{"id":254808,"date":"2018-10-12T09:41:30","date_gmt":"2018-10-12T07:41:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=254808"},"modified":"2018-10-12T09:43:27","modified_gmt":"2018-10-12T07:43:27","slug":"mitovi-o-zivotinjama-u-koje-vecina-vjeruje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/12\/mitovi-o-zivotinjama-u-koje-vecina-vjeruje\/","title":{"rendered":"Mitovi o \u017eivotinjama u koje ve\u0107ina vjeruje"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/zec-300x197.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"197\" class=\"alignright size-medium wp-image-183486\" \/>Dosta ovih mitova dolazi iz crtanih filmova, a donosimo vam pet popularnih za koje ste morali \u010duti\u2026 a ve\u0107ina ljudi jo\u0161 uvijek vjeruje da su istiniti.<\/p>\n<p>1. Ako prere\u017eete glistu na pola, dobi\u0107ete dvije<\/p>\n<p>Za ve\u0107inu djece, ovo je bio prvi poku\u0161aj biologije. Prona\u0111u glistu, prere\u017eu je na pola \u2013 i desi se \u010dudo: obje polovice su jo\u0161 uvijek \u017eive!<\/p>\n<p>Za biologe &#8220;crv&#8221; se odnosi na mnoge, vrlo razli\u010dite organizame. Sposobnost da regeneri\u0161u dijelove tijela se razlikuju kao nebo i zemlja, iako se repovi lak\u0161e regeneri\u0161u.<\/p>\n<p>Kod glista, repovi obi\u010dno umiru kada ih prekinete, dok kod drugih vrsta \u2018crva\u2019 mogu ponovo izrasti. Neke vrste mogu \u010dak regenerisati i dijelove glave. Gliste imaju kompleksno izgra\u0111eno tijelo, sa mozgom, srcem, organima za probavu, repom\u2026<\/p>\n<p>Dakle, ideja da prere\u017eete glistu na pola i dobijete dvije je isto toliko luda kao da to u\u010dinite sa kravom ili psom.<\/p>\n<p>Ovaj mit vjerojatno poti\u010de od jednostavnog nesporazuma. Crvi, kao i ve\u0107ina kukaca, imaju regenerativne sposobnosti, samo \u0161to nisu toliko napredne kao \u0161to mislimo. Dakle, ako ste odrezali dio repa gliste postoji mogu\u0107nost da bi novi mogao izrasti.<\/p>\n<p>A za\u0161to se obje polovice kre\u0107u? Zato \u0161to se gr\u010de od silne boli koju ste im nanjeli, dok \u2018ispaljuju\u2019 posljednje nervne signale. Sli\u010dna stvar se de\u0161ava i kod dekapitulacije koko\u0161ki i ljudi. Ukoliko se i dalje pitate\u2026 Da, gliste, nakon \u0161to ih prepolovite \u2013 umru.<br \/>\n2. Ze\u010devi jedu mrkvu, mi\u0161evi vole sir<\/p>\n<p>U svijetu mitova, mrkve su za ze\u010deve ono \u0161to su banane za majmune. Jedina stvar koja je \u2018sigurnija\u2019 od zeke sa mrkvom, je mi\u0161 koji voli sir. Ukoliko na mi\u0161olovku ne postavite veliki (trokutasti) komad sira, mi\u0161 nikada ne\u0107e u\u0107i u klopku.<\/p>\n<p>Crti\u0107i su zagor\u010dali \u017eivot ze\u010devima. Dovoljno govori \u010dinjenica da na svakoj web stranici o ze\u010devima mora biti ovo upozorenje: &#8220;Ako poku\u0161ate hraniti zeca samo mrkvom, on \u0107e umrijeti&#8221;. Ako se va\u0161em zecu ipak svidi mrkva, i dalje morate paziti koliko mu dajete da je jede.<\/p>\n<p>Ze\u010devi koji \u017eive van crtanih filmova uglavnom jedu sijeno i zelenilo. Ako dadnete zecu mrkvu sa zelenim vrhom, on \u0107e pojesti samo zeleni vrh.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de mi\u0161a i sira\u2026 mi\u0161evi imaji jako osjetljivo \u010dulo mirisa\u2026 a ve\u0107ina sireva ima jake mirise, od kojih mi\u0161evi doslovno bje\u017ee.<\/p>\n<p>Nedavna studija je pokazala da mi\u0161eve odbija hrana poput sira, a da ih privla\u010di ona koja sadr\u017ei relativno vi\u0161e \u0161e\u010dera, kao \u0161to su \u017eito i vo\u0107e. Ovaj mit je napokon prepoznao i Britanski Parlament, te izdao \u2018zvani\u010dnu napomenu\u2019 da je najbolje da se mi\u0161evi namame keksom, \u017eitaricama ili \u010dokoladom.<br \/>\n3. Ptica napustiti svoje pti\u010di\u0107e ako ih dotaknete<\/p>\n<p>Prvo, ptice rijetko koristite \u010dulo mirisa, i umjesto toga oslanjaju se na o\u010di i u\u0161i. Dakle, ne, ne mo\u017ee odmah osjetiti kada je njena beba zara\u017eena ljudskim mirisom, koji ostaje na njoj nakon \u0161to je dotaknete.<\/p>\n<p>Drugo, ptice zaista nije briga da li ste dotakeli njihove mlade ili ne. Iako, ako to \u010dinite dok pti\u010di\u0107 u\u010di da leti mo\u017ee biti \u0161tetno za njega, to ne sprije\u010dava majku da ih hrani i vodi brigu o njima. Majke ptice su vezane za svoje mlade u dobrim i lo\u0161im momentima, ba\u0161 kao \u0161to su i va\u0161e majke vezane za vas.<\/p>\n<p>Tre\u0107e, ukoliko zaista i na\u0111ete malo pti\u0107e ispod drveta, vjerovatno je ispalo iz gnjezda i iako ga majka ne\u0107e sigurno napustit jer ste ga dotakeli, ipak ga ne premje\u0161tajte na drugu lokaciju, jer \u0107e ga to samo razdvojiti od majke, koja je u tom trenutku vjerovatno u potrazi za hranom.<br \/>\n4. Bikove iritira crvena boja<\/p>\n<p>Za mnoge od nas, jedini dio \u0161panske kulture za koju znamo je da se okupljaju na stadionima, gdje \u010dovjek u smije\u0161nom odjelu ma\u0161e ljutom biku komadom crvenog platna ispred nosa. S ciljem da ga jo\u0161 vi\u0161e naljuti.<\/p>\n<p>A onda ste u jednom trenutku va\u0161eg \u017eivota vidjeli, vjerojatno u crtanom filmu, da je crvena boja ta koja ljuti bika.<\/p>\n<p>Za\u0161to je ovo samo mit? Zato \u0161to su bikovi u stvarnom \u017eivotu daltonisti (uop\u0161te ne razlikuju boje). Ono \u0161to bikove razbjesni je mahanje platna ispred o\u010diju.<br \/>\n5. Kamile pohranjuju vodu u svoje grbe<\/p>\n<p>U stvarnosti, kamile ne pohranjuju vodu u svoje grbe, ve\u0107 masno\u0107e. Mano\u0107e su mnogo korisnije od vode u pustinji, jer daju kamilama energiju koja im je potrebna da bi se njihov metabolizam odr\u017eao. Ne zaboravite da je hrana, kao i voda, jako rijetka pojava u pustinji.<\/p>\n<p>Ako se pitate da li kamile trebaju vodu i kako ne dehidriraju \u2013 naravno da trebaju i naravno da mogu dehidrirati. Ali uzmite u obzir \u010dinjenicu da tijelo kamile funkcioni\u0161e druga\u010dije od tijela \u010dovjeka.<\/p>\n<p>One se mogu same ohladiti i ostati hladne mnogo du\u017ee od ljudi. Tako\u0111e imaju i posebne \u0107elije koje ne dozvoljavaju da im padne krvni pritisak kada padne zapremina tijela. Sve to doprinosi \u010dinjenici da mogu prevaliti jako dug put bez dehidracije.<\/p>\n<p>Jedan izvor ovog mita dolazi iz drevnog Rima, gdje je filozof\/prirodnjak Pliny zaklju\u010dio da kamile imaju dva stomaka, jedan za hranu i drugi za vodu. Neupu\u0107ena javnost, vidjev\u0161i da kamila ima dvije grbe, zaklju\u010dila je da je u njima smje\u0161ten stomak.<\/p>\n<p>Drugi izvor je taj, da pustinjski nomadi \u2013 u vremenima o\u010daja, raspore kamilu i piju vodu iz nje. Ovo se zapravo i de\u0161ava, popiju vodu koja se pomje\u0161ala sa hranom koju kamila jo\u0161 nije probavila. Va\u017eno je zapamtiti da piju vodu iz stomaka, a ne grbe.<\/p>\n<p>nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dosta ovih mitova dolazi iz crtanih filmova, a donosimo vam pet popularnih za koje ste morali \u010duti\u2026 a ve\u0107ina ljudi jo\u0161 uvijek vjeruje da su istiniti. 1. Ako prere\u017eete glistu na pola, dobi\u0107ete dvije Za ve\u0107inu djece, ovo je bio prvi poku\u0161aj biologije. Prona\u0111u glistu, prere\u017eu je na pola \u2013 i desi se \u010dudo: obje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-254808","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254808"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254808\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}