{"id":254172,"date":"2018-10-01T09:01:15","date_gmt":"2018-10-01T07:01:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=254172"},"modified":"2018-10-01T09:01:15","modified_gmt":"2018-10-01T07:01:15","slug":"korculanska-lijeva-skola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/10\/01\/korculanska-lijeva-skola\/","title":{"rendered":"Kor\u010dulanska lijeva \u0161kola"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dragan Grozdani\u0107<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\n

\"\"Prvi Kor\u010dula after Party \u2013 Forum za raspravu o izazovima i naslje\u0111u ljevice okupio je sudionike od Dubrovnika, Rijeke i Zagreba preko Sarajeva i Beograda do \u0160vicarske i Kanade. Antifa\u0161izam se ne svodi samo na prigodni\u010darsko polaganje vijenaca, ka\u017eu mladi Kor\u010dulani iz Udruge antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista koja je uz Novu ljevicu bila organizator Foruma<\/p>\n

\n

Mnogi su znati\u017eeljnici proteklog vikenda posjetili kor\u010dulansko ljetno kino, svojevrsnu oto\u010dku agoru, kako bi iza te\u0161kih zelenih vrata doznali \u0161to se to kuha i kakva pi\u0107a slu\u017ee me\u0111u probranom intelektualnom ljevicom koja se okupila na prvom po redu Kor\u010dula after Partyju (KaP) \u2013 Forumu za raspravu o izazovima i naslje\u0111u ljevice. Na taj kasnoljetni doga\u0111aj upu\u0107ivali su tek stidljivi plakati na nekoliko mjesta u gradu, \u0161to nije omelo nekog usta\u0161ofila da kemijskom olovkom na jednom od njih, izme\u0111u najave tema i govornika, na\u010dr\u010dka krilaticu \u2018Za dom spremni\u2019.<\/p>\n

U svjetlu te provokacije valja zazvati revolucionarnu 1968., od koje je minulo pola stolje\u0107a, a koja je me\u0111u sudionicima Foruma obilje\u017eena historiografskim osvrtom povjesni\u010dara Hrvoja Klasi\u0107a, koji je kazao da je Jugoslavija sredinom 1960-ih po broju studenata po glavi stanovnika bila tre\u0107a zemlja u svijetu. Studenti na zapadu, dodao je Klasi\u0107, referiraju\u0107i se na 1968., htjeli su promijeniti sustav, dok su ga u Jugoslaviji htjeli popraviti.<\/p>\n

Trodnevni je kor\u010dulanski Forum podsjetio na naslje\u0111e antifa\u0161isti\u010dke borbe kao va\u017enog dijela pro\u0161losti grada i nekada\u0161nje glasovite Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole koja se uz onodobno sudjelovanje vode\u0107ih jugoslavenskih praksisovaca, ali i drugih europskih i svjetskih marksisti\u010dkih zvijezda, ondje odr\u017eavala od 1964. do 1974. godine.<\/p>\n

Kor\u010dulu su izgradili njezini klesari, te\u017ea\u010dki joj \u0161arm dodatno utkali brodograditelji, to je grad poznatih bratov\u0161tina, me\u0111u inima renesansnih obitelji Kanaveli\u0107 i \u0160pani\u0107. Ondje je navodno ro\u0111en \u2013 njegova je ku\u0107a turisti\u010dka atrakcija \u2013 venecijanski trgovac i istra\u017eiva\u010d Marko Polo. U novije vrijeme ovaj grad-otok prati mrlja iz 1990-ih, kada je iz gradske knji\u017enice u kontejner na rivi ba\u010deno 400 knji\u017eevnih naslova, \u010diji su autori srpskog podrijetla ili su bili tiskani na \u0107irilici. O tome je u knjizi \u2018Knjigocid \u2013 uni\u0161tavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih\u2019 pisao umirovljeni kor\u010dulanski profesor politi\u010dke ekonomije Ante Le\u0161aja.<\/p>\n

Upravo je 88-godi\u0161nji Le\u0161aja svojim predavanjem otvorio Forum i podsjetio na filozofe okupljene oko \u010dasopisa \u2018Praxis\u2019, kazav\u0161i da se u Hrvatskoj ru\u0161e spomenici, zaziva NDH<\/abbr> i da se na\u0161e dru\u0161tvo, kako je onomad kazao filozof Milan Kangrga, nalazi izvan povijesne zbilje.<\/p>\n

“U Hrvatskoj je na djelu kompradorski kapitalizam”, ustvrdio je u izlaganju Le\u0161aja.<\/p>\n

Znaju to vrlo dobro mladi Kor\u010dulani, okupljeni u tamo\u0161nju Udrugu antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista, koji su uz stranku Nova ljevica organizirali ovaj doga\u0111aj. Iza\u0111imo stoga za\u010das iz ljetnog kina na ulice grada, njegove pjacete i podno kula kojim nas vode Kor\u010dulanke i antifa\u0161istkinje Vinka Lozica i Igra \u0160ain Kova\u010devi\u0107 iz u\u017eeg kruga organizacije Foruma. Informiraju nas da su njihove aktivnosti unutar udruge najvi\u0161e vezane uz minuli 13. rujan, dan kada je 1944. oslobo\u0111ena Kor\u010dula. Njihov aktivizam, sadr\u017ean u pripremi tribina, izlo\u017ebi, ali i aktivisti\u010dkih \u0161etnji poput \u2018\u0160etnje za mir\u2019, prepoznali su i sugra\u0111ani pa se organizacija trodnevnog Foruma nametnula sama po sebi.<\/p>\n

“Razlozi zbog kojih \u017eivimo u duhu antifa\u0161izma najve\u0107e upori\u0161te imaju u na\u0161im obiteljima: djedovi su nam bili partizani pa su i na\u0161e obitelji oduvijek po\u0161tivale i \u010duvale uspomenu n taj dio povijesti. U dru\u0161tvu na\u0161ih roditelja jo\u0161 uvijek posje\u0107ujemo i obilje\u017eavamo zna\u010dajne datume iz na\u0161e antifa\u0161isti\u010dke pro\u0161losti, a suprug Ivan Botica i ja vodimo danas i na\u0161e dijete s nama”, ka\u017ee nam 34-godi\u0161nja Vinka, majka jednoipolgodi\u0161nje djevoj\u010dice.<\/p>\n

Dodaje da su njihove obitelji u vrijeme raspada Jugoslavije po\u010detkom 1990-ih zbog svojih antifa\u0161isti\u010dkih stavova u zajednici bile etiketirane kao komunjarske, jugonostalgi\u010darske i orjuna\u0161ke.<\/p>\n

“U osnovnu \u0161kolu krenula sam 1991. Kao sedmogodi\u0161nju djevoj\u010dicu poku\u0161avali su me iz odre\u0111enih objekata u gradu potjerati s pri\u010dom da sam i ja orjuna\u0161ica i jugonostalgi\u010darka. Bez obzira na takvo \u0161to, rekla bih da se antifa\u0161isti\u010dka tradicija u Kor\u010duli utvrdila upravo tih godina, kada je vi\u0161e nego ikada bilo poku\u0161aja da se ona zatre”, kazuje Vinka.<\/p>\n

“Postojao je jedan period kada nam na\u0161i roditelji iz sigurnosnih razloga nisu dozvoljavali da nave\u010der izlazimo van. Ipak, u\u010dinili su sve da se ne osje\u0107amo lo\u0161e zbog toga \u0161to su nam prenosili i \u0161to danas prepoznajemo antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti. Zbog toga nas desni\u010dari danas respektiraju jer nismo odstupali sa svojih linija ni u tim najte\u017eim vremenima”, nadovezuje se 39-godi\u0161nja Igra \u0160ain Kova\u010devi\u0107, majka dviju djevoj\u010dica.<\/p>\n

Na\u0161e sugovornice smatraju da se antifa\u0161izam ne treba svoditi samo na ceremonijalna okupljanja i prigodni\u010darsko polaganje vijenaca. Smatraju da su ba\u0161 zato jako va\u017ene manifestacije poput ovogodi\u0161njeg prvog Foruma o izazovima i naslje\u0111u ljevice. Sa suprugom Ozrenom i djecom Igra tako\u0111er posje\u0107uje sli\u010dne manifestacije, poput \u0161ibenskog festivala ljevice Fali\u0161 i mitska mjesta Narodnooslobodila\u010dke borbe, poput Neretve i Sutjeske.<\/p>\n

“Kod Fali\u0161a mi nedostaje malo vi\u0161e komunikacije i rasprave s publikom. Iz tog razloga \u017eeljeli smo da na na\u0161em Forumu publika i predava\u010di budu jedno, ne samo da se sve odvija ex<\/em> cat<\/em>h<\/em>edra<\/em>. Publika se mora osje\u0107ati ravnopravnim sudionikom cijele pri\u010de”, obja\u0161njava Igra.<\/p>\n

Ona i njezin suprug \u017eele da njihova djeca budu ponosna na svoje dalmatinsko podrijetlo, ali i da im prenesu prave \u017eivotne vrijednosti: antifa\u0161izam, solidarnost, socijalnu pravdu\u2026<\/p>\n

“Svi doga\u0111aji pa i ovaj aktualni kor\u010dulanski podsjetnici su na borbu koja jo\u0161 traje. Zato \u017eelimo da na\u0161a djeca budu fajteri u najpozitivnijem smislu te rije\u010di. Sutjeska je za nas bila pobjeda jer je Vrhovni \u0161tab sa\u010duvan, a nakon toga osnovani su AVNOJ<\/abbr> pa ZAVNOH<\/abbr>, \u010dime je stvorena i Hrvatska. Dakle, ova dr\u017eava nije stvorena odjednom, 1991. godine, kako neki sugeriraju. Povijest je mnogo du\u017ea”, ka\u017ee nam Igra.<\/p>\n

“Desnica nam prigovara da afirmiramo samo razdoblje Drugog svjetskog rata, no to nije istina jer pola\u017eemo cvije\u0107e i na spomen-obilje\u017eje iz Domovinskog rata”, dodaje Vinka.<\/p>\n

Premda Grad Kor\u010dula, u kojemu je trenutno na vlasti HDZ<\/abbr>, nov\u010dano nije potpomogao manifestaciju, na\u0161e sugovornice ka\u017eu da to od njih kao organizatori nisu ni tra\u017eili.<\/p>\n

“Iako smatram da trebamo aplicirati za gradski novac za ovakve potrebe jer rije\u010d je o javnom novcu koji i nama pripada, uvjerenja sam isto tako da si u boljoj poziciji ako si izvan sistema pa tako i izvan dohvata tog novca”, isti\u010de Igra.<\/p>\n

“Grad i Centar za kulturu ustupili su nam prostor i tehniku i time nam iza\u0161li u susret. No na\u0161i desni\u010dari, kako vidimo preko Facebooka, opet su se digli na zadnje noge: nije im jasno odakle nam novac, tko je platio smje\u0161taj i putne tro\u0161kove sudionicima. Znaju li takvi da postoje volonteri, donacije i entuzijazam kao i drugi na\u010dini na koje su uz manji tro\u0161ak mo\u017ee organizirati neki doga\u0111aj? \u010cini se da desnica jedino poznaje mo\u0107 i govor novca. Kada su, naposljetku, oni okupili pedeset ljudi u raspravi kako bi kritizirali sami sebe?”, pita Vinka.<\/p>\n

Opet smo u ljetnom kinu gdje rije\u010dki komentator, publicist i prevoditelj Vuk Peri\u0161i\u0107 u predavanju pod nazivom \u2018Odnos ljevice prema naciji i nacionalizmu\u2019 govori kako nacionalisti nisu zadovoljni ni danas kada imaju svoje dr\u017eave, jer ne mogu podnijeti da etni\u010dke zajednice \u017eive zajedno, kao \u0161to je to slu\u010daj u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

“Smeta ih pluralizam. Oni ne \u017eele ravnopravnost: su\u0161tina nacionalizma je da se povinuje nadre\u0111enom, njega ravnopravnost vrije\u0111a. Njega zanima samo paroksizam, supernezavisna dr\u017eava u kojoj ni za koga drugoga ne\u0107e biti mjesta. Na kraju ni sam ne znam \u0161to bih rekao o naciji, koju ne razumijem”, kazao je Peri\u0161i\u0107.<\/p>\n

Na\u010delo se tako ve\u0107 puno tema, a s dolaskom ve\u010deri publike je sve vi\u0161e. Povjesni\u010dar Dragan Markovina, predsjednik Nove ljevice, moderira predavanja i rasprave; slijedi pauza za vrijeme koje panelisti i zainteresirani posjetitelji na improviziranom \u0161anku uz pi\u0107e i pokoji zalogaj izmjenjuju dojmove o netom zavr\u0161enoj temi. U tihom \u017eamoru problemi na\u0161ih dru\u0161tava istovremeno se produbljuju i za\u010das nestaju u \u010da\u0161i glasovitog \u010darskog po\u0161ipa. Povjesni\u010dar Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107 tematizirao je uspon i dominaciju radikalne desnice u Srbiji od 1990-ih do danas. Govori o dva aspekta dominacije desnice: politi\u010dko-ideolo\u0161kom, vezanom uz nacionalizam, te antititoisti\u010dkom i antijugoslavenskom odr\u017eavanom u narativu i praksi srpske desnice. Poziciju desnice artikulira i Srpska pravoslavna crkva koja je mo\u0107na onoliko koliko prihva\u0107a, a prihva\u0107a \u010desto, da bude servis dr\u017eave.<\/p>\n

“Crkva je inkubator nacionalizma. Ona promovira antimoderne koncepcije dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i ideju o restauraciji monarhije. Patrijarh jedva da propu\u0161ta neku priliku da ne pomene potrebu da se u Srbiji uspostavi monarhija. Tre\u0107i faktor dominantnog utjecaja desnice u Srbiji su intelektualci. No oslonjenost na Rusiju je tolika da se taj srpski nacionalizam pretvorio u ruski”, kazao je Milo\u0161evi\u0107.<\/p>\n

Sarajevski profesor politologije Nerzuk \u0106urak upitao se pak \u0161to ljevica mo\u017ee u\u010diniti u politi\u010dkom prostoru koji je njezin Ahriman. Nije li mo\u017eda rje\u0161enje da ljevica ne pristupa kapitalizmu kao svom Ahrimanu? No mo\u017eda je rje\u0161enje radikalnije i podrazumijeva emancipatorsku socijalisti\u010dku ideju i izgradnju socijalizma kao klju\u010dni narativ.<\/p>\n

“Va\u017eno je da se ljevica oslobodi misli da ideja egalitarizma podrazumijeva siroma\u0161tvo i bijedu. Za mene je ideja jednakosti jedna od \u010dvrstih upori\u0161nih ta\u010daka za ljevicu. \u010cini mi se da ljevica nije uspjela da pojam jednakosti emancipira od neoliberalnih i nacionalisti\u010dkih desni\u010darskih kritika koje odmah upu\u0107uju na bijedu. Pa nije jednakost bijeda. Jednakost implicira stvaranje jednakih \u0161ansi. U mojoj BiH ili na Kor\u010duli mo\u017eda se ra\u0111a neko dijete koje bi moglo biti Mozart, ali zbog socijalnih uvjeta to nikada ne\u0107e postati. Mi tu jednakost moramo materijalizirati u politi\u010dkom polju”, zaklju\u010dio je \u0106urak.<\/p>\n

Govornika je bilo jo\u0161, filozof i publicist Boris Buden u predavanju o historijskom revizionizmu upozorio je na to da se nitko ne pita zbog \u010dega Hrvatska sudjeluje u izgubljenom ameri\u010dkom ratu u Afganistanu i na to da historijski revizionizam nije nikakva lokalna pojava.<\/p>\n

Te\u0161ko je nakon kor\u010dulanskog Foruma izvu\u0107i neki objedinjuju\u0107i zaklju\u010dak, no mo\u017ee se re\u0107i da u postjugoslavenskoj ljevici postoji ozbiljan misaoni potencijal i da se Forum itekako sa\u017eivio s gradom i gra\u0111anima Kor\u010dule.<\/p>\n

“To je dokaz da ne mora svaka vrsta promi\u0161ljanja i otpora nu\u017eno krenuti iz centra, mo\u017ee i iz ne\u010dega \u0161to se percipira kao periferija. Mislim da smo uspjeli artikulirati alternativnu lijevu misao i da su ovdje izgovorene neke stvari koje u javnosti nisu izgovorene posljednjih trideset godina: odbacivanje ideje kapitalizma, liberalnog stajali\u0161ta, odbacivanje fa\u0161izma na platformi jedinstva liberala i ljevice, idejni sukob liberalnog i lijevog. Sve su to pitanja na koja ne\u0107emo odgovoriti ni sutra ni prekosutra, ve\u0107 mo\u017eda kroz neko du\u017ee vrijeme. Mislim da je neupitno da \u0107e se pri\u010da nastaviti i dogodine”, kazao je Novostima Dragan Markovina.<\/p>\n

Prema svemu vi\u0111enom i do\u017eivljenom, potencijal ljevice kroz ideje socijalne pravednosti, jednakosti i solidarnosti daleko je od toga da bude izgubljen.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Va\u017eno je da se ljevica oslobodi misli da ideja egalitarizma podrazumijeva siroma\u0161tvo i bijedu”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-254172","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254172","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254172"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254172\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254172"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254172"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254172"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}