{"id":253521,"date":"2018-09-18T10:07:14","date_gmt":"2018-09-18T08:07:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253521"},"modified":"2018-09-18T10:07:14","modified_gmt":"2018-09-18T08:07:14","slug":"oklevetana-biljka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/18\/oklevetana-biljka\/","title":{"rendered":"Oklevetana biljka"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-82326\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/konoplja.jpg\" alt=\"\" width=\"259\" height=\"194\" \/>Prva Biblija, geografske mape, pomorske karte, zastave, prvi nacrt ameri\u010dke Deklaracije o nezavisnosti i ameri\u010dki Ustav bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija je \u0161tampana na papiru od konoplje. Zapravo, sve \u0161kolske knjige do 1880. bile su \u0161tampane na papiru od konoplje.<\/p>\n<p>Slike Rembranta, Tomasa Geinzburga, Van Goga kao i mnogih drugih slikara bile su napravljene naj\u010de\u0161\u0107e na platnu od kanabisa.<\/p>\n<p>Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizaju\u0107ih hemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konoplje ne \u017euti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drve\u0107u potrebno vi\u0161e godina.<\/p>\n<p>Godine 1916. ameri\u010dka vlada je izra\u010dunala da \u0107e do 1940. sav papir mo\u0107i da se izra\u0111uje od konoplje i da vi\u0161e ne\u0107e biti potrebno sje\u0107i drve\u0107e. Ista vladina studija je pokazala da se od jednog jutra zasijanog konopljom dobije sirovine za papir koliko od 4,1 jutra zasijanog drvetom. \u201cUzgajanje i proizvodnja konoplje ne ugro\u017eava prirodnu okolinu\u201d, zapisano je u ameri\u010dkom biltenu br. 404 koji izdaje ameri\u010dko Ministarstvo poljoprivrede.<\/p>\n<p>Ako bi se svi proizvodi, umjesto od naftnih derivate (plastika), izra\u0111ivali od ulja iscije\u0111enog iz konoplje, prirodno bi se razgra\u0111ivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgra\u0111uje i zato te\u0161ko zaga\u0111uje okolinu.<\/p>\n<p>Kvalitetne boje i lakovi ra\u0111eni su od ulja konoplje sve do 1937. \u010cak 58.000 tona konopljinog sjemena kori\u0161teno je u SAD za proizvodnju boja do 1935. godine.<\/p>\n<p>Ljekovi od konoplje su godinama bili podr\u017eavani od Ameri\u010dke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi, dok je ve\u0107ina natjerana da koristi razne druge hemikalije. Ipak, samo je konoplja pouzdano blagotvorna za ljudsko tijelo.<\/p>\n<p><strong>Po\u010detak la\u017ene propagande<\/strong><\/p>\n<p>Zbog lobiranja naftne i farmaceutske oligarhije, kojima uzgoj konoplje nije nikako i\u0161ao u prilog kao ni medijskom mogulu i izdava\u010du Viljemu Herstu, \u00a0koji je upravo ulo\u017eio u tone i tone drva za papir za svoju \u0161tampu, on je od 1934. do 1937. naru\u010dio od svojih urednika vi\u0161e \u2018prigodnih\u2019 tekstova o opasnoj biljci \u2013 marihuani. Rije\u010d \u2018marijuana\u2019\u201d uzeli su iz meksi\u010dkog slenga sa namjerom da sa njom upoznaju \u0161iru javnost. Morali su izmisliti neko ime, jer sve ono lo\u0161e i zastra\u0161uju\u0107e \u0161to su planirali dovesti u vezu sa ovom biljkom, nikako se ne bi moglo povezati sa konopljom u to vrijeme. Kao kada bi danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su te\u0161ke halucinogene droge.<\/p>\n<p>Izmi\u0161ljeni novinski \u010dlanci tako su te\u0161ko klevetali Meksikance, Afroamerikance, d\u017eez muzi\u010dare i sve druge koji su navodno koristili opojnu travu \u2013 marihuanu. Posebno je na meti bio Nju Orleans, gde se pu\u0161enje marihuane navodno obilato upra\u017enjavalo me\u0111u crna\u010dkim ve\u0107inskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n<p>\u010citaoci su zatim \u2018upoznavani\u2019 sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu. Ona je navodno bila uzrok mnogih nerazja\u0161njenih saobra\u0107ajnih nesre\u0107a, ubistava i samoubistava, i uzrok nemorala mnogih mladih \u017eena.<\/p>\n<p>Tako je, u septembru 1937, najkorisniji poznati usjev na svijetu postao opasna opojna droga \u2013 marihuana.<\/p>\n<p>Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis i ogroman gubitak za ameri\u010dki narod i dr\u017eavu.<\/p>\n<p>Kada je Ameri\u010dko Medicinsko Udru\u017eenje shvatilo da je marihuana u stvari pasivna konoplja koju su koristili kao lijek du\u017ee od stotinu godina ( i zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinol ) bilo je previ\u0161e kasno. Dr D\u017eems Vudvort, ljekar i advokat, izjavio je tek kasnije pred Kongresom ( kada je tra\u017eeno da se zakon ukine ) da je samo to bio razlog \u0161to se Asocijacija nije zalo\u017eila protiv dono\u0161enje tog zakona.<\/p>\n<p>Zapravo samo nekoliko ljudi u SAD, u to vrijeme, shvatilo je prevaru. Postojao je strah od marihuane koji su Herstovi mediji posijali.<\/p>\n<p>Zakon je oporezivao stotinu dolara na jednu uncu konoplje, te oporezivao bilo kakvu komercijalnu prodaju, \u0161to je konoplju brzo u\u010dinilo nekonkurentnom na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p>Sva konoplja, koja je bila u Americi neophodna, morala se uvoziti. (Izvor: atma.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljekovi od konoplje su godinama bili podr\u017eavani od Ameri\u010dke Medicinske Asocijacije. Danas se kanabis kao lijek daje samo malom broju ljudi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-253521","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253521"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253521\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}