<\/p>\n

Stare civilizacije, pa tako i indijska, znale su da \u010dovjek prolazi kroz cikluse. Imamo svoja prolje\u0107a i zime, pa kako se u prirodi sve ra\u0111a i umire te opet ra\u0111a, tako i mi prolazimo kroz iste faze.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Smrtnik sazrijeva i pada kao zrno \u017eita na zemlju i kao zrno \u017eita ponovno ni\u010de kada do\u0111e vrijeme.<\/p><\/blockquote>\n

BRHADARANYAKA UPANI\u0160ADA: Kao \u0161to gusjenica koja dolaze\u0107i do kraja vlati trave i privla\u010de\u0107i drugu vlat trave prelazi na nju, tako i ovo sebstvo nakon \u0161to odbaci ovo tijelo, privla\u010de\u0107i drugo tijelo, prelazi u njega.<\/p><\/blockquote>\n

Bi\u0107a se ra\u0111aju, umiru i ponovno se ra\u0111aju sve dok ne do\u0111u do krajnjeg cilja, a to je spoznaja Brahmana. Za Indijce \u017eivot se ne napu\u0161ta. Ono \u0161to nazivamo \u017eivot i smrt, za njih su samo razli\u010dite manifestacije jednog \u017divota. \u017divimo bez tijela i s tijelom kako bi u\u010dili na putu Dharme. Taj put mo\u017eemo zamisliti kao cestu ome\u0111enu zidovima. Ako \u010dovjek ispravno rasu\u0111uje, hoda sredinom puta Dharme. No, \u010dovjek u neznanju \u010desto hoda poput slijepca, spoti\u010du\u0107i se i udaraju\u0107i o zidove. Udarci koji bole vra\u0107aju ga na sredinu puta. U filozofiji Istoka bol se shva\u0107a kao sredstvo spoznaje. Udarci o zid ne slu\u017ee kao kazna, ve\u0107 su potrebni da bi \u010dovjeka usmjerili na pravi put. Ti udarci predstavljaju Karmu, zakon akcije i reakcije. Prema ovom zakonu, svaka akcija je posljedica prethodne akcije i uzrok sljede\u0107e. Kako \u010dovjek posije, tako i \u017eanje. Nema dobre ni lo\u0161e sre\u0107e, ve\u0107 postoji samo rezultat djelovanja. Djela govore o nama, o na\u0161oj snazi ili slabostima.<\/p>\n

Osnovna ideja koja se provla\u010di kroz Upani\u0161ade je ideja jedinstva \u010dovjeka i univerzuma. Yoga je drevna indijska znanost koja omogu\u0107ava \u010dovjeku ujedinjenje sa samim sobom, s univerzumom. Naziv yoga etimolo\u0161ki proizlazi iz sanskrtskog korijena yug \u0161to zna\u010di ujarmiti, povezati zajedno.<\/p>\n

KATHA UPANI\u0160ADA: Kada se pet osjetila spoznavanja zajedno s razborom smire, a um se ne koleba, tada se, ka\u017eu, dosti\u017ee najvi\u0161e stanje. To spokojstvo osjetila i uma naziva se Yoga.<\/p><\/blockquote>\n

Put yoge je put usavr\u0161avanja koji tra\u017ei od \u010dovjeka da upozna elemente svoje prirode, da ih nau\u010di kontrolirati i povezati u skladnu cjelinu. Yoga vodi sjedinjenju s Brahmanom, a to tra\u017ei napor, suo\u010davanje s problemima, a ne bje\u017eanje od njih. Put nije lagan, ali Upani\u0161ade pozivaju na borbu: Ustani, probudi se. Pri\u0111i U\u010ditelju i spoznaj. Put je o\u0161tar i neprohodan poput ivice brija\u010da, ka\u017eu mudri!<\/p>\n

Ali mogu\u0107e ga je prije\u0107i, mogu\u0107e je spoznati Brahmana. Oni koji ga spoznaju, dostigli su mokshu ili oslobo\u0111enje od kruga ra\u0111anja i umiranja. Dosegli su anandu, stanje najvi\u0161eg bla\u017eenstva. To nije stanje praznine ili ni\u0161tavila. To je stanje izvan svih dualnosti. Kao \u0161to se zraka Sunca gubi u Suncu, val u moru, tako se ljudska svijest stapa s univerzalnom svije\u0161\u0107u. Ne postoji razlika izme\u0111u nas i univerzuma. \u010covjek je univerzum i univerzum je \u010dovjek. \u010covjek je spoznao onu jednu, apsolutnu stvarnost koja se krije iza svih stvari.<\/p>\n

MUNDAKA UPANI\u0160ADA: Kao \u0161to rijeke utje\u010du u more i gube svoje ime i oblik, tako i znalac oslobo\u0111en imena i oblika, dose\u017ee vi\u0161e od najvi\u0161eg.<\/p><\/blockquote>\n

Upani\u0161ade nas savjetuju da upoznamo svoju Dharmu, svoj smisao \u017eivota i da ga nastojimo ostvariti.<\/p>\n

TAITTIRIYA UPANI\u0160ADA: Govori istinu. Slijedi Dharmu. Ne zapostavljaj istinu. Slijedi Dharmu. Ne zapostavljaj u\u010denje i pou\u010davanje. Ako se u tebi pojavi bilo kakva sumnja u odnosu na pona\u0161anje, slijedi pri\u00admjere brahmana, odanih dobrim djelima, odanih Dharmi.<\/p><\/blockquote>\n

Najvi\u0161e je onih koji se ne trude upoznati svoju Dharmu, nego \u017eive vo\u0111eni sebi\u010dnim interesima tr\u010de\u0107i k raznim prolaznim zadovoljstvima. Malo je onih koji slijede put svoje Dharme, put ostvarenja vlastite sudbine, jer to uklju\u010duje napor i stalno nastojanje, ali ono \u010dovjeka vodi trajnoj sre\u0107i i bla\u017eenstvu. Najmanje je onih koji dostignu kona\u010dni cilj, spoznaju Brahmana. Ali ako je to mogu\u0107e jednom, onda je mogu\u0107e svima.<\/p>\n

Nova akropola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Filozofija upani\u0161ada pokazuje put ostvarenja \u010dovjekove sudbine \u2013 put koji ima svoju polaznu ta\u010dku i odredi\u0161te<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":129349,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-255280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255280","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255280"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255280\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/129349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}