{"id":255186,"date":"2018-10-19T08:59:54","date_gmt":"2018-10-19T06:59:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255186"},"modified":"2018-10-19T09:02:45","modified_gmt":"2018-10-19T07:02:45","slug":"sta-bi-se-desilo-ako-nestane-mjesec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/19\/sta-bi-se-desilo-ako-nestane-mjesec\/","title":{"rendered":"\u0160ta bi se desilo ako nestane Mjesec?"},"content":{"rendered":"<p>Kao najbli\u017ee nebesko tijelo na\u0161oj planeti, Mjesec ima gravitaciono polje koje uti\u010de na dosta toga na Zemlji. Ali \u0161ta bi se desilo da odjednom igubimo Mjesec? Kako bi nedostatak Meseca uticao na morsku plimu? \u0160ta bi se desilo sa godi\u0161njim dobima? Sa na\u0161im bioritmom? I kolike bi zaista bile posljedice?<\/p>\n<p>Odgovore na ova pitanja prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"What If We Lost The Moon?\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EFmPZv7LIdo?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Gravitacija Mjeseca povla\u010di Zemljinu rotaciju tako da mora i okeani reaguju daju\u0107i nam velike plime u nekim djijelovima sveta, a male u drugim. Talasi nastaju zbog vjetra, ali energija plime ih oblikuje.<\/p>\n<p>Mjese\u010devo gravitaciono polje tako\u0111e dr\u017ei na\u0161u planetu pod stabilnim uglom od 23,5 stepeni u odnosu na Sunce. Daje nam \u010detiri godi\u0161nja doba i klimu pogodnu za \u017eivot. Ali \u0161ta ako bi se ovo promijenilo? Ako bi Mjesec nestao, promijenio bi se i ugao rotacije na\u0161e planete. Dan na Zemlji bi trajao od \u0161est do osam sati.<\/p>\n<p>Milionima godina promjena plime i njihovog pritiska na kontinente su usporile rotaciju na\u0161e planete, daju\u0107i nam tako 24 sata dnevno. Ali bez uticaja Mjese\u010deve gravitacije Zemlja bi se okretala tri do \u010detiri puta br\u017ee. Sa ovakvom brzom rotacijom do\u017eivjeli bismo vjetrove od 480 kilometara na \u010das. Ptice i insekti ne bi pre\u017eivjeli. Najsre\u0107niji organizmi na Zemlji bi bili duboko ukorijenjeno drve\u0107e, ili vrlo male \u017eivotinje. Ve\u0107i dio morskog \u017eivota bi bio izbrisan.<\/p>\n<p>Vodena stvorenja zavise od morskih struja, a morske struje poma\u017eu kru\u017eenju hranljivih materija sa okeanskih dubina do povr\u0161ine, dok vodu sa povr\u0161ine bogatu kiseonikom odvla\u010di duboko u more.<\/p>\n<p>I dalje bismo imali plime, ali bi njima upravljalo Sunce. A sa udaljenosti od oko 150 miliona kilometara plime bi imale samo jednu tre\u0107inu snage dana\u0161njih plima. Okeani bi direktno bili izlo\u017eeni Suncu, \u0161to bi stvorilo katastorfalne talase koji bi bili pogubni za milione ljudi. Do ovog trenutka bismo morali da se prilagodimo novim morskim strujama koji bi kru\u017eile sporije, zagrijavaju\u0107i tako vode bli\u017ee ekvatoru, dok bi polarne vode bile zale\u0111ene.<\/p>\n<p>Ove velike razlike bi uzrokovale i promjene na kopnu, po\u0161to temperature okeana generalno uti\u010du na klimu.<\/p>\n<p>Zemljina osa rotacije bi se promijenila za nekih 10 stepeni. To bi dramati\u010dno izmijenilo godi\u0161nja doba, a klima bi postala nepogodna za \u017eivot. Drasti\u010dne promjene temperature bi uni\u0161tile usjeve, a mi bismo do\u017eivjeli najgore ledeno doba. Gle\u010deri sa polova bi prekrili \u010ditavu planetu, osim malog pojasa oko ekvatora.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao najbli\u017ee nebesko tijelo na\u0161oj planeti, Mjesec ima gravitaciono polje koje uti\u010de na dosta toga na Zemlji. Ali \u0161ta bi se desilo da odjednom igubimo Mjesec? Kako bi nedostatak Meseca uticao na morsku plimu? \u0160ta bi se desilo sa godi\u0161njim dobima? Sa na\u0161im bioritmom? I kolike bi zaista bile posljedice? Odgovore na ova pitanja prenosi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-255186","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255186"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255186\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}