{"id":255181,"date":"2018-10-19T07:55:57","date_gmt":"2018-10-19T05:55:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255181"},"modified":"2018-10-19T07:55:57","modified_gmt":"2018-10-19T05:55:57","slug":"odlazi-vam-mladost-to-ne-moze-biti-dobro-za-vas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/19\/odlazi-vam-mladost-to-ne-moze-biti-dobro-za-vas\/","title":{"rendered":"Odlazi vam mladost, to ne mo\u017ee biti dobro za vas"},"content":{"rendered":"

Autor: Davor Vla\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"I u proteklim godinama ekonomske krize Njema\u010dku se nazivalo motorom pokreta\u010dem gospodarstva Europske unije. Posebno se Hrvati jo\u0161 od onoga \u201edanke Deutschland\u201c silno vole ugledati na ovu najrazvijeniju europsku zemlju. Redom su sve hrvatske vlade upravo Njema\u010dku isticale kao primjer kojim putem Hrvatska treba i\u0107i u raznim podru\u010djima, pokazivali prstom na nju kad god bi se govorilo o europskim vrijednostima, da bi na kraju rezultat bio taj da iz mjeseca u mjesec Hrvati glavom bez obzira bje\u017ee upravo u Njema\u010dku.<\/p>\n

Od 709 mjesta u Bundestagu, njema\u010dkom parlamentu, 69 ih zauzimaju zastupnice i zastupnici stranke Die Linke. Ta je stranka osnovana 2007. godine kao spoj Stranke demokratskog socijalizma (PDS) i Izborne alternative za rad i socijalnu pravednost (WASG). Iako je stranka zapo\u010dela s radom u biv\u0161oj Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj, danas je popularna i na istoku i na zapadu zemlje. Pripadaju europskoj ljevici i trenutno su me\u0111u \u0161est najve\u0107ih njema\u010dkih stranaka. U glavnom njema\u010dkom gradu, Berlinu, \u010dine vladaju\u0107u koaliciju zajedno sa SPD-om i Zelenima, a na vlasti su i u saveznim pokrajinama Brandenburgu i Tiringiji. Prva su stranka koja je u Njema\u010dkoj predlo\u017eila minimalnu pla\u0107u, a danas se zala\u017eu za europsko radni\u0161tvo i solidarnost.<\/p>\n

Upravo u Berlinu razgovaramo sa \u010dlanom Die Linkea, Andrejom Hunkom<\/strong>. Hunko je zastupnik u Bundestagu, a obna\u0161a i du\u017enost izvjestitelja Parlamentarne skup\u0161tine Vije\u0107a Europe za Albaniju. S njim razgovaramo o budu\u0107nosti Europske unije, rastu\u0107oj nezaposlenosti u nekim \u010dlanicama, pitanjima vezanim uz euro, ali i o skorom otvaranju pregovora izme\u0111u EU i Makedonije i Albanije.<\/p>\n

Hrvatska je ve\u0107 \u010dlanica Europske unije, dok te\u0161ki pregovori o\u010dekuju neke na\u0161e susjede. \u0160to mislite o pregovorima izme\u0111u EU i balkanskih zemalja i kakav je stav Die Linkea? Podr\u017eavate li pro\u0161irenje na Balkan ili mo\u017eda i Tursku, posebno u svjetlu nedavnog izbornog trijumfa Recepa Tayyipa Erdo\u011fana?<\/em><\/p>\n

– Na\u0161a pozicija nije tako jednostavna. S jedne strane smo kriti\u010dni prema tome kako EU funkcionira, ali s druge strane smo vrlo internacionalni, otvoreni za europsku suradnju, za me\u0111unarodnu suradnju. Promatraju\u0107i pro\u0161irenje EU, mi podr\u017eavamo politi\u010dke, ali ne i ekonomske kriterije. Politi\u010dki dio, poput demokracije, ljudskih prava, vladavine zakona, taj dio podr\u017eavamo, dok smo prema ekonomskim kriterijima, poput pritiska prema privatizaciji, itekako kriti\u010dni. Uvijek \u0107emo inzistirati na referendumu u tim zemljama, pa ako se ljudi tamo odlu\u010de za pristupanje, mi \u0107emo podr\u017eati njihovu \u017eelju. U nekim zemljama vidimo vrlo dobar politi\u010dki napredak, ali na\u017ealost ne i toliko dobar ekonomski napredak. Na primjer, cijeli Balkan je sada deindustrijaliziran, \u0161to je ogroman problem zbog velike nezaposlenosti mladih ljudi, a to uvijek stvara probleme u tim zemljama. Bez ljudi koji mogu napraviti reforme je te\u0161ko. Moram re\u0107i i da smo kriti\u010dni prema neoliberalizmu u ekonomskom smislu. Dakle, da odgovorim ovako – ukoliko bi se nas pitalo za Makedoniju ili Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju, prema politi\u010dkim kriterijima, rekli bismo \u201eDA\u201c. Naravno, sve su te zemlje vrlo razli\u010dite. Osobno sam dobro upoznat sa situacijom u Albaniji, budu\u0107i sam izvjestitelj parlamenta Vije\u0107a EU za Albaniju. Mislim da situacija u toj zemlji, ako govorimo o razvojnom procesu i vladavini prava, i nije toliko lo\u0161a. Me\u0111utim, u ekonomskom smislu je katastrofalna. \u0160to se ti\u010de Bosne i Hercegovine, tamo je situacija vrlo slo\u017eena.<\/p>\n

O\u010dekuju li ljudi na Balkanu previ\u0161e od Europske unije?<\/em><\/p>\n

– Postoje velike iluzije. Danas je stanje druga\u010dije nego prije pet godina, jer vidimo neke centrifugalne tendencije u EU. Primjerice, Nobelovu nagradu za mir 2012. godine dobila je Europska unija. Mislim da je takvo \u0161to danas nemogu\u0107e.<\/p>\n

Pro\u0161le su 23 godine od krvavog rata na Balkanu. U vrijeme kada je rat zavr\u0161io, ljudi su na ovim prostorima imali velika o\u010dekivanja. Nadali su se da \u0107e uskoro, za pet, deset ili petnaest godina, biti puno bogatiji, da \u0107e nacionalisti\u010dke tendencije pro\u0107i, da \u0107e biti dio EU… Mislite li da je EU zaboravila Balkan? Da nije usmjerila dovoljno pa\u017enje prema Balkanu?<\/em><\/p>\n

– Nije bilo dovoljno pozornosti, jer je sama EU imala puno problema. Gr\u010dka, euro, imigrantska kriza … Isto tako i desni\u010darski nacionalizam, poput onoga u Poljskoj ili Ma\u0111arskoj, pa djelomi\u010dno i u Austriji …<\/p>\n

Sloboda na tr\u017ei\u0161tu rada svugdje je jedna od najbitnijih stvari u EU. Je li to dobro ili lo\u0161e za isto\u010dnoeuropske zemlje?<\/em><\/p>\n

– To je lo\u0161e za isto\u010dnu Europu. Mi smo internacionalna stranka, stranka ljevice. Svjedoci smo velikih migracija, ne samo iz balkanskih zemalja, nego i iz Ukrajine ili, na primjer, Gruzije. Te zemlje gube mladena\u010dki potencijal. Nitko u EU ne govori o tome. Bugarska je izgubila preko milijun i pol ljudi od 1990. godine. To ne\u0107e biti dobro za te zemlje. Kao pojedinac nikad ne bih zabranio mladim ljudima da se presele i rade u inozemstvu. Me\u0111utim, iz europske perspektive, mi u tim zemljama moramo stvoriti uvjete za mlade ljude. To je pitanje ekonomskog razvoja. Nitko u EU ne govori o tome. Uvijek su samo razgovora o privatizaciji ili korupciji, ali ne i o ekonomskom razvoju tih zemalja. Imamo OECD, organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj. Trenutno je ideja suradnje stavljena u stranu, a ideja natjecanja je sada popularna.<\/p>\n

Mogu li europski fondovi pomo\u0107i? U Poljskoj je, na primjer, izgra\u0111eno puno infrastrukture tim novcem, a i ljudi su se zaposlili na tim projektima.<\/em><\/p>\n

– Ideja je bila dobra. Stvoriti EU sli\u010dnih \u017eivotnih uvjeta. Tako da \u0107e siroma\u0161ni krajevi biti podr\u017eani da ostvare jednake \u017eivotne uvjete kao i neki drugi. Prije nekoliko tjedana imali smo i sastanak u vezi toga. Trenutno imamo raspravu o bud\u017eetu za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Preporuka Europske komisije je da se ti fondovi smanje za deset posto. U vremenu kad je potrebno dati jo\u0161 vi\u0161e novaca za takve stvari, mi, dakle, imamo preporuku o zna\u010dajnom smanjenju. Preporuka je bila potro\u0161iti tih deset posto na vojsku. To je jo\u0161 uvijek predmet rasprave i to \u0107e tako\u0111er biti problem i za isto\u010dnonjema\u010dke pokrajine jer tamo ina\u010de odlazi jako puno novaca iz tih fondova. Brexit je tako\u0111er problem, jer je Velika Britanija uvijek bila bogata \u010dlanica, pa \u0107e sada isto\u010dna Njema\u010dka presko\u010diti europski prosjek, \u0161to \u0107e biti financijski problem za isto\u010dnu Njema\u010dku.<\/p>\n

U Hrvatskoj se s nestrpljenjem i\u0161\u010dekuje uvo\u0111enje eura. \u0160to mislite o euru kao valuti? Je li euro dobar za isto\u010dnu i jugoisto\u010dnu Europu?<\/em><\/p>\n

– Euro je stvoren za njema\u010dku izvoznu industriju. Na\u0161a stranka je kriti\u010dna prema euro-sustavu, posebice za jug Europe, Gr\u010dku, Italiju i \u0160panjolsku. Mislimo da nije dobar ni za isto\u010dnu Europu. Mo\u017eete vidjeti ekonomske probleme u Italiji na primjer. Problem je \u0161to imate jednu sredi\u0161nju banku, a ne postoji socijalno bankarstvo. Druga\u010dije je to nego \u0161to je FED u SAD-u, gdje FED brine o socijalnim pitanjima i nezaposlenosti, plus o stabilnosti valute. U Europskoj sredi\u0161njoj banci (ECB) brinu samo o stabilnosti valute i to je to, ni\u0161ta vi\u0161e. Drugi problem je \u0161to u EU imamo vrlo razli\u010dite ekonomije, izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih zemalja. Kad su u Italiji ili Gr\u010dkoj bile lira, odnosno drahma, postojala je mogu\u0107nost da u tim zemljama oslabe svoju valutu, \u0161to je bilo bolje za njih. Sada vi\u0161e nemaju tu \u0161ansu i, osim toga, moraju se natjecati sa sna\u017enim njema\u010dkim izvozom. A kada to ne mogu, onda moraju srezati svoje pla\u0107e, socijalni sustav, zdravstveni sustav … To je mogu\u0107e promijeniti, ali za to ne postoji interes, posebno ne kod vladaju\u0107ih u Njema\u010dkoj, u Kr\u0161\u0107ansko-demokratskoj uniji. Njema\u010dka sada ima izvoz u plus od osam posto, \u0161to je apsolutno previ\u0161e. Prema EU pravilima, maksimalno smije biti \u0161est posto, \u0161to je tako\u0111er previ\u0161e. Svi u \u0160panjolskoj ili Italiji to razumiju, no u Njema\u010dkoj samo ka\u017eu \u2013 \u201eoh, na\u0161a industrija je toliko dobra\u201c … Tako da je euro kao valuta trenutno lo\u0161a varijanta, s obzirom da slu\u017ei isklju\u010divo njema\u010dkom izvozu.<\/p>\n

Mislite li da bi balkanskim zemljama pomoglo kad bi sve zemlje koristile istu valutu? Posebno jer ve\u0107, recimo, u Crnoj Gori i na Kosovu koriste samo euro.<\/em><\/p>\n

– Mislim da bi im suradnja izme\u0111u tih zemalja pomogla. Mogu vam re\u0107i neke stvari o zemljama u regiji, evo, recimo, za Albaniju. Postojala je ideja izgraditi izbjegli\u010dki kamp u Albaniji da Albanija zapo\u010dne pregovore s EU. Ja sam to \u010duo od svojih kolega i nakon toga sam se sastao s albanskom resornom ministricom. Pitao sam je \u2013 \u201ezna\u0161 li ti ne\u0161to o tome\u201c. Ona nije imala pojma, a ona je dio albanske vlade! Sljede\u0107i dan je to iza\u0161lo u javnost i albanski premijer je rekao \u201ene\u201c. Uvjeti za otvaranje pregovora su vrlo jasni i to se ne mo\u017ee mije\u0161ati s ovim. Ako se sje\u0107ate, prije \u010detiri godine je postojala ideja o uni\u0161tavanju sirijskog kemijskog oru\u017eja u Albaniji. Izbio je veliki prosvjed, uglavnom studenata, pa su na kraju odlu\u010dili uni\u0161titi sirijsko kemijsko oru\u017eje na Mediteranu. Sada je ista situacija s izbjeglicama. Zna\u010di kada imamo neki problem, gurnimo ga tamo. Razlog je \u0161to Albanija ima vrlo lo\u0161 ugled ovdje, \u0161to ga se uglavnom povezuje s albanskom mafijom u zapadnoj Europi, bez obzira \u0161to zemlja kao zemlja nije odgovorna za to. Op\u0107enito, u ovom trenutku je raspolo\u017eenje u EU vezano za pro\u0161irenje vrlo lo\u0161e. Nijedan politi\u010dar ne \u017eeli riskirati s tim. Pa im onda govore, mo\u017eda sljede\u0107e godine, mo\u017eda sljede\u0107e godine. Problem je \u0161to te zemlje ne mogu \u010dekati. Sada postoje neke ideje da ih je bolje imati u EU nego vezane s Rusijom. Svi znamo da to nije ispravan na\u010din za po\u010detak pregovora.<\/p>\n

Ali Va\u0161a stranka, dakle, daje punu podr\u0161ku tim zemljama na putu u EU?<\/em><\/p>\n

– Tako je. I \u017eelimo im puno uspjeha u tome.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hunko: Cijeli Balkan je sada deindustrijaliziran, \u0161to je ogroman problem zbog velike nezaposlenosti mladih ljudi, a to uvijek stvara probleme u tim zemljama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-255181","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255181","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255181"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255181\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}