![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/zemlja-300x168.jpg\")
Globalna emisija ugljen-dioksida tokom 2018. godine bi\u0107e pove\u0107ana do rekordnog nivoa, a zagrijavanje nezadr\u017eivo napreduje, pa \u010dovje\u010danstvo ima jo\u0161 12 godina (do 2030) da sprije\u010di klimatsku katastrofu, tvrde klimatolozi.<\/p>\n
\u0160ef Me\u0111unarodne agencije za energiju Fatih Birol navodi da podaci za devet mjeseci ove godine ukazuju na rekordno pove\u0107anje emisije ugljenika.<\/p>\n
Izvje\u0161taj UN upozorava da \u0107e \u010dovje\u010danstvo morati da mijenja na\u010dine kori\u0161tenja energije, putovanja i gradnje kako bi bio postignut cilj ni\u017eeg globalnog zagrijavanja.<\/p>\n
Protekla 2017. godina bila je dokaz galopiraju\u0107eg globalnog zagrijavanja i nakon 2016. bila je druga najtoplija godina otkako postoje mjerenja. <\/p>\n
Ova godina prijeti da nastavi taj niz, pa \u010dak i da bude najtoplija, upozoravaju stru\u010dnjaci. <\/p>\n
Godina 2017. bila je za 1,1 stepen toplija od predindustrijskog perioda. Od nje je jedino toplija bila 2016. godina. <\/p>\n
Posljednje tri godine su najtoplije otkad postoji mjerenje, a koncentracije gasova staklene ba\u0161te u atmosferi rastu i dalje. <\/p>\n
Rastu i nivoi mora, a temperatura globalnih okeana je na rekordno visokom nivou, \u010dija je posljedica smanjena povr\u0161ina leda na oba pola, koja je znatno ispod prosjeka. <\/p>\n
Nau\u010dnici iz cijelog svijeta, zbog toga, upozoravaju na klimatsku katastrofu koja nadolazi.<\/p>\n
“\u017dao mi je, imam lo\u0161e vijesti. Ove brojke dovode me do o\u010daja”, poru\u010dio je \u0161ef me\u0111unarodne agencije za energetiku Fatih Birol, prenose Nezavisne novine.<\/p>\n
Istovremeno, prava globalna drama mogu\u0107a je na Arktiku. Poznato je da bi otapanje vje\u010ditog leda oslobodilo gasove staklene ba\u0161te. Ali, nau\u010dnici upozoravaju da bi se mogla pojaviti i enormna koli\u010dina \u017eive – sna\u017enog neurotoksina, koji predstavlja ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje.<\/p>\n
Oko 20 miliona litara \u017eive, \u0161to je ekvivalent za 50 olimpijskih bazena, nalazi se u vje\u010ditom ledu na Arktiku, navode nau\u010dnici u \u010dasopisu “Geophysical research letters”.<\/p>\n
To je dvostruko ve\u0107a koli\u010dina \u017eive od one koja se trenutno nalazi u okeanima, atmosferi i tlu. Ako se led i dalje bude otapao, u budu\u0107nosti \u0107e dio te \u017eive biti oslobo\u0111en u \u017eivotnu sredinu, sa nepoznatim uticajem na ljude i hranu, isti\u010du stru\u010dnjaci.<\/p>\n
Nakon izvje\u0161taja i analiza, klimatolozi zaklju\u010duju da \u010dovje\u010danstvo ima jo\u0161 nekoliko godina, odnosno rok do 2030. godine, da zaustavi katastrofalne klimatske promjene. <\/p>\n
UN panel za klimatske promjene saop\u0161tava da \u0107e Zemlja dosti\u0107i “krucijalni prag” od 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa do 2030. godine, nakon \u010dega se planeta nalazi u visokom riziku od ekstremnih su\u0161a, po\u017eara, poplava i nedostatka hrane za stotine miliona ljudi. <\/p>\n
Zato bi vlade \u0161irom svijeta trebalo da preduzmu “brze, sveobuhvatne i promjene bez presedana na svim nivoima dru\u0161tva kako bi bili izbjegnuti katastrofalni nivoi globalnog zagrijavanja”. <\/p>\n
U Evropi je posebno izra\u017eena opasnost od poplava, kao posljedice globalnog zagrijavanja. Poplave \u0107e postati sve \u010de\u0161\u0107e, \u010dak i ako svijet uspije da rast temperature ograni\u010di na 1,5 stepeni Celzijusovih, smatraju klimatolozi. <\/p>\n
Autori nau\u010dne studije kao najoptimisti\u010dniji scenario predvi\u0111aju da \u0107e se \u0161teta izazvana izlivanjem rijeka u Evropi udvostru\u010diti, te iznositi pribli\u017eno 15 milijarda evra po godini. Tom katastrofom bi\u0107e pogo\u0111eno 650.000 ljudi godi\u0161nje. <\/p>\n
Prema najgorem scenariju, koji predvi\u0111a porast temperature za tri stepena Celzijusova, \u0161teta \u0107e biti 145 odsto ve\u0107a, odnosno 17 milijardi evra za godinu i poga\u0111a\u0107e 780.000 stanovnika.<\/p>\n
Podsje\u0107amo da je prije dvije godine, uz globalne fanfare, potpisan Pari\u0161ki sporazum o klimi, i barem za trenutak se \u010dinilo da smo dobili pravi pokret za spas planeta od katastrofalnih klimatskih promjena.<\/p>\n
Me\u0111utim, ve\u0107 i prije potpisivanja sporazuma, za vrijeme njegovoga sklapanja na 21. klimatskoj konferenciji u Parizu (COP21), mnogi su upozoravali da je dogovorena granica maksimalnog pove\u0107anja globalne temperature preko koje ne bi smjeli i\u0107i, od dva stepena Celzijusa, ozbiljno nedovoljna.<\/p>\n
Predstavnik Mar\u0161alovih Ostrva, jedne od pacifi\u010dkih dr\u017eavica koje su posebno ugro\u017eene porastom mora zbog globalnog zagrijavanja, nije birao rije\u010di o ovom nedovoljno ambicioznom cilju: nazvao je zagrijavanje od dva stepena “genocidom”.<\/p>\n
\u010cini se da njegova izjava nije daleko od istine kada se pogleda najnoviji i najalarmantniji izvje\u0161taj Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Globalna emisija ugljen-dioksida tokom 2018. godine bi\u0107e pove\u0107ana do rekordnog nivoa, a zagrijavanje nezadr\u017eivo napreduje, pa \u010dovje\u010danstvo ima jo\u0161 12 godina (do 2030) da sprije\u010di klimatsku katastrofu, tvrde klimatolozi. \u0160ef Me\u0111unarodne agencije za energiju Fatih Birol navodi da podaci za devet mjeseci ove godine ukazuju na rekordno pove\u0107anje emisije ugljenika. Izvje\u0161taj UN upozorava da \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-255151","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255151"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255151\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}