![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/sjecanje-300x171.jpg\")
Uspomene su dragocjen dio \u017eivota koji nam puno zna\u010di. Znanstvenici su, ipak, pokazali kako su mnogima od nas ona prva sje\u0107anja u stvari \u2013 obi\u010dna fikcija.<\/p>\nUspomene su dragocjen dio \u017eivota koji nam puno zna\u010di. Znanstvenici su, ipak, pokazali kako su mnogima od nas ona prva sje\u0107anja u stvari \u2013 obi\u010dna fikcija.<\/p>\n
Provedeno je opse\u017eno istra\u017eivanje na temu prvih sje\u0107anja. Pomo\u0107u ranijih istra\u017eivanja po kojima se najranije ljudske uspomene formiraju oko tre\u0107e godine \u017eivota, britanski znanstvenici su u ovoj novoj studiji prona\u0161li prili\u010dno mnogo ljudi koji tvrde kako imaju sje\u0107anja koja se\u017eu \u010dak i prije tog razdoblja.<\/p>\n
Od ukupno 6.641 ispitanika, njih 38,6% je reklo da ima sje\u0107anja iz vremena kad su bili dvogodi\u0161njaci, a \u010dak 893 ljudi tvrdi kako se sje\u0107aju doga\u0111aja iz doba kad su bili jednogodi\u0161njaci (sredovje\u010dni i stariji ljudi).<\/p>\n
Da bi istra\u017eili prve uspomene kod ljudi, znanstvenici su zatra\u017eili od sudionika da detaljno opi\u0161u svoje prvo sje\u0107anje i u kojoj dobi se zbilo. Posebno su naglasili da sje\u0107anje mora biti ono za koju su bili sigurni da se dogodilo i da se nikako ne bi trebalo temeljiti na, primjerice, obiteljskoj fotografiji, pri\u010di ili bilo kojem drugom izvoru osim izravnog iskustva.<\/p>\n
Iz dobivenih opisa su zatim ispitali sadr\u017eaj, jezik, prirodu i druge opisne detalje, a od njih su ocijenili vjerojatne razloge za\u0161to ljudi pouzdano tvrde da imaju sje\u0107anja iz doba kada se sje\u0107anja ne mogu formirati.<\/p>\n
Znanstvenici, naime, obja\u0161njavaju da to uop\u0107e nisu stvarna sje\u0107anja, nego slike stvorene iz fragmenata ranijih iskustava koje su pomije\u0161ane s \u010dinjenicama o vlastitom djetinjstvu koje smo \u010duli od drugih.<\/p>\n
\u201cOno \u0161to neka osoba ima na umu kad govori o ranim fiktivnim sje\u0107anjima su zapravo epizode mentalnih prikaza koja nalikuju sje\u0107anjima\u201d, tvrdi voditeljica studije Shazia Akhtar sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bradfordu.<\/p>\n
Iako su mnogi ljudi i dalje uvjereni da se radi o pravim sje\u0107anjima, Akhtar poja\u0161njava da slo\u017eenost uma puno ote\u017eava razdvajanje \u010dinjenica od fikcije u sje\u0107anjima iz djetinjstva.<\/p>\n
\u201cTek u petoj ili \u0161estoj godini stvaramo sje\u0107anja kakva imaju odrasli ljudi. To se doga\u0111a zbog razvoja mozga, sazrijevanja, ali i boljeg razumijevanja svijeta oko nas\u201d, nagla\u0161ava Akhtar.<\/p>\n
I ranija istra\u017eivanja su pokazala su da kao odrasli mo\u017eemo nesvjesno \u201cintervenirati\u201d u sje\u0107anje i promijeniti ga. Mozak je fascinantna, ali slo\u017eena tvorevina i obi\u010dno pohranjuje dijelove pro\u017eivljenih iskustava, dok se rupe u sje\u0107anju popunjavaju pretpostavkama koje nam izgledaju smisleno.<\/p>\n
geek.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Istra\u017eivanje je otkrilo da je mnogo ljudi uvjereno u ne\u0161to \u0161to se nije dogodilo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-253396","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253396"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253396\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}