{"id":254286,"date":"2018-10-03T07:00:40","date_gmt":"2018-10-03T05:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=254286"},"modified":"2018-10-02T22:33:55","modified_gmt":"2018-10-02T20:33:55","slug":"kriz-na-grobu-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/03\/kriz-na-grobu-evrope\/","title":{"rendered":"Kri\u017e na grobu Evrope"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Sastanak na vrhu \u010delnika Evropske unije u Salzburgu ostat \u0107e, sva je prilika, zapam\u0107en po tome da nije donio nikakvo pribli\u017eavanje Velike Britanije koja napu\u0161ta Uniju i ostalih \u010dlanica koje u njoj ostaju. A zapravo, trebao bi biti zapam\u0107en po ne\u010demu drugome \u2013 po tome da je na samitu u Mozartovu gradu postavljen i duboko ukopan kri\u017e na grobu u kojemu po\u010diva Evropa onakva kakva je mogla i, \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, kakva je morala biti. Da je Evropa umrla na pona\u0161anju prema tisu\u0107ama i tisu\u0107ama o\u010dajnika koji na Starome kontinentu tra\u017ee spas od ratova, totalne bijede i besperspektivnosti u svojim zemljama, o tome smo na ovim stranicama ve\u0107 pisali. No sada je pokojnik dobio i grob s kri\u017eem, kako i pristoji. A kri\u017e je postavio nitko drugi nego mlad i ambiciozan austrijski kancelar, Sebastian Kurz. Izjavio je naime, govore\u0107i o onome \u0161to on, ali i ostatak Unije, cini\u010dno zove \u2018migrantskom krizom\u2019 (izbjegavaju\u0107i \u010dak i upotrijebiti rije\u010d \u2018izbjeglice\u2019), doslovno ovo: \u2018U tom pitanju na\u0161a se stanovi\u0161ta danas uglavnom podudaraju. Jo\u0161 prije godinu dana o njima se nismo mogli slo\u017eiti, a prije tri godine bila su odbacivana kao radikalno desna.\u2019<\/p>\n

Po toj izjavi predsjednika austrijske vlade trebalo bi pamtiti samit EU-a u Salzburgu. Jer njegove su rije\u010di jasno potvrdile ono na \u0161to ve\u0107 dulje vremena upozoravaju, istina jo\u0161 uvijek relativno rijetki analiti\u010dari: da je Evropa definitivno skrenula udesno, da je ono \u0161to je, s pravom i razlogom, prije samo tri godine odbacivala kao neprihvatljivo desnu poziciju, pro\u017eetu ksenofobijom i netolerancijom prema drugima i druga\u010dijima, danas platforma s koje nastupa. Ne treba pritom zavarati \u010dinjenica \u0161to Unija, kao, poduzima korake protiv Poljske i Ma\u0111arske jer odstupaju od klju\u010dnih vrijednosti na kojima se gradi evropska integracija. Zaista, te zemlje prednja\u010de u odstupanju od koncepta tolerantne, otvorene, demokratske, multikulturalne i multikonfesijske Evrope, one i onakve Evrope koju su imali u vidu \u2018duhovni o\u010devi\u2019 ideje evropskog ujedinjavanja, kada su nakon Drugog svjetskog rata osmislili Zajednicu ugljena i \u010delika kao prete\u010du ne samo gospodarskog nego i politi\u010dkog koncepta \u0161to je trebao u korijenu onemogu\u0107iti bilo kakav novi rat na Starome kontinentu. No Poljska i Ma\u0111arska imaju sve vi\u0161e \u0161to sljedbenika, \u0161to istomi\u0161ljenika, pa ne\u0107e trebati dugo \u010dekati da se i oni koji su inicirali postupke protiv Poljska i Ma\u0111arske pospu pepelom i priznaju da \u2018nisu shvatili\u2019 imperativ vremena.<\/p>\n

Napokon, nije li to ve\u0107, mada ne posve izri\u010dito, u\u010dinila njema\u010dka kancelarka Angela Merkel? Politi\u010darka koja se u vrijeme po\u010detka nadiru\u0107eg izbjegli\u010dkog vala proslavila izjavom \u2018Mi \u0107emo to rije\u0161iti\u2019, danas zagovara ja\u010danje Frontexa, ogra\u0111ivanje Evrope i obranu njezinih vanjskih granica. A protiv koga? Protiv onih istih kojima je prije tri godine otvorila njema\u010dke granice, protiv nevoljnika koji su spa\u0161avali gole \u017eivote, bilo od ratova u kojima je Evropa debelo imala svoje prste (o Americi ne\u0107emo ni govoriti), bilo od ekonomske bijede \u0161to je i opet najve\u0107im dijelom posljedica politike razvijenih zemalja. Te zemlje naime i nakon formalnog zavr\u0161etka kolonijalnog razdoblja tretiraju afri\u010dke dr\u017eave kao kolonije, bezo\u010dno iskori\u0161tavaju\u0107i njihove prirodne resurse i jeftinu radnu snagu i dovode\u0107i ih, usprkos njihovoj formalnoj neovisnosti, u sve ve\u0107u ovisnost o sebi. A u zemljama Bliskog istoka pokreta\u010dki je motiv razvijenih (\u0161to zna\u010di i Evrope, barem najzna\u010dajnijih \u010dlanica EU-a) ovladavanje energetskim pravcima i izvorima energenata, pri \u010demu se i opet iza takve predatorske Evrope, \u0161to je zaboravila pojmove poput \u2018solidarnosti\u2019, \u2018pluralizma\u2019, \u2018bogatstva razli\u010ditosti\u2019 i \u2018pomo\u0107i nerazvijenima\u2019, nadvija sjena mo\u0107nih Sjedinjenih Dr\u017eava. Washington nikako da se odrekne uloge hegemona na svjetskoj sceni, a evropski poslu\u0161nici (pogotovo nekada\u0161nje socijalisti\u010dke zemlje) prikladno su sredstvo za politiku o\u010duvanja monopolarnog svijeta svim raspolo\u017eivim sredstvima.<\/p>\n

Desni trend koji se prije tri godine u Evropi, pogotovo u njezinome zapadnom dijelu, u etabliranim demokracijama, mogao tek naslutiti, postao je u me\u0111uvremenu prevladavaju\u0107i. Notorno desna, ultranacionalisti\u010dka, u mnogim elementima i otvoreno pronacisti\u010dka Alternativa za Njema\u010dku danas je druga po snazi politi\u010dka stranka u Saveznoj Republici. Kancelarki Merkel, kojoj se nekada tepalo kao \u2018najmo\u0107nijoj \u017eeni svijeta\u2019, poneki analiti\u010dari ve\u0107 predvi\u0111aju da ne\u0107e (politi\u010dki) pre\u017eivjeti kraj godine. U Italiji su na vlasti neskriveni desni\u010dari koji ve\u0107 otvoreno dovode u pitanje ispunjavanje svojih obveza prema EU-u ne bude li Unija plesala kako oni sviraju, a njihov je prvi zadatak zatvoriti granice i odbiti izbjeglice, odnosno vra\u0107ati ih, bez obzira na sve, u zemlje iz kojih bje\u017ee. U Austriji konce u ruci dr\u017ei kancelar Kurz (i sam blizak desnici), u politi\u010dkom braku s desnom Slobodarskom strankom s kojom \u2013 nije tome tako davno \u2013 zbog njezinih otvoreno pronacisti\u010dkih stavova nitko u Austriji nije ni pomi\u0161ljao koalirati. Gdje stoje Poljska i Ma\u0111arska, ali i \u010ce\u0161ka i Slova\u010dka, to je jasno. Toj je skupini vrlo bliska i aktualna hrvatska vlast, \u0161to se najbolje vidjelo kada su HDZ-ovi europarlamentarci u bloku glasali protiv pokretanja postupka protiv Ma\u0111arske, a neki \u2018komentatori\u2019 na doma\u0107oj sceni taj postupak izjedna\u010davali s rezolucijom Informbiroa iz 1948. godine (o \u010dijem se zna\u010denju, bolje re\u010deno o zna\u010denju jugoslavenskog otpora toj rezoluciji u Hrvatskoj sramotno \u0161uti, mada je upravo zahvaljuju\u0107i tom otporu Hrvatska nekoliko desetlje\u0107a pro\u017eivjela u znaku razvoja i napretka, dodu\u0161e ne i sa svim politi\u010dkim slobodama uobi\u010dajenima na Zapadu).<\/p>\n

Mar\u0161 desnice u Evropi bio je koliko puzaju\u0107i toliko i djelotvoran. Ju\u010der jo\u0161 prikriven, danas potpuno otvoren. Paradoksalno je, mada na neki na\u010din i razumljivo, da ta desnica u\u017eiva ako ne potporu, a ono svakako blagonaklonost Moskve. Rusija, suo\u010dena s evropskim sankcijama \u0161to ih EU (s Njema\u010dkom na \u010delu) uporno provodi i pro\u0161iruje, opet pod dirigentskom palicom Washingtona, na\u0161la je pragmati\u010dan na\u010din podrivanja re\u017eima koji se prema njoj pona\u0161aju neprijateljski \u2013 s odobravanjem gleda na desnicu \u0161to im sve vi\u0161e prijeti, pa se i prema politi\u010dkim liderima te desnice pona\u0161a i vi\u0161e nego protokolarno-uljudno. Koliko je takva politika dugoro\u010dno odr\u017eiva, koliko je i sa stanovi\u0161ta ruskih interesa opravdana i koliko je ona u skladu s neupitnom privr\u017eeno\u0161\u0107u Rusije antifa\u0161izmu, to je ve\u0107 druga pri\u010da.<\/p>\n

Sve u svemu, kao \u0161to je u Salzburgu rekao kancelar Kurz: \u2018Ono \u0161to je prije tri godine bilo odbacivano kao radikalno desno, danas je op\u0107eprihva\u0107eno.\u2019 Ne treba i\u0107i dalje od Hrvatske da bi se shvatilo koliko je njegova izjava to\u010dna. Ksenofobija, netolerancija, neskriveno neprijateljstvo (do otvorenih poziva na progon, ako ne i na lin\u010d) onih koji se usu\u0111uju druga\u010dije misliti, pa to jo\u0161 i izre\u0107i, to su zna\u010dajke dana\u0161nje hrvatske politi\u010dke scene. Sve to, naravno, na plodnoj osnovi povijesnog revizionizma, pa i krajnje jeftinih i prozirnih la\u017ei \u010dak i o notornim i lako provjerljivim pojedinostima iz pro\u0161losti (od pretvaranja usta\u0161kog logora za djecu s Kozare u dje\u010dji dom pa do famozne pri\u010de o samo jednoj vrsti jogurta i nemogu\u0107nosti Hrvata da se izja\u0161njavaju kao Hrvati). Nijemci (jo\u0161) kazneno gone one koji u javnosti di\u017eu ruku na Hitlerov pozdrav. U Hrvatskoj vi\u0161e nikome ne pada na pamet da sankcionira uzvikivanje \u2018Za dom \u2013 spremni\u2019. Saga o komunisti\u010dkim zlo\u010dinima (kojih je, ne zavaravajmo se, bilo!) satkana, uz blagoslov Katoli\u010dke crkve, u tzv. tranzicijskim zemljama, prekriva nepobitne \u010dinjenice o zlo\u010dinima nacista, fa\u0161ista i njihovih pomaga\u010da. Ovi potonji prikladno su pretvoreni u domoljube koje su samo povijesne prilike nagnale da sura\u0111uju s arhitektima holokausta, a oni koji su nakon su\u0111enja poslije pobjede smaknuti \u2013 u mu\u010denike koji su dali \u017eivote za \u2018hrvatsku stvar\u2019.<\/p>\n

I tako je Evropa \u0161aptom pala. S kri\u017eem na grobu velikih ideja, vizija i na\u010dela.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u2018Na\u0161a se stanovi\u0161ta danas uglavnom podudaraju. Jo\u0161 prije godinu dana o njima se nismo mogli slo\u017eiti, a prije tri godine bila su odbacivana kao radikalno desna\u2019, rekao je u vezi tzv. migrantske krize austrijski kancelar Sebastian Kurz i postavio kri\u017e na grobu velikih ideja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-254286","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254286","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254286"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254286\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}