{"id":253617,"date":"2018-09-21T07:00:19","date_gmt":"2018-09-21T05:00:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253617"},"modified":"2018-09-19T23:21:19","modified_gmt":"2018-09-19T21:21:19","slug":"koje-doba-dana-je-najbolje-za-odredene-stvari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/21\/koje-doba-dana-je-najbolje-za-odredene-stvari\/","title":{"rendered":"Koje doba dana je najbolje za odre\u0111ene stvari?"},"content":{"rendered":"

\"\"6.00<\/strong> Najbolje vrijeme za ustajanje iz kreveta. Tijelo ve\u0107 nekoliko sati proizvodi kortizol, a to je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegovog nivoa u tijelu je pola sata nakon bu\u0111enja, a na tom nivou ostane sat vremena.<\/p>\n

Rano ustajanje povezano je s ni\u017eim stopama depresije me\u0111u \u017eenama. Rano ujutro na\u0161 um je najo\u0161triji i to je vrijeme kada se treba usredsrediti na li\u010dne ciljeve, pokazala je studija Univerziteta Bristol, prenosi Daily Mail.<\/p>\n

7.00<\/strong> Nivo testosterona kod \u017eena tada je na vrhuncu, do 7 do 8 sati, a i kortizol je jo\u0161 na visini. To zna\u010di da su na\u0161a motivisanost i energija na vrhuncu.<\/p>\n

U to doba dana smo, tako\u0111e, manje ljuti, tvrde istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta Bristol koji su prou\u010dili 800\u00a0 miliona poruka na Twitteru i prona\u0161li sna\u017enu povezanost izme\u0111u doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rje\u0161avanje problema.<\/p>\n

Izbjegavajte ujutro da jedete ugljene hidrate jer oni naglo podi\u017eu nivo \u0161e\u0107era u krvi nakon \u010dega slijedi nagli pad, a to negativno uti\u010de na raspolo\u017eenje.<\/p>\n

8.00<\/strong> U ovo doba dana raspolo\u017eenje po\u010dinje da opada, a studije su pokazale da je to vrhunac vremena za tugu i umor. Ponedjeljak u 8.00 sati je razumljivo najgori.<\/p>\n

Poku\u0161ajte odvojiti pola sata za \u0161etnju po svje\u017eem vazduhu kako bi neutralisali negativnost. Tako\u0111e, sun\u010devi zraci govore na\u0161em mozgu da prestane da proizvodi melatonin, hormon spavanja. I 20-ak minuta umjerenog vje\u017ebanja mo\u017ee uticati na va\u0161e raspolo\u017eenje narednih 12 sati.<\/p>\n

9.00<\/strong> Sada pozitivne emocije rastu, a pove\u0107ava se i nivo serotonina – do 11 sati.<\/p>\n

Ovo je idealno vrijeme za prvu kavu. Nije preporu\u010dljivo popiti kafu \u010dim otvorite o\u010di jer je tada nivo kortizola, hormona stresa, visoka. Ve\u0107u korist od kafe osjeti\u0107ete ako je popijete malo kasnije.<\/p>\n

10.00<\/strong> U ovo doba dana ljudi su najmanje ljuti. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol poma\u017ee kontrolisanje strahova dok je mozak svje\u017e i spreman usredsrediti se i u\u010diti.<\/p>\n

\"\"11.00<\/strong> Ovo je najvi\u0161a ta\u010dka za analiti\u010dke sposobnosti mozga, tako da smo najproduktivniji od 11 pa do podneva. Pozitivne emocije rastu i dalje, ali ubrzo \u0107e po\u010deti padati.<\/p>\n

Ako ste pod stresom, duboko udahnite, napravite pauzu pa izdahnite polako broje\u0107i do pet, i ponovite to \u010detiri puta.<\/p>\n

12.00<\/strong> Ovo je glavna ta\u010dka u danu za osje\u0107aj sre\u0107e, u podne \u0107emo naj\u010de\u0161\u0107e reagovati na emocije i senzacije.<\/p>\n

Ovo doba dana je idealno za va\u017ene telefonske pozive ili pregovaranja o ve\u0107oj plati. U to doba su ljudi vi\u0161e konstruktivni, dok su kasnije vi\u0161e ratoborni.<\/p>\n

13.00<\/strong> Dobro raspolo\u017eenje opada, ali u ovo doba dana se osje\u0107amo najsrda\u010dnije prema drugima, prije nego raspolo\u017eenje o\u0161tro padne.<\/p>\n

14.00<\/strong> U ovo doba dana je niska ta\u010dka sre\u0107e, a i tada se osje\u0107amo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon \u0161to je budno sedam sati.<\/p>\n

Ovo je doba dana kada je d\"\"<\/strong>obro vrijeme za jo\u0161 jednu kavu ili malo drijemanja.<\/p>\n

15.00<\/strong> U ovo doba smo najmanje produktivni. To ne iznena\u0111uje, s obzirom na to da je serotonin nizak, kao i nivo \u0161e\u0107era u krvi. U doba od 15.30 do 17.00. ljudi su najrazdra\u017eljiviji, pokazala je jedna ameri\u010dka studija.<\/p>\n

16.00 Nijesmo o\u0161troumni kao ranije u danu, ali ovo doba je dobro za kreativne zadatke. Nau\u010dnici to zovu “paradoksom nadahnu\u0107a” jer su inovativnost i kreativnost na najvi\u0161em nivou u doba dana kada nijesmo na vrhuncu drugih sposobnosti.<\/p>\n

17.00<\/strong> U ovo doba dana se raspolo\u017eenje po\u010dinje popravljati i po\u010dinjemo vi\u0161e u\u017eivati.<\/p>\n

18.00<\/strong> Temperatura je narednih sat vremena najvi\u0161a, a to je dobar pokazatelj raspolo\u017eenja. Ovo vrijeme je idealno za ve\u010deru baziranu na ugljenim hidratima jer oni podi\u017eu nivo \u0161e\u0107era u krvi, proizvodi se vi\u0161e inzulina i smanjuje kortizol.<\/p>\n

19.00<\/strong> Nivo kortizola brzo opada ostatak ve\u010deri, a to zna\u010di da ulazimo u mirniju, opu\u0161tenu fazu dana.<\/p>\n

20.00<\/strong> Ulazimo u fazu najsrda\u010dnijih odnosa s drugim ljudima i to traje do 21 sat. Osim toga, tada smo i u najsre\u0107\"\"<\/strong>nijem razdoblju.<\/p>\n

Ovo doba dana je prava prilika da zagrlite nekoga i tako podignete nivo oksitocina u tijelu, hormona odgovornog za dobro raspolo\u017eenje i osje\u0107aj zadovoljstva.<\/p>\n

21.00<\/strong> Ovo bi mogao biti vrhunac dobrog raspolo\u017eenja u ve\u010dernjim satima. Ukoliko se osje\u0107ate raspolo\u017eeni za prepirku, tada je nivo kortizola u vama previsok.<\/p>\n

Normalno je da u to doba tijelo po\u010dinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.<\/p>\n

22.00 Melatonin se nakuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, po\u010dinjemo zijevati.<\/p>\n

Ovo vrijeme nije lo\u0161e za seks, jer orgazam poti\u010de osloba\u0111anje oksitocina koji opu\u0161ta.<\/p>\n

23.00<\/strong> U narednih sat vremena je krajnje vrijeme za odlazak u krevet. U vrijeme izme\u0111u 21 sat i pono\u0107i najbolje je i\u0107i na spavanje. Za najbolje raspolo\u017eenje ujutro, preporuka je i\u0107i na spavanje prije 23 sata.<\/p>\n

24.00<\/strong> Ukoliko smo jo\u0161 budni, velike su \u0161anse da \u0107e raspolo\u017eenje padati. To je klju\u010dno vrijeme za ispoljavanje bijesa, ali i seksualnih interesovanja.<\/p>\n

01.00<\/strong> Nivo melatonina je na vrhuncu, \u0161to pogoduje dobrom snu, ali, ako smo budni, tada djeluje da nam se jako spava. To je razlog za\u0161to su negativne emocije na najvi\u0161em nivou od pono\u0107i do tri sata ujutro. Poku\u0161ajte se opustiti i zaspati.<\/p>\n

02.00<\/strong> U ovo doba, ljudi s osje\u0107aja ljutnje znaju prelaziti u preokupiranost smr\u0107u. To traje narednih sat vremena.<\/p>\n

03.00<\/strong> Nivo serotonina je najni\u017ea od tri do pet ujutro pa nije ni \u010dudo da su pozitivne misli negdje daleko od nas. Tri sata ujutro poznato je i kao “vra\u017eji sat”.<\/p>\n

04.00<\/strong> Kortizol po\u010dinje rasti i spremni smo da se probudimo kroz nekoliko sati. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga proizvodi previ\u0161e, pa se mo\u017eemo probuditi uz osje\u0107aj tjeskobe i panike. Bu\u0111enje u ovo doba je povezano s depresijom.<\/p>\n

05.00<\/strong> Ako smo budni u ovo doba, na\u0161a egzistencijalna kriza \u0107e se vjerovatno nastaviti. To doba dana je vrijeme vrhunca razmi\u0161ljanja o religioznim temama. Tako\u0111e, to je vrhunac vremena s najmanje pozitivnih emocija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

6.00 Najbolje vrijeme za ustajanje iz kreveta. Tijelo ve\u0107 nekoliko sati proizvodi kortizol, a to je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegovog nivoa u tijelu je pola sata nakon bu\u0111enja, a na tom nivou ostane sat vremena. Rano ustajanje povezano je s ni\u017eim stopama depresije me\u0111u \u017eenama. Rano ujutro na\u0161 um je najo\u0161triji i to […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-253617","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253617","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253617"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253617\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}