{"id":253924,"date":"2018-09-26T09:43:43","date_gmt":"2018-09-26T07:43:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253924"},"modified":"2018-09-26T09:43:43","modified_gmt":"2018-09-26T07:43:43","slug":"nevidljivi-oblak-okruzuje-svakog-covjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/26\/nevidljivi-oblak-okruzuje-svakog-covjeka\/","title":{"rendered":"Nevidljivi oblak okru\u017euje svakog \u010dovjeka"},"content":{"rendered":"

\"\"Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford otkrili su oblak bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama specifi\u010dan za svakog \u010dovjeka posebice, pi\u0161e Science Alert.<\/p>\n

Nevidljivu, ali uvijek prisutnu maglicu prozvali su ekspozomom, iako se taj termin ina\u010de u svijetu uvrije\u017eeno koristi kako bi se opisao ukupan utjecaj okoli\u0161a na \u010dovjeka tijekom \u017eivota.<\/p>\n

Oblak kemikalija oko nas<\/strong><\/p>\n

Kako bi \u0161to bolje istra\u017eili ekspozom, tj. oblak kemikalija, biolo\u0161kih tvari i mikroorganizama koji nas konstantno okru\u017euju, znanstvenici su izradili maleni ure\u0111aj za usisavanje zraka, ne ve\u0107i od \u0161pila karata. Petnaest dobrovoljaca tijekom perioda od dvije godine nosilo je navedeni ure\u0111aj na svojoj ruci; neki po mjesec, a neki po tjedan dana. Voditelj istra\u017eivanja, geneti\u010dar Michael Snyder, ure\u0111aj je na svojoj ruci nosio \u010ditave dvije godine. Aparat je tijekom tog perioda prikupljao \u010destice bakterija, virusa, gljivica i ostalog \u0161to ih je okru\u017eivalo. Prikupljene \u010destice kasnije su genetski sekvencionirane i katalogizirane u bazi podataka.<\/p>\n

“Mi do sada nismo znali koliko je ljudski ekspozom velik i od \u010dega se uop\u0107e sastoji”, rekao je Michael Snyder.<\/p>\n

Pokazalo se da je svaki dobrovoljac imao svoj specifi\u010dan mikro-biolo\u0161ki oblak, sa\u010dinjen od bakterija, virusa, ali i \u010destica koje potje\u010du iz njegova neposrednog okru\u017eenja, poput onih doletjelih s ku\u0107nih ljubimaca i biljaka, kemikalija koje se koriste unutar ku\u0107anstva, gljivica i sli\u010dno.<\/p>\n

Utjecaj na zdravlje<\/strong><\/p>\n

Iako je istra\u017eivanje ra\u0111eno na malom uzorku ispitanika i tek je u svojim za\u010decima, mogu\u0107e je da \u0107e se iz njega izroditi jedno cijelo, novo podru\u010dje medicine koje se ne koncentrira samo na biolo\u0161ko-kemijski sastav unutar na\u0161ih tijela, ve\u0107 i na okoli\u0161 koji nas neposredno okru\u017euje \u2013 na na\u0161 mali bio-oblak, obja\u0161njava Science Alert.<\/p>\n

“Godinama smo sekvencionirali ljudski genom, analizirali na\u0161u krv i urin te mikroorganizme unutar na\u0161eg tijela kako bismo shvatili na koje sve na\u010dine oni, ili njihov sastav, utje\u010du na na\u0161e zdravlje\u201c, izjavio je Michael Snyder za \u010dasopis Wired. “No, nismo i\u0161li dalje od onoga \u0161to je u unutra\u0161njosti na\u0161eg organizma. Pritom smo propustili bitnu stvar, a to je koliko na na\u0161e zdravlje utje\u010de neposredan okoli\u0161.”<\/p>\n

index.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford otkrili su oblak bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama specifi\u010dan za svakog \u010dovjeka posebice, pi\u0161e Science Alert. Nevidljivu, ali uvijek prisutnu maglicu prozvali su ekspozomom, iako se taj termin ina\u010de u svijetu uvrije\u017eeno koristi kako bi se opisao ukupan utjecaj okoli\u0161a na \u010dovjeka tijekom \u017eivota. Oblak kemikalija oko nas Kako bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-253924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}