{"id":253047,"date":"2018-09-10T07:23:33","date_gmt":"2018-09-10T05:23:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253047"},"modified":"2018-09-10T07:23:33","modified_gmt":"2018-09-10T05:23:33","slug":"sibenska-deklaracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/10\/sibenska-deklaracija\/","title":{"rendered":"\u0160ibenska deklaracija"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-253048\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/ljevica-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Nova ljevica &#8211; NL,\u00a0 Odr\u017eivi razvoj razvoj Hrvatske &#8211; ORaH, Socijalisti\u010dka radni\u010dka partija &#8211; SRP i Radni\u010dka fronta &#8211; RF, potpisali su u \u0160ibeniku 8. rujna\/septembra \u00a02018. &#8220;\u0160ibensku deklaraciju o uspostavi ujedinjene ljevice \u2013 zajedni\u010dke platforme lijevih snaga\u201c.<\/p>\n<p>Potpisnici poru\u010duju da je Deklaracija otvorena za potpisivanje svim pojedinkama i pojedincima, predstavnicama i predstavnicima stranaka i platformi, udruga, inicijativa i pokreta i sindikata, koji se \u017eele priklju\u010diti platformi.<\/p>\n<p>\u0160ibenska deklaracija zapo\u010dinje s analizom stanja &#8211; da Hrvatska &#8220;ni nakon \u010detvrt stolje\u0107a od uspostave liberalne demokracije i kapitalizma, nije konsolidirana demokracija ni ekonomija i da je Hrvatska, s pozicije druge zemlje po bogatstvu i potencijalu u odnosu na ostale zemlje u tranziciji s po\u010detka 90-tih &#8211; danas po ve\u0107ini pokazatelja (BDP-a, iznosa minimalne pla\u0107e, zaposlenosti) zemlja na za\u010delju EU.<\/p>\n<p>&#8220;Hrvatska treba ljevicu utemeljenu na aktivnom sudjelovanju svih koji \u017eele promjenu\u00a0 paradigme u skladu s potrebama obespravljene ve\u0107ine, nakon vi\u0161edesetljetnog, o\u010dito neuspje\u0161nog, vo\u0111enja zemlje od strane vlada lijevog i desnog centra&#8221;, navodi se u \u0160ibenskoj deklaraciji.<\/p>\n<p>Hrvatska nova lijeva paradigma \u017eeli uspostavu novog dru\u0161tvenog ugovora koji \u0107e biti usmjeren postizanju ciljeva na sljede\u0107im podru\u010djima:<\/p>\n<ol>\n<li>A) POVRATAK POLITIKE LJUDIMA I LJUDI POLITICI, OP\u0106A DEMOKRATIZACIJA I DECENTRALIZACIJA POLITI\u010cKOG I UPRAVNOG \u017dIVOTA<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>B) VRA\u0106ANJE EGZISTENCIJALNE I EKONOMSKE SIGURNOSTI U SREDI\u0160TE POLITI\u010cKOG I EKONOMSKOG \u017dIVOTA ZEMLJE<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>C) SOCIJALNA POLITIKA KOJA POTI\u010cE EKONOMSKU SAMOSTALNOST, SIGURNOST i AKTIVNOST SVIH LJUDI<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>D) KULTURA, OBRAZOVANJE I SPORT KAO POTREBA, A NE TRO\u0160AK<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>E) PREOBRAZBA U ZEMLJU KOJA U VANJSKOJ POLITICI VELI\u010cA DEMOKRACIJU, MIR I SURADNJU ME\u0110U NARODIMA<\/li>\n<\/ol>\n<p>Potpisnici \u0160ibenske deklaracije obvezali su se da \u0107e radi maksimalizacije mogu\u0107nosti za provedbu postavljenih ciljeva, u svom politi\u010dkom i civilnom radu promovirati suradnju, te sklapati potencijalne koalicije, otvorene za doprinos i utjecaj pojedinaca i pojedinki, lokalnih, regionalnih i nacionalnih platformi sli\u010dnih te\u017enji\u00a0 i ciljeva, kao i udruga, gra\u0111anskih inicijativa te sindikata &#8220;kako bismo putem trajne nacionalne platforme lijevih snaga osigurali slo\u017eene promjene &#8211;\u00a0 ostvarenje ekonomskih, politi\u010dkih i socijalnih prava i konsolidaciju demokracije i ekonomije u Hrvatskoj.&#8221;<\/p>\n<p>U nastavku donosimo cjeloviti tekst \u0160ibenske deklaracije.<\/p>\n<p>Mi, pojedinke i pojedinci, predstavnici i predstavnice stranaka i platformi, udruga, inicijativa i pokreta, zabrinuti za socijalnu i ekonomsku perspektivu Hrvatske i budu\u0107nost demokracije u Hrvatskoj i Evropi &#8211; donosimo<\/p><\/blockquote>\n<p>\u0160IBENSKU DEKLARACIJU O USPOSTAVI UJEDINJENE LJEVICE &#8211; ZAJEDNI\u010cKE PLATFORME LIJEVIH SNAGA<\/p>\n<p>1.<\/p>\n<p>Hrvatska ni nakon \u010detvrt stolje\u0107a od uspostave liberalne demokracije i kapitalizma nije konsoldirana demokracija ni ekonomija.<\/p>\n<p>S pozicije druge zemlje po bogatstvu i potencijalu u odnosu na ostale zemlje u tranziciji s po\u010detka 90-tih, Hrvatska je danas po ve\u0107ini pokazatelja (BDP-a, iznosa minimalne pla\u0107e, zaposlenosti) zemlja na za\u010delju EU.<\/p>\n<p>Dok vladaju\u0107e stranke zemlju vode primjenjuju\u0107i zastarjele modele politi\u010dkog jednoumlja izra\u017eenog kroz eufemizam nacionalnog zajedni\u0161tva\u00a0 i dok kapitalizam na poluperiferiji Evrope ve\u0107inu ljudi vodi u sve dublju krizu i spiralu unutra\u0161njih i vanjskih dugova, osiguravaju\u0107i prosperitet samo onima koji pristaju na koruptivnu isprepletenost kapitala i vlasti \u2013 Hrvatska je izgubila i jo\u0161 gubi stotine tisu\u0107a radnih mjesta i stanovnika.<\/p>\n<p>Partitokratske stranke na vlasti u tom razdoblju, kao i danas, provode svoje interese bez osje\u0107aja i odgovornosti za radno, socijalno, zdravstveno, obrazovno i op\u0107e stanje stanovni\u0161tva.<\/p>\n<p>Hrvatska je izgubila ekonomski suverenitet nad bankama, telekomunikacijama, turizmom, trgovinom, sirovinama, a po istom, kompradorskom principu (posredovanjem politi\u010dke elite u korist stranih vlasnika), vladaju\u0107i \u0107e uskoro predati stranim vlasnicima velike dijelove prehrambene industrije, kao i koncesije nad poljoprivrednim zemlji\u0161tem, pitkom vodom, morem i obalom, dok su odlu\u010divanje o ostacima brodogra\u0111evne industrije ve\u0107 prepustili Evropskoj komisiji.<\/p>\n<p>Danas su pla\u0107e u Hrvatskoj me\u0111u najni\u017eima u Evropi. Radnicima u Hrvatskoj pla\u0107e su pale na 37% prosjeka zapadne Evrope. Problem predstavlja i visoka nezaposlenost \u2013 podatak o 10% nezaposlenih (otprilike 176.000 ljudi) ne do\u010darava u potpunosti situaciju jer ne uklju\u010duje veliki broj atipi\u010dnih ugovora o radu. Ve\u0107 je oko 300.000 ljudi moralo iseliti iz Hrvatske kao ekonomska emigracija. Od po\u010detka krize 2008. izgubljeno je svako 11. radno mjesto, a nova se ne otvaraju.<\/p>\n<p>U Hrvatskoj prakti\u010dki je na djelu zabrana zapo\u0161ljavanja na neodre\u0111eno vrijeme. Na po\u010detku krize u zemlji je bilo 12,3% zaposlenih na odre\u0111eno vrijeme. Danas, nakon \u0161to je kriza upotrijebljena za daljnje uni\u0161tavanje sigurnosti radnika i \u0161irenje prekarnih modela zaposlenja, radnika s takvim ugovorima dvostruko je vi\u0161e, \u010dak 22,2%. Prema atipi\u010dnim oblicima rada Hrvatska je na 4. mjestu u EU.<\/p>\n<p>Istovremeno, Vlada inzistira na politici iscrpljivanja radnika sni\u017eavanjem pla\u0107a, ograni\u010davanjem radni\u010dkih prava, otpu\u0161tanjem radnika iz javnog sektora, mjerama \u0161tednje, a sve zbog navodnog pove\u0107anja kompetitivnosti. Vladaju\u0107i inzistiraju na mitovima o stranim investitorima kojima samo treba stvoriti \u201cpovoljnu klimu\u201d, ne pitaju\u0107i koliko je ta klima povoljna za radnike i ve\u0107inu stanovni\u0161tva. Strani investitori pak ula\u017eu u sektore gdje ve\u0107 postoji ure\u0111ena infrastruktura,\u00a0 poput telekomunikacija i trgovine, te nemaju interes financirati proizvodne kapacitete. Umjesto rizi\u010dnih ulaganja u velike fiksne tro\u0161kove (zgrade, infrastrukturu, itd.), investitori preuzimaju javna poduze\u0107a i \u0161ire se na prirodne resurse, preuzimaju obalne i \u0161umske resurse \u2013 kupuju pravo na rentu.<\/p>\n<p>Vladaju\u0107i kao i njihova parlamentarna oporba ponavljaju mit o blagodatima EU fondova, zanemaruju\u0107i \u010dinjenicu da je iznos koji je na raspolaganju Hrvatskoj osjetno manji od hrvatskih investicija u privatnom i javnom sektoru u samo jednoj godini prije krize. Iznos koji EU fondovi nude nije dostatan da bi proizveo pozitivne efekte na ekonomiju, te Hrvatska 10-50%\u00a0 svakog iznosa treba dati sama.<\/p>\n<p>Za Hrvatsko se gospodarstvo uglavnom zami\u0161lja da mu spas treba do\u0107i izvana. dok se u\u00a0 potpunosti negira asimetri\u010dni odnos izme\u0111u centra i periferije Evrope, gdje gospodarstvo bogatih ne po\u010diva na njihovim vje\u0161tinama i sposobnostima, ve\u0107 na povoljnijim uvjetima u kojima se njihove ekonomije razvijaju, povoljnijim kreditima, privilegijama na perifernim tr\u017ei\u0161tima, me\u0111unarodnim lobijima, dr\u017eavnim subvencijama poljoprivrede, znanosti i tehnologije.<\/p>\n<p>Klanjanje \u201cslobodnom tr\u017ei\u0161tu\u201d dovelo nas je do skoro potpune deindustrijalizacije, a danas su na udaru i posljednji ostaci industrije, poput brodogradnje, jer nam EU zabranjuje dr\u017eavne subvencije.<\/p>\n<p>Vladaju\u0107e stranke su u proteklih 28 godina u potpunosti monopolizirale politi\u010dki \u017eivot u Hrvatskoj, ostavljaju\u0107i marginalni prostor utjecaja na kreiranje i provedbu politika. Ta isklju\u010denost ve\u0107ine iz stvarne uloge u politi\u010dkom odlu\u010divanju temeljni je uzrok apoliti\u010dnosti i glasa\u010dke apatije, a vladaju\u0107ima odgovara jer im omogu\u0107uje daljnje oslanjanje na klijentelisti\u010dku glasa\u010dku ma\u0161ineriju.<\/p>\n<p>U Hrvatskoj je preslab otpor neokonzervativnom valu koji nedvosmisleno kani sru\u0161iti preostale ostatke gra\u0111anskih prava i osnova republike, usmjeravaju\u0107i se posebno na prava \u017eena, etni\u010dkih i seksulnih manjina, migranata kao i na slobode medija, dok navodne \u201cprotusistemske\u201c stranke svoju politi\u010dku poziciju odr\u017eavaju na valu opravdanog nezadovoljstva gra\u0111ana, ne nude\u0107i odr\u017eiva ekonomska i politi\u010dka rje\u0161enja, utemeljena na ekonomskoj i politi\u010dkoj demokraciji.<\/p>\n<p>Hrvatska treba ljevicu utemeljenu na aktivnom sudjelovanju svih koji \u017eele promjenu opisane paradigme u skladu s potrebama obespravljene ve\u0107ine, nakon vi\u0161edesetljetnog, o\u010dito neuspje\u0161nog, vo\u0111enja zemlje od strane vlada lijevog i desnog centra.<\/p>\n<p>2.<\/p>\n<p>Hrvatska nova lijeva paradigma \u017eeli uspostavu dru\u0161tvenog ugovora koji \u0107e biti usmjeren postizanju ciljeva na sljede\u0107im podru\u010djima:<\/p>\n<ol>\n<li>A) POVRATAK POLITIKE LJUDIMA I LJUDI POLITICI, OP\u0106A DEMOKRATIZACIJA I DECENTRALIZACIJA POLITI\u010cKOG I UPRAVNOG \u017dIVOTA koja \u0107e se ostvariti ja\u010danjem intenziteta i kvalitete javnog dijaloga kao osnove za provo\u0111enje nove dru\u0161tvene regulacije, radi pove\u0107anja mo\u0107i naroda u odnosu na predstavni\u010dke i izvr\u0161ne vlasti, prijenosom ovlasti sa Sabora i Vlade na regionalne i lokalne zajednice i narod, demokratizacijom politi\u010dkih stranaka i smanjivanjem ovlasti predsjednika stranaka, \u010delnika predstavni\u010dke i izvr\u0161ne vlasti, kao i gradona\u010delnika i na\u010delnika, digitalizacijom usluga i potpunom transparentno\u0161\u0107u tijela javne vlasti, ukidanjem \u017eupanija i dijela op\u0107ina, razvijanjem podatkovne demokracije i dubinskom reformom pravosu\u0111a kojem su zakoni i njihova provedba izraz te\u017enje k pravednosti s nultom tolerancijom spram korupcije i nasilja.<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>B) VRA\u0106ANJE EGZISTENCIJALNE I EKONOMSKE SIGURNOSTI U SREDI\u0160TE POLITI\u010cKOG I EKONOMSKOG \u017dIVOTA ZEMLJE kroz korjenitu promjenu politi\u010dkih i ekonomskih odnosa u korist svih potla\u010denih i onih koji \u017eive od svoga rada, te kroz izgradnju solidarne, kru\u017ene i zelene ekonomije koja \u0107e se ostvariti ja\u010danjem radni\u010dke participacije i vlasni\u0161tva, poticanjem zadrugarstva i ekolo\u0161ke proizvodnje, o\u010duvanjem javnih resursa i prostora od privatnih ulaga\u010da povezanih s korumpiranom javnom upravom, uvo\u0111enjem progresivne porezne politike na ra\u010dun bogatijih (uklju\u010duju\u0107i crkveni i ekolo\u0161ki porez), dokidanjem prekarnih oblika rada u korist sigurnosti (rada, mirovina i zdravlja).<\/li>\n<\/ol>\n<p>\u017delimo za\u0161titi i sa\u010duvati javna dobra od eksploatacije koja donosi dobit za 1% stanovni\u0161tva,\u00a0 a uni\u0161tava osnovne resurse za na\u0161u djecu i unuke i uspostaviti ekonomiju koja je odr\u017eiva i otporna na krize kreiranjem novih oblika ekonomske proizvodnje koji nisu vo\u0111eni logikom kratkoro\u010dne maksimalizacije profita za elite, ve\u0107 osiguranjem egzistencijalne sigurnosti za sve. \u017delimo pravila i uvjete poslovanja i porezne obveze gradirati s obzirom na financijsku snagu i veli\u010dinu poduze\u0107a.<\/p>\n<p>Ekonomska sigurnost treba se temeljiti na osiguravanju potreba svih, a ne na boga\u0107enju manjine na ra\u010dun radnika, nezaposlenih, studenata i umirovljenika. Ekonomija mora biti u interesu ve\u0107ine, a zaposlenost, prehrambena sigurnost, stambeno pitanje trebaju biti temeljni, a ne samo usputni proizvod profitne ekonomije koji se eventualno tek djelomi\u010dno ostvaruje (ali nikada potpuno i nikada za \u010ditavo dru\u0161tvo).<\/p>\n<ol>\n<li>C) SOCIJALNA POLITIKA KOJA POTI\u010cE EKONOMSKU SAMOSTALNOST, SIGURNOST I AKTIVNOST SVIH LJUDI, a koja \u0107e se ostvariti ukidanjem politika koje su dovele do stvaranja povla\u0161tenih klasa ovisnih o socijalnim davanjima te preno\u0161enjem tih prava na naredne generacije &#8211; \u0161to dovodi do stalnog porasta prora\u010dunskih izdvajanja za odre\u0111ene dru\u0161tvene skupine. Smatramo da treba stimulirati radnu aktivnost svakoga, u mjeri u kojoj je to mogu\u0107e, ali isto tako izgraditi jaku socijalnu mre\u017eu sigurnosti kako osobe nakon gubitka posla ili odlaskom u mirovinu ne bi bile izlo\u017eene riziku od siroma\u0161tva. Smatramo da svi branitelji koji imaju ratni put trebaju zadr\u017eati socijalna prava, ali da stotine tisu\u0107a onih koji nisu bili na rati\u0161tu a pripadaju im odre\u0111ena financijska i druga prava trebaju biti izjedna\u010deni sa svima drugima. \u017delimo provesti reformu mirovinskog sustava koja \u0107e osigurati zajam\u010denu minimalnu mirovinu za sve iznad 65 godina, a koja \u0107e biti vi\u0161a od iznosa granice siroma\u0161tva, te osigurati sustav u kojem osobe s punim radnim sta\u017eem imaju mirovinu koja garantira dostojan \u017eivot u starosti, te eliminirati ve\u0107inu povla\u0161tenih mirovina koje su temeljene na statusu, a ne du\u017eini radnog sta\u017ea. \u017delimo osigurati egzistencijalnu sigurnost obitelji proaktivnom stambenom politikom koja ne\u0107e biti temeljena isklju\u010divo na tr\u017ei\u0161nim i financijskim ciljevima banaka kreditora, ve\u0107 ciljevima kvalitete \u017eivota pojedinaca i obitelji. Svi koji \u017eive u RH bez obzira na radni ili drugi status trebaju imati jednako dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu za\u0161titu. Reforma zdravstvenog sustava treba eliminirati neefikasnosti i gubitke sustava i pove\u0107ati kvalitetu zdravstvene za\u0161tite, oja\u010dati sustav primarne zdravstvene za\u0161tite, zna\u010dajno pove\u0107ati izdvajanja za prevenciju, uklju\u010duju\u0107i i svima dostupne godi\u0161nje sistematske preglede, te pove\u0107ati dostupnost inovativnih terapija koje su ve\u0107 dostupne drugim stanovnicima EU.<\/li>\n<\/ol>\n<ol>\n<li>D) KULTURA, OBRAZOVANJE I SPORT KAO POTREBA, A NE TRO\u0160AK zasnovana je na pove\u0107anju izdvajanja za kulturu i obrazovni sustav, posebice na investicije u kulturnu i obrazovnu infrastrukturu van velikih gradova. Zala\u017eemo se za potpunu i dosljednu provedbu Kurikularne reforme po modelu koja ne\u0107e ostati na modelu tzv. Joki\u0107eve radne skupine, nego \u0107e uklju\u010diti potpuniju i radikalniju demokratizaciju \u0161kola te osigurati jednake obrazovne prilike od vrti\u0107a do doktorata za sve, neovisno o ekonomskom stanju njihove obitelji. Nu\u017eno je izjedna\u010davanje infrastrukturnog standarda \u0161kola na podru\u010dju cijele Hrvatske. Posebni naglasak stavljamo na reafirmaciju nastavni\u010dke profesije kroz ulaganje u njihovo cjelo\u017eivotno obrazovanje i kroz pove\u0107anje pla\u0107a, rastere\u0107enje administrativnih i drugih obveza koje nisu vezane s nastavom. Smanjivanjem nastavni\u010dkih normi i veli\u010dina pojednih odjela, \u017eelimo u praksi omogu\u0107iti individualni pristup svakom u\u010deniku. Obrazovanje tijekom cijelog \u017eivota treba biti besplatno, jednako dostupno svima, \u0161to \u0107e osigurati osobni i profesionalni razvoj svakoga. \u017delimo sna\u017enije podr\u017eati razli\u010dite oblike kulturne aktivnosti mladih, posebno u podru\u010dju nezavisne kulture, te im osigurati pristup resursima. Na podru\u010dju sporta, \u017eelimo ve\u0107inu izdvajanja preusmjeriti na amaterski i rekreativni sport i javno dostupne sportske aktivnosti za sve dobne skupine.<\/li>\n<\/ol>\n<p>Posebno \u017eelimo poticati ja\u010danje civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava, posebice prava \u017eena i prava LGTBIQ osoba, te promociji pozitivnih dru\u0161tvenih vrijednosti koje \u0107e doprinijeti stvaranju otvorenog, modernog i progresivnog dru\u0161tva.<\/p>\n<ol>\n<li>E) PREOBRAZBA U ZEMLJU KOJA U VANJSKOJ POLITICI PROMI\u010cE DEMOKRACIJU, MIR I SURADNJU ME\u0110U NARODIMA \u0161to \u0107e se ostvariti demilitarizacijom dru\u0161tva i smanjenjem prora\u010duna namijenjenoga vojsci &#8211; na 1 posto dr\u017eavnog prora\u010duna, uz ja\u010danje sustava civilne za\u0161tite i solidarnosti me\u0111u ljudima, proaktivnom mirotvornom politikom, promocijom tolerancije i suradnje sa susjedima te me\u0111unarodne razvojne suradnje, predano\u0161\u0107u ciljevima odr\u017eivog razvoja, ja\u010danjem demokratskog legitimiteta i efikasnosti evropskih institucija i osiguravanjem humanih rje\u0161enja problema izbjeglica i migranata u regiji, kao i u Evropi.<\/li>\n<\/ol>\n<p>3.<\/p>\n<p>Mi,\u00a0 pojedinke i pojedinci, predstavnici stranaka i platformi, udruga, inicijativa i pokreta kao potpisnici ove Deklaracije obvezujemo se da \u0107emo radi maksimalizacije mogu\u0107nosti za provedbu opisanih ciljeva u svom politi\u010dkom i civilnom radu promovirati suradnju, te sklapati potencijalne koalicije, otvorene za doprinos i utjecaj pojedinaca i pojedinki, lokalnih, regionalnih i nacionalnih platformi sli\u010dnih te\u017enji\u00a0 i ciljeva, kao i udruga, gra\u0111anskih inicijativa te sindikata kako bismo putem trajne nacionalne platforme lijevih snaga osigurali slo\u017eene promjene &#8211;\u00a0 ostvarenje ekonomskih, politi\u010dkih i socijalnih prava i konsolidaciju demokracije i ekonomije u Hrvatskoj i u \u010ditavoj Evropi &#8211; radi demokratske i odr\u017eive budu\u0107nosti svih njenih stanovnika.<\/p>\n<p>4.<\/p>\n<p>Deklaracija je otvorena za potpisivanje svim pojedinkama i pojedincima, predstavnicama i predstavnicima stranaka i platformi, udruga, inicijativa i pokreta i sindikata, a 8.9.2018. u \u0160ibeniku potpisali su je<\/p>\n<p>&#8211; za Novu ljevicu Dragan Markovina, predsjednik<\/p>\n<p>&#8211; za Odr\u017eivi razvoj razvoj Hrvatske &#8211; ORaH Mladen Novak, predsjednik<\/p>\n<p>&#8211; za Socijalisti\u010dku radni\u010dku partiju &#8211; SRP Vlado Bu\u0161i\u0107, predsjednik<\/p>\n<p>&#8211; za Radni\u010dku frontu &#8211; RF Sanja Kova\u010devi\u0107 i Aleksandar Doli\u0107, delagat\/kinja<\/p>\n<p>5.<\/p>\n<p>Radni\u010dka fronta &#8211; RF isti\u010de, kao svoje izdvojeno mi\u0161ljenje:<\/p>\n<p>Radikalna promjena zahtijeva ukidanje nepomirljive suprotnosti izme\u0111u dvije osnovne klase \u2013 kapitalista (onih koji imaju monopol na sredstva za proizvodnju \u2013 banke, poduze\u0107a, tvornice, trgova\u010dke lance, hotele itd. \u2013 i svoj profit ostvaruju radom drugih) i radnika (svih onih koji iznajmljuju svoju radnu snagu da bi pre\u017eivjeli).<\/p>\n<p>Ta politika podrazumijeva re-industrijalizaciju u interesu ve\u0107ine, osiguravanje radnih mjesta, poticanje industrijske politike koja pokre\u0107e i povezuje razli\u010dite industrijske grane, monetarnu, te\u010dajnu i fiskalnu politiku u funkciji industrije, uvo\u0111enje radni\u010dke participacije i samoupravljanja u privredne\u00a0 subjekte bez obzira na njihovo vlasni\u0161tvo.<\/p>\n<p>Demokracija mora prestati biti fraza kojom kapital maskira svoju diktaturu i postati dru\u0161tvena stvarnost kojom se ostvaruju interesi radnog naroda, stoga je potrebno smjesta prekinuti svaku rasprodaju\/privatizaciju i sve temeljne resurse od op\u0107eg zna\u010daja nacionalizirati te uvesti kontrolu javnosti i radnika nad njihovim raspolaganjem.<\/p>\n<p>&#8211; za Radni\u010dku frontu &#8211; RF Sanja Kova\u010devi\u0107 i Aleksandar Doli\u0107, delagat\/kinja<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.forum.tm\/vijesti\/donosimo-tekst-sibenske-deklaracije-kojom-je-prvi-put-u-hrvatskoj-ujedinjena-ljevica-6884\">Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova ljevica &#8211; NL,  Odr\u017eivi razvoj razvoj Hrvatske &#8211; ORaH, Socijalisti\u010dka radni\u010dka partija &#8211; SRP i Radni\u010dka fronta &#8211; RF, potpisali su u \u0160ibeniku 8. rujna\/septembra  2018. &#8220;\u0160ibensku deklaraciju o uspostavi ujedinjene ljevice \u2013 zajedni\u010dke platforme lijevih snaga\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-253047","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253047"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253047\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}