{"id":253400,"date":"2018-09-16T10:35:30","date_gmt":"2018-09-16T08:35:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253400"},"modified":"2018-09-16T10:35:30","modified_gmt":"2018-09-16T08:35:30","slug":"otkriven-oltar-koji-govori-o-strategiji-sirenja-politickog-uticaja-maja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/16\/otkriven-oltar-koji-govori-o-strategiji-sirenja-politickog-uticaja-maja\/","title":{"rendered":"Otkriven oltar koji govori o strategiji \u0161irenja politi\u010dkog uticaja Maja"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/oltar_maja-300x182.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"182\" class=\"alignleft size-medium wp-image-253401\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/oltar_maja.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/oltar_maja-235x143.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/oltar_maja-75x46.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/oltar_maja-220x133.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Oltar prona\u0111en na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu Korona u Gvatemali pokazuje da je majanska vladarska dinastija Kanul, poznata pod imenom Zmijski kraljevi, djelovala u skladu sa svojim imenom, polako gu\u0161e\u0107i rivalsko kraljevstvo Tikal.<\/p>\n<p>Tim arheologa je otkrio izgravirani kameni oltar na sjeveru zemlje, blizu granice s Meksikom.<\/p>\n<p>Kada je prvi put prona\u0111en 2017, oltar je bio obavijen korijenom drveta u uru\u0161enom hramu. Bilo je potrebno godinu dana da se masivni komad kamena odvoji od korijena, iskopa i odnese u glavni grad Gvatemalu, gdje je ove nedjelje izlo\u017een u muzeju.<\/p>\n<p>Datiranjem je utvr\u0111eno da oltar poti\u010de iz 544. godine nove ere i da prikazuje \u010cak Tok I\u010d'aka, vladara Tikala, kako priziva dva lokalna bo\u017eanstva iz procjepa u ubliku dvoglave zmije. Isti \u010dovjek se 20 godina kasnije pojavljuje kao vazal dinastije iz Kanula i vladar obli\u017enjeg velikog grada Peru -Vaka. Me\u0111utim, bogovi na prikazu su lokalni bogovi povezani s tim mjestom.<\/p>\n<p>Vo\u0111a arheolo\u0161kog tima Marselo Kanuto ka\u017ee da oltar govori da je pobjeda Kanula bila rezultat decenija uspje\u0161ne politike i kulturne aproprijacije, a ne samo bitaka, prenosi Beta.<\/p>\n<p>&#8220;Kralj \u010cak Tok I\u010d'ak i njegov sin &#8220;poku\u0161avaju da poka\u017eu da se mole ili prizivaju bo\u017eanstva koja su tu bila prije njih da bi dobili tu vrstu legitimiteta&#8221;, naveo je Kanuto.<\/p>\n<p>&#8220;Gotovo da izgleda kao da osnivaju fran\u0161ize, koriste\u0107i lokalne bogove, tvrde\u0107i da im imaju pristup. To je poku\u0161aj da se \u010ditav proces legitimi\u0161e pozivanjem na lokalne interese&#8221;, rekao je on.<\/p>\n<p>Princeza iz dinastije Kanul, sa sjedi\u0161tem najprije u D\u017eiban\u010deu a kasnije Kalakmulu u Meksiku, udala se za \u010dlana vladaju\u0107e porodice grada Korona oko dvije decenije ranije. Malo je vjerovatno da bi Korona mogla da osvoji mnogo mo\u0107niji grad Peru -Vaka bez podr\u0161ke nekoga jo\u0161 mo\u0107nijeg.<\/p>\n<p>Ogromni grad-dr\u017eava Tikal, \u010diji visoki hramovi i dalje stoje u d\u017eungli, vjekovima se borio za dominaciju nad majanskim svijetom protiv dinastije Kanul. Samo par decenija posle graviranja oltara, Kanul je po svoj prilici porazio Tikal stvaranjem saveza sa nizom gradova koji su okru\u017eili i na kraju &#8220;ugu\u0161ili&#8221; Tikal.<\/p>\n<p>Simbol dinastije Kanul su bile kamene maske sa iske\u017eenim zmijama.<\/p>\n<p>&#8220;Zna\u010daj otkri\u0107a je u tome \u0161to nam govori o mahinacijama Zmijskih kraljeva dok su \u0161irili svoju imperiju ka Tikalu. Ne tako davno smo vjerovali da je pobjeda nad Tikalom bila rezultat neke vrste iznenadnog munjevitog rata. Fascinantno je saznati vi\u0161e o na\u010dinima \u0161irenja majnskih carstava, ba\u0161 kao u &#8216;Igri prestola'&#8221;, rekao je arheolog Fransisko Estrada-Beli.<\/p>\n<p>Arheolog Tomas Barientos je rekao da su &#8220;tokom nekoliko vjekova Klasi\u010dnog perioda kraljevi Kanula dominirali majanskom ravnicom&#8221;, dok civilizacija Maja nije propala iz jo\u0161 uvijek nepoznatih razloga.<\/p>\n<p>&#8220;Ovaj oltar sadr\u017ei podatke o njihovoj ranoj strategiji \u0161irenja&#8221;, naveo je taj arheolog, rukovode\u0107i na projektu u Koroni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oltar prona\u0111en na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu Korona u Gvatemali pokazuje da je majanska vladarska dinastija Kanul, poznata pod imenom Zmijski kraljevi, djelovala u skladu sa svojim imenom, polako gu\u0161e\u0107i rivalsko kraljevstvo Tikal. Tim arheologa je otkrio izgravirani kameni oltar na sjeveru zemlje, blizu granice s Meksikom. Kada je prvi put prona\u0111en 2017, oltar je bio obavijen [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":253401,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-253400","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253400"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253400\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/253401"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}