{"id":253219,"date":"2018-09-13T07:56:50","date_gmt":"2018-09-13T05:56:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253219"},"modified":"2020-08-22T14:23:53","modified_gmt":"2020-08-22T12:23:53","slug":"posljednje-utociste-hulja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/13\/posljednje-utociste-hulja\/","title":{"rendered":"Posljednje uto\u010di\u0161te hulja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ladislav Babi\u0107<\/strong><\/p>\n

Umro je neki prekooceanski senator, i ameri\u010dki guzolisci takmi\u010de se \u0161irom svijeta u odavanju po\u010dasti njegovom politi\u010dkom anga\u017emanu. Kakvom? Bio je zakleti konzervativac koji se umjesto popu\u0161tanja napetosti zalagao za naoru\u017eanje, invaziju Iraka, bombardiranje Libije i sli\u010dne “slobodarske liberal\u0161tine” (recimo, u Ukrajini), a u o\u010dima spomenute javnosti koja danas diktira javnim mnijenjem istomi\u0161ljenika i pasivne mediokritetske gomile, on je heroj zarobljen u Vijetnamu prilikom ru\u0161enja aviona iz kojeg je bacao bombe po njemu (tisu\u0107ama kilometara od domaje!), a onda kao bio mu\u010den \u0161to ga uzdi\u017ee u sveca u o\u010dima \u0161tovatelja.<\/p>\n

\u0160to je s dan dana\u0161njim mu\u010denjima u Guantanamu i tajnim zatvorima CIA-e (na \u010dije \u010delo je do\u0161la harpija izvije\u0161tena u tim stvarima) \u0161irom svijeta \u2013 u \u010demu je i Hrvatska igrala sramotnu ulogu – zaobilaze u \u0161irokom luku, ba\u0161 kao \u0161to suze liju nad \u0161ezdesetak tisu\u0107a pobijenih Amerikanaca koji su u jednoj dalekoj zemlji napravili pokolj me\u0111u stanovni\u0161tvom (procjene, uklju\u010divo rat u Kambod\u017ei, idu sve do \u010detiri milijuna poginulih) i pravi ekocid, nad \u010dime zapadnja\u010dki “slobodoumnici” ni suzu da puste. Ka\u017ee za njega biv\u0161i predsjednik Bush, da je McCain “\u010dovjek dubokih uvjerenja i domoljub najvi\u0161e klase\u201d; ameri\u010dki sekretar obrane Jim Mattis \u0107e, kako smo “Izgubili\u2026 \u010dovjeka koji je stalno predstavljao najbolje ideale na\u0161e zemlje”; preminuli pak sam o sebi: “Zaljubio sam se u svoju zemlju dok sam bio zatvorenik u ne\u010dijoj drugoj (zemlji)”, dok drugi tvrde kako je “mnogo \u017ertvovao za svoju zemlju” (Vijetnamaca, Afganistanaca, Ira\u010dana, Libijaca, Sirijaca,\u2026, uz \u017eivote vlastitih dr\u017eavljana?). Dugogodi\u0161nji predsjednik Skup\u0161tine Crne Gore, Ranko Krivokapi\u0107 pak divani, uma pomra\u010denog senatorovom podr\u0161kom \u010dlanstvu njegove zemlje u NATO:<\/p>\n

“Senator McCain je svjetionik onoga kako treba da izgleda parlamentarac u svijetu. Ameri\u010dki parlamentarci su najbli\u017ei tom idealu, ne samo senator McCain, nego i jo\u0161 neki,\u2026”, do\u017eivljavaju\u0107i “parlamentarizam” “idealne demokracije” – koja je od osnutka do danas 93% vremena ratovala \u0161irom svijeta – valjda u skladu s onom: “Crna Gora u boj kre\u0107e”. A onda, \u010dak i ruski predsjednik, izjavljuje, da li ironi\u010dno ili iskreno, tko li \u0107e ga znati u dana\u0161njoj politi\u010dkoj d\u017eungli koja obiluje bedacima, kubure\u0107i s manjkom dr\u017eavnika od formata:<\/p>\n

“Senator McCain mi se dopada u odre\u0111enoj mjeri. Ne \u0161alim se. Cenim ga zbog njegovog patriotizma i mogu se povezati sa njegovom dosledno\u0161\u0107u u borbi za interese svoje zemlje”<\/p>\n

Prethodna izjava du\u0161u je dala za razmatranje domoljublja iliti patriotizma, kojim se vitla \u0161irom planete u pripitomljavanju masa, s ciljem da se sprije\u010di njihov gnjev koji bi svu tu jadnu politi\u010darsku kamarilu – koja planetu tisu\u0107lje\u0107ima vodi iz rata u rat, s minornim periodima mira kako bi se oporavili za naredno klanje – pobacao jednom zauvijek u najve\u0107e dubine vode ili tla. Netko je izra\u010dunao da su ljudi u posljednjih 3400 godina svoje povijesti, u miru proveli svega 268 godina. Od toga, nakon svr\u0161etka najkrvavijeg \u2013 vjerojatno ne i posljednjeg \u2013 globalnog sukoba, nakon 1945. godine, svega 26 dana bez rata! Je li domoljublje – kako se uobi\u010dajeno tretira – znate ve\u0107 \u0161to na \u0161ibici, ne treba mnogo dalje i\u0107i od Putinove izjave da se shvati. Jer, ako se patriotizam McCaina cijeni zbog “borbi za interese svoje zemlje”, koji su razli\u010diti od onih ruskih, njihovi pak od turskih, ovih pak od izraelskih, a njihovi\u2026 – jasno je da se radi o kaosu sebi\u010dnih, me\u0111usobno razilaze\u0107ih se interesa koji s humanisti\u010dkom etikom veze nemaju.<\/p>\n

Da bismo razumjeli definiciju (ne emociju!) domoljublja, prije toga trebamo shvatiti njegov korijen, rije\u010d \u2013 domovina. Da skratimo, sve se svodi na ljubav prema zemlji ro\u0111enja i\/ili prema svojemu narodu, ali upravo u tom grmu le\u017ei zec! Sve bi bilo mnogo jednostavnije, kad bi netko smisleno objasnio \u0161to je domovina, a \u0161to “svoj narod”, mada sam uvjeren kako mislite da vam je to itekako jasno. No, \u010demu god se priklonili, ne\u0107ete racionalno mo\u0107i opravdati vlastitu verziju domoljublja. Jo\u0161 uvijek je ve\u0107ina stanovni\u0161tva regije rodom iz biv\u0161e Jugoslavije, da ne problematiziram domoljublje onih koje su \u2013 poput mog pradjeda, primjerice – za njega prozivale (ili se oni na njega pozivali) sve dr\u017eavne vlasti od propasti k.u.k monarhije do suvremenih otpadaka biv\u0161e domovine.<\/p>\n

Preko no\u0107no masovno prebacivanje na patriotizam prema ficlekima raspadnute (sli\u010dno stampedu devedesetak tisu\u0107a hrvatskih “komunista” prema “stranki opasnih namjera”) istovremeno je potvrda fleksibilne prilagodljivosti pojma koji razmatramo, kao i krhkosti karaktera velikih domoljuba. S druge strane, po\u0161to su se narodi po\u010deli formirati tek od 18. vijeka nadalje, \u0161to je s domoljubljima ranijih generacija? Imamo li u vi\u0161enacionalnim dr\u017eavama vi\u0161e vrsti domoljublja, na etni\u010dkoj bazi zasnovanih? Konzervativka Margaret Thatcher se svojedobno istakla budala\u0161tinom da dru\u0161tvo ne postoji, mnogo ve\u0107om no kad bismo ustvrdili da narodi ne postoje \u2013 naravno, do spomenutog stolje\u0107a. Sumiraju\u0107i, skoro nadolazi misao da se etni\u010dka \u010di\u0161\u0107enja vr\u0161e s namjerom micanja onog ili iz definicije patriotizma, radi poprimanja jedinstvenog oblika najprihvatljivijeg nacionalisti\u010dkim fanaticima (domoljublje se ipak ne mo\u017ee jedna\u010diti s nacionalizmom). Kako Blut und Boden-ovski, zar ne?!<\/p>\n

Patriotizam se naj\u010de\u0161\u0107e povezuje s teritorijalnom cjelinom koju naseljava ve\u0107inski narod, prisiljavaju\u0107i i manjine da ga prihvate, ako ni\u0161ta drugo a onda ih uvjeravaju\u0107i da su \u017eitelji te mi\u0161-ma\u0161 cjeline jedan te isti “politi\u010dki narod” (pa se preostale hrvatske Srbe s razvijenim etni\u010dkim osje\u0107ajem srpstva, nastoji uvjeriti da su ustvari “politi\u010dki Hrvati”). No, \u0161to li je dr\u017eava, pitanju nas vodi neumitni slijed razmi\u0161ljanja. Prili\u010dno konfuzni autor Hans\u2013Hermann Hoppe, ekonomist anarho-kapitalisti\u010dke tradicije, veliki je protivnik dr\u017eave na ra\u010dun tzv. “prirodnog stanja dru\u0161tva”, svakako ne u smislu koji su komunisti davali odumiranju dr\u017eave. Pone\u0161to sli\u010dno hobbesovskom stanju “rata svih protiv sviju”, ali on potpunu privatizaciju svih resursa i funkcija \u2013 i onih koje vr\u0161i dr\u017eava – ne shva\u0107a tako. Dok Hobbes “prirodno stanje” smatra neprihvatljivim, obja\u0161njavaju\u0107i da je ono upravo poticaj stvaranju dr\u017eave, Hoppe je ustvari razgra\u0111uje sasvim suprotnim argumentima. U knjizi Demokratija: bo\u017eanstvo koje je izneverilo daje prili\u010dno prihvatljivu definiciju dr\u017eave:<\/p>\n

“Dr\u017eava se konvencionalno defini\u0161e kao \u010dinilac koji praktikuje obavezni teritorijalni monopol na dono\u0161enje kona\u010dnih odluka (jurisdikcija) i oporezivanje. Po definiciji, svaka dr\u017eava, bez obzira na svoje specifi\u010dno ure\u0111enje, ekonomski i eti\u010dki se razlikuje. Svaki “monopolista” je lo\u0161 sa ta\u010dke gledi\u0161ta potro\u0161a\u010da. Monopol se stoga razumije kao nepostojanje slobodnog tr\u017ei\u0161ta za odre\u0111eni proizvod: samo jedan proizvo\u0111a\u010d, A, mo\u017ee da proizvede X.”<\/p>\n

Kako liberalni kapitalizam, \u010dijim “smo” fanovima postali, ima zakonski ure\u0111ene odnose spram spre\u010davanja monopola, jasno je \u0161to problematizira Hoppe: kako to da svi kao pozitivnu \u010dinjenicu prihva\u0107aju dr\u017eavni nadmonopol nad svim monopolima i \u017eivotima dr\u017eavljana, odnosno u na\u0161em slu\u010daju – korelaciju izme\u0111u dr\u017eave-domovine i iz nje izvedenog domoljublja, iako to proturje\u010di protivljenju monopolizmu? Donekle sli\u010dno religijskom shva\u0107anju slobode, ako zaboravimo da nad nama bdije vrhovni Gazda s pravom mije\u0161anja u na\u0161e \u017eivote. Jednako lo\u0161e mi\u0161ljenje o dr\u017eavi ima i Friedrich Nietzsche:<\/p>\n

“Dr\u017eavom se naziva najhladnija od svih hladnih nemani. Hladna, i la\u017ee; i ta la\u017e gmi\u017ee iz njezinih usta: Ja, dr\u017eava, ja sam narod.\u201d, (“Tako je govorio Zaratustra”)<\/p>\n

Prebacimo se na pone\u0161to banalnije i svakodnevnije stvari. Kakvom smo iznenadnom \u010darolijom suvremene manifestacije domoljublja legitimirali, nasuprot prekono\u0107 izop\u0107enih, sasvim identi\u010dnih negda\u0161njih? \u010cini se da roditelji, ba\u0161 kao ni moj pradjed cijelog svog \u017eivota, nisu bili domoljubi u svim tim dr\u017eavama koje su preturili preko glave, da bi to odjednom postali u novostvorenoj? Kojim su potom pravom svi ti nadmonopoli nad svim monopolima tra\u017eili da ga dokazuju \u2013 od pla\u0107anja poreza, do danka u krvi u ratovima koje su vodili bez njihova pristanka?<\/p>\n

S kojim pravom ova dr\u017eava (sigurna da se jednom ne\u0107e raspasti?), po Hans\u2013Hermann Hoppeu dosta mutna kategorija, zahtijeva robovanje jo\u0161 mutnijoj, nikad u intenzivnijoj upotrebi, kategoriji domoljublja? No, \u0161to to onda rade ti gra\u0111ani, robovi pona\u0161anja koje ne razumiju, ali ga u svakom sistemu i svakom re\u017eimu licemjerno manifestiraju na iste na\u010dine? Ispoljavaju djelomice svjesne osje\u0107aje (\u0161tetnost konfrontiranja s ve\u0107inom), a u velikoj mjeri podsvjesne psiholo\u0161ke relikte. Do danas pre\u017eivjele instinkte krda; poput stampeda ustra\u0161enog stada u vidu ljudske gomile jure\u0107e iz kaosom zahva\u0107enog stadiona, gaze\u0107i sve pred sobom. S evolucijskog stajali\u0161ta, korijenje mo\u017eemo tra\u017eiti u instinktivnoj potrebi pripadanja krdu koje pru\u017ea za\u0161titu od “druk\u010dijih”.<\/p>\n

Ka\u017ee Gustav le Bon u djelu Psihologija gomila: “Gomila je bez znanja \u010desto zlo\u010dina\u010dka, no ona je \u010desto i herojska. Sve ovisi o na\u010dinu, kako je gomila sugestionirana.”. Psihologija gomila je prili\u010dno slo\u017eena stvar i ne mo\u017ee se objasniti \u010disto racionalnim argumentima. Va\u017enu ulogu igra konformacija s drugima, na ne posve razboritim razlozima. Knjiga Socijalna psihologija, (Aronson, Wilson, Akert), razla\u017ee razloge konformiranja pojedinaca s gomilom (ilustrirano nizom primjera i eksperimentalnim rezultatima):<\/p>\n

“\u2026osim potrebe za informacijom postoji i drugi razlog zbog kojeg se konformiramo: konformiramo se i kako bi nas drugi ljudi prihvatili i kako bismo im se svidjeli. Konformiramo se socijalnim normama grupe, \u0161to su implicitna (a ponekad eksplicitna) pravila prihvatljivog pona\u0161anja, vrijednosti, vjerovanja\u2026 Grupa ima odre\u0111ena o\u010dekivanja o tome kako se \u010dlanovi grupe trebaju pona\u0161ati i dobro prihva\u0107eni \u010dlanovi konformiraju se tim pravilima. \u010clanove koji se ne konformiraju opa\u017ea se kao razli\u010dite, problemati\u010dne i \u010dak devijantne. Ostali \u010dlanovi grupe mogu devijantne \u010dlanove ismijavati, ka\u017enjavati ili \u010dak odbaciti.”<\/p>\n

Ve\u0107inu ljudskog roda tvori prosjek normalne statisti\u010dke krivulje, i u svjetlu toga mogu se protuma\u010diti rezultati. Ukratko, svijet je takav kakvi su ljudi (ve\u0107ina) koji ga tvore.<\/p>\n

“Jedan razlog zbog kojega je odluka konformirati se ili ne toliko va\u017ena, jest u tome \u0161to ta odluka utje\u010de na definiranje stvarnosti. Ako odlu\u010dite prihvatiti definiciju situacije koju nude drugi, po\u010det \u0107ete gledati na svijet onako kako ga oni vide.”, (ibid)<\/p>\n

Ali, vratimo se Putinu ili ma kojem povijesnom \u0161i\u0107ard\u017eiji domoljubne magle. Jedino zajedni\u010dko njihovim shva\u0107anjima je “dosljednost u borbi za interese svoje zemlje”, ma kakvi oni bili, samo da se podudaraju s definicijom koju nam nude trenutni obna\u0161atelji vlasti nad trenutnim teritorijem, koji se trenutno naziva vlastitom dr\u017eavom – pa kao takvom, trenutnom domovinom u kojoj ostvaruju svoj trenutni interes – dok povijesne okolnosti sve to ne po\u0161alju u ropotarnicu, a iz uzgajali\u0161ta budala\u0161tina isklijaju novi gospodari du\u0161a i manjkave pameti.<\/p>\n

Jesu li Hitler, bore\u0107i se za “interese” njema\u010dkog naroda koji ga je ve\u0107inski pratio; Churchill koji mu se suprotstavio ali je imao interese \u010duvanja carstva “u kojem sunce nikad ne zalazi”; Paveli\u0107 kojeg je u po\u010detnoj fazi vlasti podr\u017eavala ve\u0107ina Hrvata; Tito ili Tu\u0111man pod njegovom komandom bili domoljubi, odnosno \u2013 u kojoj fazi \u017eivota potonjeg mu je domoljublje migriralo iz pozadine u vi\u0161e sfere? Mesi\u0107eva svjedo\u010denja pred Haa\u0161kim sudom (i) o hrvatskim ratnim zlo\u010dinima, te posebno o podjeli BiH, \u0161ljam koji bi prikrivao istinu progla\u0161ava veleizdajni\u010dkim, sebe smatraju\u0107i velikim patriotima. Jesu li domoljubi i oni \u0161to danomice hrle tamo gdje im je bolje (samo o Njema\u010dkoj \u017eivi oko petsto hiljada Hrvata) vi\u0161e se pouzdaju\u0107i u staru latinsku Ubi bene, ibi patria, nego li la\u017enim vapajima za domoljubljem u korist vladaju\u0107ih elita?<\/p>\n

Ima, dodu\u0161e, jedna sintagma koja bi bila prihvatljiva prihva\u0107anju domoljublja i za nezara\u017eene u javnosti kolaju\u0107im frazama, a to je tzv. lokalni patriotizam: “ljubav prema kraju ili u\u017eem zavi\u010daju bez obaziranja na interese \u0161ire zajednice”. Dakle, ljubav moga pradjeda prema gradu i bli\u017eem okru\u017eju svog ro\u0111enja, bez obzira na povijesna prekrajanja i prisvajanja granica i naroda, odnosno ljudi. Mogu voljeti svoje roditelje, djecu, prijatelje,\u2026, ali mi ljubav prema tako mutno definiranim i promjenljivim stvarima poput dr\u017eave, domovine, naroda i domoljublja ba\u0161 ne sjeda<\/p>\n

Uostalom, ako \u0107emo pojednostavljeno, tko uop\u0107e tvori narod? Zar ga ne \u010dini nehomogena mje\u0161avina genijalaca, prosjeka, idiota, eksploatatora, eksploatiranih, po\u0161tenja\u010dina, kriminalaca, humanista, hu\u0161ka\u010da, pacifista, ubojica, ratnih zlo\u010dinaca, vjernika, ateista, ljudi raznoraznih svjetonazora, karaktera i namjera, povezanih \u017eivljenjem na \u0161irem ili u\u017eem teritoriju, povijesnim zbivanjima koja su ih snalazila, jezikom koji govore (koji nije identitetska osobina naroda), kulturom izmije\u0161anih etnija (nijedna dr\u017eava nije etni\u010dki homogena, mada se prilje\u017eno na tome radi ne\u010dasnim metodama!),\u2026 Previ\u0161e neprihvatljivih eti\u010dkih elemenata u toj mje\u0161avini za moj osje\u0107aj ljubavi, a napose kad podrazumijeva ve\u0107u prema “svojim” nego li “tu\u0111im” kriminalcima, eksploatatorima i inim zlo\u010dincima koji su savr\u0161eno jednaki olo\u0161.<\/p>\n

A napose “ljubavi” radi koje bih \u017ertvovao svoj ili \u017eivote najdra\u017eih na poziv idiota s vrha, koji umi\u0161ljaju da me po vlastitoj volji – podvaljuju\u0107i je kao op\u0107i interes – mogu upotrijebiti za topovsko meso u ostvarenju sebi\u010dnih namjera, pozivaju\u0107i se na domoljublje koje upra\u017enjavaju na na\u010dine ovisne o kontekstu u kojem \u017eive. U tom smislu, s jo\u0161 ve\u0107im pravom nego li \u0107e oni mene siliti na podlo\u017enost sebi, ja koristim pravo da se oduprem \u2013 na jednak na\u010din, stupnjevan do svih mogu\u0107ih na\u010dina na koji to meni rade.<\/p>\n

Ako je domoljublje nekriti\u010dko, dresirano slu\u017eenje interesima dr\u017eava, onda je zaista “znate ve\u0107 \u0161to na \u010demu”, posebno s obzirom da su ti interesi toliko uzajamno nekompatibilni, a napose s ljudsko\u0161\u0107u. Ako pak je dobrovoljno “slu\u017eenje” vlastitim moralnim \u017eivotom dobrobiti zajednice, bez \u0161tete po srodne zajednice diljem globusa, onda bi termin mogao biti prihvatljiv. Na\u017ealost, koliko nas raznorazni mccaini, putini, trumpovi, tu\u0111mani, kitarovi\u0107i ili plenkovi\u0107i \u0161irom svijeta i dr\u017eave u kojoj \u017eivim nastoje prisiliti prihva\u0107anju njihovog vi\u0111enja patriotizma, toliko mu se ja opirem, \u0161to je ve\u0107 iz naslova vidljivo \u2013 dijelu citata velikog engleskog knji\u017eevnika Samuela Johnsona. Ameri\u010dki dezerteri u Kanadu, oko 55000 za vijetnamskog rata i oko 5500 njih za intervencije u Iraku, bijahu ne ve\u0107i domoljubi – nego ve\u0107i ljudi od milijuna preostalih “domoljuba” koji su glasno, tiho ili nezainteresirano svojim pona\u0161anjem podr\u017eavali ameri\u010dke ratove. Pi\u0161em u ratnoj prepisci s beogradskim astronomom:<\/p>\n

“Mnogi va\u0161i novinari upozoravaju na represivnost re\u017eima, kontrolu medija, prikrivanje istine o ratu, otpu\u0161tanja nepo\u0107udnih novinara s posla. \u010cesto se javljaju preko slovenske TV i govore i o tome i o drugim prilikama kod vas. Prikazana je svojedobno emisija (YUTEL, TV Slovenija) o srpskim mladi\u0107ima koji su pobjegli u inostranstvo (konkretno u Amsterdam) da bi izbjegli mobilizaciju i u\u010de\u0161\u0107e u, kako su rekli, bratoubila\u010dkom ratu. Dru\u017ee se u nekom klubu zajedno sa Hrvatima pobjeglim iz istog razloga (valjda zato HTV nije prikazala ovu emisiju).”<\/p>\n

S humanisti\u010dkog stajali\u0161ta, svi ti tra\u017eitelji azila mogu se popi\u0161kiti na “domoljublje” svojih sudr\u017eavljana koje je, \u0161to direktno, a \u0161to indirektno, uzrokovalo nebrojene \u017ertve i patnje. Ve\u0107ina se prekono\u0107 dadne upregnuti u ratni\u010dka kola za “obranu” dr\u017eave (\u0161irom svijeta svi se samo “brane”, pitanje je \u2013 tko onda napada?), ali zaziru od \u2013 u krajnjem slu\u010daju – jednake za\u0161tite svojih ekonomskih i socijalnih pravica. Ne preure\u0111ujte “kavez” u koji su me smjestili (“imamo Hrvatsku!”) ma se u njemu hranio samo pomijama i inim spla\u010dinama, a “kome se ne svi\u0111a nek’ ide vanka!”. Pridru\u017euju\u0107i se Vedrani Rudan ili zaklju\u010dcima Emme Goldman, svjesno se svrstavam u plejadu antidomoljuba koje navodi. Kome tri desetlje\u0107a terora kriminala i kriminalaca u regiji nije dovoljno da shvati stvari, te neprestano vitla izlizanom zastavom domoljublja, taj ili je iz tih redova, ili mu treba specijalisti\u010dka pomo\u0107. Zavr\u0161imo Emminim rije\u010dima koje mase, ni vi\u0161e od stolje\u0107a nakon izricanja, ne shva\u0107aju:<\/p>\n

“Kad potkopamo domoljubnu la\u017e, iskr\u010dit \u0107emo put za veliku strukturu u kojoj \u0107e sve nacionalnosti biti sjedinjene op\u0107im bratstvom \u2013 istinski slobodno dru\u0161tvo”.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S kojim pravom ova dr\u017eava zahtijeva robovanje jo\u0161 mutnijoj, nikad u intenzivnijoj upotrebi, kategoriji domoljublja?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-253219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253219"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253219\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":300191,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253219\/revisions\/300191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}