{"id":253808,"date":"2018-09-24T08:54:10","date_gmt":"2018-09-24T06:54:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253808"},"modified":"2018-09-24T08:54:10","modified_gmt":"2018-09-24T06:54:10","slug":"balkanska-bacva-baruta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/24\/balkanska-bacva-baruta\/","title":{"rendered":"Balkanska (ba\u010dva ba)ruta"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Katarina Pavi\u010di\u0107-Ivelja<\/strong><\/p>\n

\"\"Ni \u010ditave tri godine nakon slu\u017ebenog po\u010detka tako zvane izbjegli\u010dke krize u Europi, medijski prostor ne prestaju svakodnevno popunjavati vijesti o mnogobrojnim izbjeglicama koji\/e nastoje u\u0107i u Europu i raznovrsnim interpretacijama onoga \u0161to cjelokupna situacija predstavlja za suvremeni europski dru\u0161tveni kontekst. Iako sadr\u017eaji vezani uz tra\u017eitelje\/ice azila i dalje gotovo svakodnevno okupiraju barem djeli\u0107 medijskog prostora, pomnijom usporedbom sadr\u017eaja objavljenih u vrijeme kada su poku\u0161aji ulazaka u Hrvatsku bili tek u po\u010decima i onih recentnijih mogu\u0107e je uo\u010diti da je tijekom proteklih godina cjelokupni narativ izbjegli\u010dke krize zna\u010dajno izmijenjen \u2013 primjerice, rije\u010d ‘izbjeglica’ u balkanskom je kontekstu gotovo u potpunosti zamijenjena rije\u010dju ‘migrant’.<\/p>\n

Navedeni primjer naizgled je minorna izmjena koja se mo\u017ee \u010diniti tek bezazlenim odabirom stilski adekvatnije rije\u010di, no ona to nikako nije. Izmjenom termina koje mnogi mediji koriste kako bi opisali osobe koje prolaze takozvanom Balkanskom rutom suptilno se potpoma\u017ee i \u0161irenje ideje da iste na ovaj ili onaj na\u010din predstavljaju prijetnju europskom kulturno-dru\u0161tvenom integritetu. Dok, nazovemo li nekoga ‘izbjeglicom’ nagla\u0161avamo da je isti\/a pobjegla od ne\u010dega \u2013 bilo rata, etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, progona uvjetovanog rodnim\/seksualnim identitetom ili pak krajnje neima\u0161tine i bilo \u010dega drugoga \u0161to ugro\u017eava njegov ili njezin \u017eivot i sigurnost \u2013 s druge strane pojmom ‘migrant’ insinuiramo da osoba u pitanju nema drugih osnova za dolazak u Europu osim pukog preseljenja uzrokovanog \u017eeljom za \u017eivotom unutar granica Europske Unije, da nije ranjiva niti na koji drugi na\u010din dovoljno ugro\u017eena.<\/p>\n

Ove postupne promjene u javnom diskursu savr\u0161eno se nadovezuju na senzacionalisti\u010dki narativ ve\u0107 godinama prisutan kako u Hrvatskoj tako i u ostatku Europe, neprestano iznova poti\u010du\u0107i na pitanja poput ‘Za\u0161to oni i dalje dolaze?’, Ako kod njih vi\u0161e nema rata, \u0161to tra\u017ee u Europi?’, ‘Ako su sposobni, za\u0161to nisu ostali braniti svoju zemlju?’, ‘Gdje su im \u017eene i djeca?’ i tome sli\u010dno kako bi strah od tra\u017eitelja\/ica azila odr\u017eali \u017eivim, a podjela izme\u0111u ‘nas’ i ‘njih’ naglasila. Diljem Europe, ve\u0107inom su pripadnici\/e krajnje desnih politi\u010dkih struja ti\/e koji\/e perpetuiraju ideju da izbjeglice, to jest migranti, predstavljaju opasnost temeljnim Europskim vrijednostima i slobodama u svrhu poticanja nacionalizma s ciljem plasiranja vlastite politi\u010dke agende. Jedan od glavnih anti-izbjegli\u010dkih argumenata, naravno, do danas je ostao onaj da se radi o isklju\u010divo “mladim, sposobnim mu\u0161karcima”, nadopunjen tvrdnjama poput one da su ti ‘njihovi’ mladi, sposobni mu\u0161karci do\u0161li silovati ‘na\u0161e’ \u017eene.<\/p>\n

Jednostavnim upisivanjem pojma ‘migrant silovao’, nasuprot pojmu ‘mu\u0161karac silovao’ mogu\u0107e je pru\u017eiti uvid u instrumentalizaciju seksualnog nasilja nad \u017eenama u svrhu promicanja anti-izbjegli\u010dke retorike. Prvo pretra\u017eivanje daje oko 157 000 rezultata, a me\u0111u njima mogu\u0107e je uo\u010diti sadr\u017eaje poput “Migrant iz Iraka silovao i ubio tinejd\u017eerku u Njema\u010dkoj”, “Izbjeglica iz Afganistana osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor zbog silovanja i ubojstva studentice”, “Djevojku u Zagrebu poku\u0161ao silovati Marokanac”, itd.. Drugo pretra\u017eivanje pak daje oko 3 820 000 rezultata. Me\u0111u njima se mogu na\u0107i “Mu\u0161karac (37) isko\u010dio iz grmlja pa djevojku na silu obljubio”, “Mu\u0161karac silovao tri maloljetne sestre koje su potom zatrudnjele”, “Mu\u0161karac silovao i ubio svoju staru susjedu (75)” i jo\u0161 mno\u0161tvo sli\u010dnih kod kojih je mogu\u0107e tek pretpostaviti nacionalno-etni\u010dku pripadnost po\u010dinitelja, no ona nije eksplicitno istaknuta.<\/p>\n

Iako i jedno i drugo pretra\u017eivanje daje zabrinjavaju\u0107i broj nadasve \u0161okantnih rezultata, sam broj slu\u010dajeva silovanja sasvim je druga pri\u010da. Ono \u0161to je u trenutnom kontekstu bitno jest da se jedno od drugog razlikuju jedino po tome \u0161to se u prvom slu\u010daju aktivno radi na isticanju nacionalnosti, etni\u010dke pripadnosti ili identiteta po\u010dinitelja u nastojanju da se iste prika\u017ee bitnom stavkom u kontekstu po\u010dinjenog zlo\u010dina. Na taj se na\u010din stvara iluzija da su izbjeglice\/migranti na neki na\u010din odgovorniji za navedene kriminalne radnje od ne-izbjeglica, dok u drugom po\u010dinitelji nerijetko ostaju anonimni te se te\u017eina po\u010dinjenog kaznenog djela \u010dak ponekad i umanjuje \u2013 kao \u0161to je slu\u010daj kod 37-godi\u0161njeg A.K. koji je po\u010detkom srpnja djevojku ‘na silu obljubio’. Vidljivo je da se seksualno nasilje nad \u017eenama u ovom kontekstu ne koristi kao ni\u0161ta drugo do alat daljnjeg produbljivanja fabriciranog jaza izme\u0111u ‘njih \u2013 neciviliziranih prido\u0161lica’ i ‘nas \u2013 dru\u0161tveno osvije\u0161tenih gra\u0111ana\/ki educiranih o ljudskim pravima i slobodama’.<\/p>\n

Ovdje polako dolazimo do razloga koji izbjegli\u010dku krizu itekako \u010dini feministi\u010dkim problemom. I ne, razlog nisu navodni ‘opasni Muslimani koji su u Europu do\u0161li \u0161iriti kulturu silovanja’ kao \u0161to primjerice tvrdi slovenska “Demokracija” prikazuju\u0107i na svojoj naslovnici stereotipno isfoto\u0161opirane ruke na tijelu \u017eene neprikazanog lica. Ono \u0161to izbjegli\u010dku krizu \u010dini feministi\u010dkim problemom jest \u010dinjenica da navedena iluzorna briga za \u017eene koju se nemilosrdno iskori\u0161tava ne bi li se opravdale anti-izbjegli\u010dke mjere ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i diljem Tvr\u0111ave Europe, najvi\u0161e \u0161teti nikome drugome do upravo \u2013 \u017eenama.<\/p>\n

Ono \u0161to prvo bode u o\u010di jest da izbjegli\u010dkim diskursom gotovo isklju\u010divo dominira mu\u0161ki rod, u kojem god on pozitivnom ili negativnom smislu bio upotrijebljen. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, ve\u0107inom se govori ba\u0161 o migrantima, u mu\u0161kom rodu, o mladim mu\u0161karcima koji ilegalno prelaze granicu\u2026prikazuju se fotografije i snimke, poput one pro\u0161log tjedna snimljene na hrvatsko-bosanskoj granici, koje sadr\u017eavaju upravo ono \u0161to se \u017eeli prikazati, a ono \u0161to se \u017eeli prikazati nikako nisu \u017eene. Naravno, prikazivanje \u017eena izbjeglica i tra\u017eiteljica azila naru\u0161ilo bi pomno stvaranu op\u0107u medijsku sliku da istih u Europi nema i na taj na\u010din predstavljalo prijetnju za odr\u017eavanje \u017eeljene atmosfere straha koja omogu\u0107uje te uvelike olak\u0161ava \u0161irenje krajnje desnih, nacionalisti\u010dkih ideja. Iz navedene medijske slike, nemogu\u0107e je i\u0161\u010ditati da je od ukupnog broja osoba koje su zatra\u017eile azil u nekoj od europskih zemalja 30 posto \u010dine \u017eene, a uzme li se u obzir sveukupna izbjegli\u010dka populacija u EU, udio \u017eena tada se penje na nemalih 45 posto. Samo me\u0111u sirijskim izbjeglicama postotak \u017eena 2017. godine iznosio je 48,5 posto.<\/p>\n

Sagledavanje izbjegli\u010dke krize iz feministi\u010dkog kuta i popratno aktivisti\u010dko djelovanje stoga je apsolutno neophodno iz razloga \u0161to skrivanje ovog nemalog postotka od o\u010diju javnosti \u017eene izbjeglice ostavlja ranjivima i nadasve neza\u0161ti\u0107enima. Osim \u0161to \u017eene izbjeglice do\u017eivljavaju dvostruku diskriminaciju \u2013 onu kojoj su izlo\u017eene kao \u017eene i onu kojoj su izlo\u017eene kao izbjeglice \u2013 \u0161to se mo\u017ee manifestirati putem primjerice diskriminacije pri tra\u017eenju posla, pri pronalasku stana, pri kori\u0161tenju javnog prijevoza ili pri pristupu obrazovanju i zdravstvenim uslugama, ta dvostruka diskriminacija \u017eene izbjeglice stavlja u ve\u0107i rizik od seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima od ne-izbjeglica, a po\u010diniteljima pove\u0107ava \u0161anse da izbjegnu zakonske sankcije. Prema UNHCR-u, na hrvatskim granicama 2018. je godine zabilje\u017eeno preko 700 slu\u010dajeva policijskog nasilja nad izbjeglicama, od kojih su mnogi uklju\u010divali \u017eene kao \u017ertve seksualnog nasilja, rasizma i islamofobije. Kako navodi Nid\u017eara Ahmeta\u0161evi\u0107: “Nekoliko \u017eena \u017ertava je izjavilo da su ih policajci neprikladno dodirivali, uklju\u010duju\u0107i grudi i genitalije, tijekom ovih nasilnih incidenata. \u017dene su izjavile da se ovo zlostavljanje doga\u0111alo pred njihovom djecom i mu\u017eevima. Zlostavlja\u010di su uvijek bili u uniformama.”<\/p>\n

Nadalje, konstantno prisutni na\u010din medijskog prikazivanja izbjeglica, to jest migranata, kao isklju\u010divo mladih mu\u0161karaca ne \u0161teti tek \u017eenama izbjeglicama ve\u0107 i \u017eenama koje su se na\u0161le na ‘na\u0161oj’ strani izmi\u0161ljene provalije koja stoji izme\u0111u ‘nas’ i ‘njih’. Instrumentalizacija \u017eena u propagandisti\u010dke svrhe isticanja ‘drugosti’ osoba koje ulaze u Europu vidno prikazuje duboku ukorijenjenost patrijarhalnih normi u europskim dru\u0161tvima. Istih onih normi koje se \u010desto navode kao razlozi zatvaranja granica. “Vrijeme je da za\u0161titimo na\u0161e \u017eene.”, kako je jo\u0161 u sije\u010dnju na svom Twitter profilu izjavio J\u00f6rg Meuthen, \u010delnik krajnje desne stranke Alternativa za Njema\u010dku, kao i ve\u0107 spomenuta naslovnica slovenskog \u010dasopisa “Demokracija” samo su neke od instanci patrijarhalnog vi\u0111enja \u017eene kao objekta. U prvom slu\u010daju, ciljana upotreba rije\u010di ‘na\u0161e’ aludira na prisutnost dinamike ‘dominantni mu\u0161karac – submisivna \u017eena’ pri kojoj \u017eena postaje tek pasivnim akterom, a mu\u0161karac svoju nadmo\u0107 iskazuje odnose\u0107i se prema \u017eeni kao vlasni\u0161tvu na isti na\u010din kao \u0161to bi se odnosio i prema nekom ne\u017eivom objektu koji mu pripada i ne posjeduje vlastitu sposobnost aktivnog djelovanja. U drugom slu\u010daju, \u017eena je u potpunosti objektivizirana, lice joj je uklonjeno s naslovnice i bilo kakav identitet potpuno izbrisan. Kao takva ona ovdje ne postoji kao osoba ve\u0107 tek kao seksualni objekt namijenjen mu\u0161kom pogledu, ponovo kao svojevrsno vlasni\u0161tvo \u010dije postojanje kao osobe same po sebi nije va\u017eno. Ona je prikazana kao vlasni\u0161tvo, a kao problemati\u010dno je prikazano to da ju drugi mu\u0161karci ‘kradu’. Sve dok u dru\u0161tvu postoji disbalans mo\u0107i koji na bilo koji na\u010din omogu\u0107ava pretvaranje \u017eena u objekte u mu\u0161kom vlasni\u0161tvu kako bi se suprotstavili onima ‘drugima i druga\u010dijima’, o postojanju prava i sloboda za \u017eene u Europi sasvim je apsurdno govoriti kada se, da bi se dokazao izostanak patrijarhalnih normi koriste upravo \u2013 patrijarhalne norme.<\/p>\n

Stoga, izostavljanje izbjegli\u010dke krize iz suvremenog balkanskog, ali i europskog mainstream feministi\u010dkog diskursa te izostanak aktivnog fokusa na specifi\u010dno djelovanje u svrhu unaprje\u0111ivanja polo\u017eaja \u017eena izbjeglica, koje na\u017ealost \u010desto ostaje na nedovoljnoj razini izuzev anga\u017emana tek nekolicine za to specijaliziranih organizacija i medija, \u0161alje pogre\u0161nu poruku. Izostavljanjem \u017eena izbjeglica \u0161alje se poruka da je feminizam in, a \u017eenska prava tema koja se mora na\u0107i u mainstreamu samo onda kada se radi o odre\u0111enim \u017eenama \u0161to nikako ne mo\u017ee biti slu\u010daj. Feminizam ne mo\u017ee biti istinski feminizam ako ne uklju\u010duje sve ve\u0107 samo na neki na\u010din povla\u0161tene \u017eene, a u kontekstu rodne dinamike o jednakosti nema smisla govoriti sve dok razinu ‘prava na prava’ naizgled i dalje odre\u0111uje poznati Orwellov citat: “Svi smo jednaki, ali neki su jednakiji.” Taj citat ‘nas’ stavlja u poziciju nadmo\u0107i u odnosu na ‘njih’, mu\u0161karce u poziciju nadmo\u0107i u odnosu na \u017eene (koja se u kontekstu ‘nas i njih’ ovisno o slu\u010daju tuma\u010di kao pozitivna ili negativna) \u0161to omogu\u0107uje daljnje opstajanje dru\u0161tveno sveprisutnog toksi\u010dnog maskuliniteta.<\/p>\n

Za u\u010dinkovito saniranje posljedica manipuliranja stvarnosti izbjegli\u010dke krize od izuzetne je va\u017enosti pozabaviti se \u017eenskim pitanjem unutar iste, a djelovanje zapo\u010deti upravo od \u017eena samih pritom obuhva\u0107aju\u0107i sve \u017eene \u2013 izbjeglice i one koje to nisu.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to izbjegli\u010dka kriza mora biti feministi\u010dki problem<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":200997,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-253808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253808"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253808\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/200997"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}