{"id":255024,"date":"2018-10-16T11:49:37","date_gmt":"2018-10-16T09:49:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=255024"},"modified":"2018-10-16T11:49:57","modified_gmt":"2018-10-16T09:49:57","slug":"hrvati-bolje-zivjeli-1990-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/16\/hrvati-bolje-zivjeli-1990-godine\/","title":{"rendered":"Hrvati bolje \u017eivjeli 1990. godine"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/01\/slovenija-hrvatska--300x162.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"162\" class=\"alignright size-medium wp-image-197426\" \/>Hrvati su bolje \u017eivjeli 1990. godine, kada su napustili \u0408ugoslaviju, nego danas, dok su Slovenci napredovali, pokazuju ekonomska i socijalna statistika.<\/p>\n<p>Prema indeksu ljudskog kapitala od 1990. do 2016. godine Hrvatska je pala za osam mjesta, sa 24. na 32, pokazuje veliko istra\u017eivanje, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Indeks ljudskog kapitala je koncept koji pridaje ve\u0107u va\u017enost ljudima u odnosu na druge resurse, a rije\u010d je o \u0161iroj inicijativi u koju je uklju\u010dena Svjetska banka.<\/p>\n<p>Taj indeks povezuje djecu i njihovu produktivnost u budu\u0107nosti u odre\u0111enoj zemlji. Na osnovu doprinosa svakog od indikatora dobija se indeks ljudskog kapitala koji se kre\u0107e izme\u0111u nula i jedan.<\/p>\n<p>Indeks obuhvata o\u010dekivane godine \u017eivota koje \u0107e osoba pro\u017eivjeti u svom produktivnom dobu izme\u0111u 20. i 64. godine modifikovan tako da uzima u obzir koli\u010dinu i kvalitet obrazovanja koje \u0107e dobiti, te funkcionalno zdravlje koje \u0107e imati.<\/p>\n<p>Susjedna Slovenija uspjela je da ostvari suprotno &#8211; sa 34. mjesta u 1990. godini popela se na 23. mjesto u 2016, \u0161to zna\u010di da je za isto vrijeme pobolj\u0161ala svoju poziciju za 11 mjesta.<\/p>\n<p>Hrvatska je u 2016. imala 43 godine provedene u produktivnom periodu od mogu\u0107e 44 \/pro\u017eivljene izme\u0111u 20. i 64. godine\/, \u0161to zna\u010di da je u tome imala indeks 0,9772.<\/p>\n<p>Pri tome je funkcionalni zdravstveni status bio 0,79 godina provedenih u obrazovanju, a u\u010denje je bilo 0,85.<\/p>\n<p>Kada se ovi faktori pomno\u017ee, dobija se takozvani o\u010dekivani ljudski kapital za 2016. godinu.<\/p>\n<p>Rejting obara odga\u0111anje va\u017enih reformi u obrazovnom sistemu, \u0161to uklju\u010duje nesprovo\u0111enje obrazovne reforme i odga\u0111anje produ\u017eavanja osnovne \u0161kole.<\/p>\n<p>Hrvatska bilje\u017ei slabe rezultate i u prevenciji i lije\u010denju te\u0161kih bolesti poput karcinoma u odnosu na ostatak EU, a tu je i veliki broj odlazaka iz zemlje.<\/p>\n<p>Gornjim dijelom liste dominiraju najrazvijenije zemlje sjeverne Evrope poput Finske, Islanda, Danske i Holandije.<\/p>\n<p>Na dnu su ve\u0107inom afri\u010dke zemlje &#8211; Mali, \u0408u\u017eni Sudan, Burkina Faso, Niger, \u010cad, Etiopija, Sijera Leone, Gvineja, navode ekonomski portali.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvati su bolje \u017eivjeli 1990. godine, kada su napustili \u0408ugoslaviju, nego danas, dok su Slovenci napredovali, pokazuju ekonomska i socijalna statistika. Prema indeksu ljudskog kapitala od 1990. do 2016. godine Hrvatska je pala za osam mjesta, sa 24. na 32, pokazuje veliko istra\u017eivanje, prenosi Srna. Indeks ljudskog kapitala je koncept koji pridaje ve\u0107u va\u017enost ljudima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-255024","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255024","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=255024"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/255024\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=255024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=255024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=255024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}