![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/jupiter.jpg\")
Nova saznanja koja su ste\u010dena pomo\u0107u sonde Juno, koja orbitira oko Jupitera, navode na zaklju\u010dak da bi na ovoj planeti moglo da bude vode i da je jo\u0161 kao mlada planeta imala problem u razvitku. Ni to nije sve, njegovo magnetno polje ima dva ju\u017ena pola. Jo\u0161 niz drugih otkri\u0107a baca sasvim novo svjetlo na planetu udaljenu od Sunca gotovo 800 miliona kilometara, pi\u0161e ve\u010dernji.hr.<\/p>\n
Uz pomo\u0107 teleskopa na havajskoj Mauna Kaji i opservatorije Kek, gdje se nalazi ure\u0111aj za koji Amerikanci tvrde da je najosjetljiviji infracrveni teleskop na svijetu, prona\u0111eni su dokazi da u Velikoj crvenoj pjegi, Jupiterovoj oluji, ima tragova vode.<\/p>\n
Tome je, naravno, doprinijela i sonda Juno koja mo\u017ee da se spusti u Jupiterove oblake dublje od bilo kog tijela koje je do danas \u010dovjek poslao do najve\u0107e planete Sun\u010devog sistema. Ako znamo da je Jupiter prebogat vodonikom, a sada je otkriven i kiseonik, to bi zna\u010dilo da na planeti postoje sastojci za vodu.<\/p>\n
Ono \u0161to je za sada nemogu\u0107e znati je koliko bi te vode na Jupiteru moglo da bude. Gordon Bjoraker iz NASA-a ka\u017ee da se mjeseci koji orbitiraju oko Jupitera sastoje uglavnom od vode, pa je logi\u010dno pretpostaviti da je “navodnjena” cijela njegova okolina.<\/p>\n
Oni malo hrabriji nau\u010dnici poput Meta Adamkoviksa, profesora fizike i astronomije na Univerzitetu Klemons u Ju\u017enoj Karolini, tvrde da to mo\u017ee da zna\u010di i da na Jupiteru ima \u017eivota.<\/p>\n
Jupiter je gasovit div koji je vi\u0161e nego dvostruko te\u017ei od svih drugih planeta Sun\u010devog sistema zajedno. Iako je 99 odsto Jupiterove atmosfere sastavljeno od vodonika i helijuma, \u010dak i voda samo u tragovima na ovako masivnom nebeskom tijelu zna\u010dila bi da je tamo ima nekoliko puta vi\u0161e nego na Zemlji. Nemogu\u0107e je stoga isklju\u010diti da se na Jupiteru mogao razviti neki oblik \u017eivota, pa barem i mikroskopski.<\/p>\n
“Tamo gdje potencijalno ima teku\u0107e vode ne mo\u017ee da se isklju\u010di mogu\u0107nost \u017eivota”, rekao je Adamkoviks, upozoravaju\u0107i na to da smo ipak jo\u0161 jako daleko od eventualnog pronala\u017eenja \u017eivota na najve\u0107oj planeti na\u0161eg sistema.<\/p>\n
Molekuli gasova su te\u0161ko srastali, pa se zbog toga Jupiter sporije razvijao. Na njega ne mo\u017ee da se, tvrde dalje Alibertovi nau\u010dnici, primijeni popularna teorija o stvaranju planeta \u010detiri i po milijardi godina starog Sun\u010devog sistema.<\/p>\n
Jupiter nije nastao od oblaka gasova i pra\u0161ine koji su orbitirali oko mladog Sunca, sudarali se i srastali, pa su nastajale planete. Ne, bilo je to ne\u0161to komplikovanije: manja svemirska tijela Jupiteru su davala masu, dok su mu ve\u0107a davala energiju, a ne masu.<\/p>\n
Prvih million godina Jupiter je sna\u017eno rastao, srastaju\u0107i i s najmanjim telima s kojima se sudarao, te tako brzo stigao do mase 20 puta ve\u0107e od Zemljine. Sljede\u0107ih dva miliona godina s njim su se sudarala i ve\u0107a tijela, za \u0161ta je trebala ve\u0107a energija, pa se otpu\u0161talo vi\u0161e toplote, \u010dime je Jupiterovo stvaranje bilo usporeno. Kada je napunio tri miliona godina, imao je 50 puta ve\u0107u masu od Zemljine, ali uz znatno sporiji tempo rasta.<\/p>\n
Ipak, informacije koje je sonda prikupila govore o tome da se dva polja radikalno razlikuju. Jer, ispostavilo se da planeta ima dva ju\u017ena pola, jedan na o\u010dekivanom mjestu, a drugi blizu njegovog ekvatora. Taj drugi ju\u017eni pol dobio je ime “Velika plava pjega” (The Great Blue Spot), \u0161to, naravno, nema nikakve veze s Velikom crvenom pjegom.<\/p>\n
Ovo saznanje moglo bi da zna\u010di da se ne\u0161to neo\u010dekivano doga\u0111a duboko u Jupiterovoj unutra\u0161njosti. Kada ve\u0107 govorimo o Velikoj crvenoj pjegi, Juno je uspio da snimi i sme\u0111u ovalnu oluju.<\/p>\n
Rijedak snimak pokazuje da su kompleksni atmosferski procesi koji se doga\u0111aju na Jupiteru. Rije\u010d je o velikim ciklonama koje se formiraju naj\u010de\u0161\u0107e u Sjevernom ekvatorijalnom pojasu, rje\u0111e u Ju\u017enom. Sada je Juno snimio oluju u Ju\u017enom pojasu. O\u010digledno je da treba \u017eeljno da is\u010dekujemo novi prolaz sonde Juno pored ove najve\u0107e planete Sun\u010devog sistema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prona\u0111eni su dokazi da u Velikoj crvenoj pjegi, Jupiterovoj oluji, ima tragova vode<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-254041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=254041"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/254041\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=254041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=254041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=254041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}